Tisuće branitelja možda prima manju mirovinu nego što bi trebali: ključ je u godini odlaska u mirovinu i članku 52.c

Braniteljske mirovine između mitova i stvarnosti: osnovica iz 2016., sporni izračuni i članak 52.c koji mnogima može promijeniti mirovinu

Godina u kojoj je hrvatski branitelj otišao u mirovinu može značiti razliku od nekoliko desetaka pa i stotina eura mjesečno. Razlog nije samo visina plaće ili duljina radnog staža, nego složen sustav braniteljskih mirovina koji se mijenjao godinama i u kojem mnogi ni danas ne znaju koja prava zapravo imaju.

Posebno je važan članak 52.c Zakona o pravima hrvatskih branitelja, koji omogućuje novi izračun mirovine za dio branitelja – ali samo ako sami podnesu zahtjev. Upravo zato dio branitelja i dalje prima mirovinu koja možda nije najpovoljnija prema važećem zakonu.

Istodobno, sustav se i dalje oslanja na osnovicu vezanu uz prosječnu plaću iz 2016. godine, dok su plaće i troškovi života u međuvremenu znatno porasli. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje: tko zapravo dobiva, a tko gubi u sustavu braniteljskih mirovina?

Rasprave o braniteljskim mirovinama u Hrvatskoj često su glasne i politički obojene, ali rijetko utemeljene na stvarnim pravilima mirovinskog sustava. U javnosti se često ponavlja teza da su braniteljske mirovine privilegirane, dok dvije ključne činjenice gotovo uvijek ostaju izvan fokusa: osnovica za njihov obračun zamrznuta je još od 2016. godine, a velik broj branitelja koji su nakon rata nastavili raditi mora birati između dvije nepovoljne mirovinske opcije, prenosi Narodno.hr

Od prvih braniteljskih mirovina do danas pravila su se više puta mijenjala. Postotci su smanjivani pa povećavani, pojedina prava ukidana pa ponovno vraćana, a sustav je postupno postao složen i teško razumljiv. U toj dugoj evoluciji ostalo je nekoliko ključnih činjenica koje danas određuju položaj branitelja u mirovinskom sustavu.

Osnovica za braniteljske mirovine ostala u 2016. godini

Jedan od temeljnih problema sustava leži u načinu određivanja osnovice za izračun najniže braniteljske mirovine.

Prema važećem zakonskom modelu, ona se temelji na 45 posto prosječne neto plaće u pravnim osobama iz 2016. godine. Ta referentna godina nikada nije ažurirana, iako su u međuvremenu plaće u Hrvatskoj značajno rasle, a troškovi života dodatno povećani inflacijom.

U praksi to znači da je temelj za izračun braniteljskih mirovina ostao zamrznut gotovo deset godina. Iako se mirovine usklađuju prema općim pravilima mirovinskog sustava i postoje dodatci ovisno o duljini sudjelovanja u obrani zemlje, sama startna osnovica ostaje vezana uz gospodarske pokazatelje stare gotovo desetljeće.

U istom razdoblju prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je za više od 40 posto. Posljedica je jednostavna – realna vrijednost braniteljskih mirovina postupno pada.

Oko 200 tisuća branitelja i dalje radi – ali sustav ih stavlja pred izbor

Druga važna činjenica jest da je oko 200 tisuća hrvatskih branitelja i danas radno aktivno ili je bilo radno aktivno nakon rata.

To su ljudi koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi u gospodarstvu, javnom sektoru ili vlastitim tvrtkama, uplaćivali doprinose i gradili radni staž.

No kada dođe vrijeme za mirovinu, sustav ih stavlja pred izbor između dvije opcije civilne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i braniteljske mirovine prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja.

Ako branitelj odabere civilnu mirovinu, vrijeme provedeno u obrani Hrvatske ne računa se u dvostrukom trajanju, iako zakon priznaje posebne okolnosti ratnog razdoblja.

Ako pak odabere braniteljsku mirovinu, ona se računa prema osnovici iz 2016. godine. Za branitelje koji su kasnije ostvarivali veće plaće to često znači znatno nižu mirovinu nego što bi je imali prema stvarnim primanjima iz radnog vijeka.

U praksi to znači da branitelji koji su desetljećima radili i uplaćivali doprinose često moraju izabrati financijski nepovoljniju opciju.

Gdje je nestao dodatak od 50 lipa po danu

Dodatak od 50 lipa za svaki dan proveden u Domovinskom ratu bio je zamišljen kao posebno priznanje za vrijeme provedeno u obrani Hrvatske, neovisno o radnom stažu.

Da bi bilo razumljivije – za 1000 dana u ratu dodatak na mirovinu iznosio je oko 500 kuna, odnosno približno 63 eura.

Kasnijim izmjenama zakona sustav se promijenio. Dodatak od 50 lipa po danu uklopljen je u novi model izračuna braniteljske mirovine. Uvedena je osnovica vezana uz prosječnu plaću iz 2016. godine, a vrijednost ratnih dana više se ne izražava kroz fiksni iznos po danu, nego kroz postotke osnovice i ukupni obračun mirovine.

Zbog toga se danas često stvara konfuzija, jer mnogi branitelji i dalje pamte model s 50 lipa po danu, dok se današnji sustav računa na potpuno drugačiji način.

Ključna je godina odlaska u mirovinu

Kod primjene članka 52.c Zakona o pravima hrvatskih branitelja presudna je godina u kojoj je branitelj otišao u mirovinu.

Najveću mogućnost novog izračuna imaju branitelji koji su umirovljeni prije 2019. godine. U velikom broju tih slučajeva u izračun mirovine nije bio uključen dodatak za dane provedene u borbenom sektoru, koji je u starijem modelu bio poznat kao dodatak od 50 lipa po danu sudjelovanja u ratu.

Zbog toga je novim zakonom omogućeno da ti branitelji naknadno zatraže novi obračun mirovine prema braniteljskom zakonu.

S druge strane, branitelji koji su u mirovinu otišli 2019. godine ili kasnije u pravilu već imaju mirovinu obračunatu prema novom modelu pa se članak 52.c na njih najčešće ne primjenjuje.

Članak 52.c ZOPHBDR – pravo na novi izračun mirovine

Članak 52.c Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Izvor: NN 121/17, 98/19, 84/21, 156/23 )omogućuje hrvatskim braniteljima iz borbenog sektora koji su već korisnici mirovine prema općem mirovinskom sustavu da podnesu zahtjev za određivanje novog iznosa mirovine.

U tom postupku primjenjuju se odredbe braniteljskog zakona koje mogu uključivati priznanje ratnog razdoblja, dodatke vezane uz sudjelovanje u obrani Hrvatske i poseban način izračuna mirovine.

No postoji jedna važna činjenica: HZMO novi izračun ne provodi automatski.

Branitelj mora sam podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Tek tada se provodi novi izračun i provjerava bi li braniteljski model bio povoljniji.

Ako se utvrdi da je novi izračun povoljniji, povećana mirovina pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja urednog zahtjeva.

Tko gubi, a tko dobiva u sustavu braniteljskih mirovina – tri činjenice koje država nikada jasno nije objasnila

Sustav braniteljskih mirovina u Hrvatskoj tijekom godina razvijao se kroz niz izmjena zakona. Rezultat je složen model u kojem različite skupine branitelja imaju različit položaj. Tri činjenice posebno jasno pokazuju gdje nastaju najveće razlike.

Najveći gubitnici često su branitelji koji su radili nakon rata

Velik broj branitelja nakon Domovinskog rata nastavio je raditi u gospodarstvu, javnom sektoru ili vlastitim tvrtkama. Uplaćivali su doprinose desetljećima, često ostvarujući solidne plaće i radni staž.

Kada dođe vrijeme za mirovinu, oni često moraju birati između civilne i braniteljske mirovine, jer sustav ne dopušta kombiniranje određenih prava.

To znači da branitelj mora odlučiti hoće li uzeti mirovinu temeljenu na svojoj plaći i radnom stažu ili mirovinu prema braniteljskom modelu koji priznaje ratno sudjelovanje.

Za mnoge branitelje nijedna opcija nije optimalna, pa upravo oni koji su najduže radili često ostaju u financijski nepovoljnijem položaju.

Povlašteniji položaj imaju oni koji su ranije otišli u braniteljsku mirovinu

Branitelji koji su ranije ostvarili pravo na mirovinu prema posebnom zakonu često su u stabilnijem položaju u sustavu.

Njihova mirovina izračunata je prema modelu koji uključuje posebna pravila za branitelje, dodatke vezane uz ratni staž i drugačiji način obračuna nego u civilnom sustavu.

Zbog toga se danas pojavljuje velika razlika između branitelja koji su ranije umirovljeni prema posebnom zakonu i onih koji tek sada ulaze u mirovinu nakon dugog radnog vijeka.

Mnogi branitelji nisu iskoristili pravo na novi izračun mirovine

Članak 52.c Zakona o pravima hrvatskih branitelja omogućuje braniteljima koji su otišli u civilnu mirovinu da zatraže novi izračun mirovine prema braniteljskom zakonu.

No postoji važna okolnost – taj se postupak ne provodi automatski.

Branitelj mora sam podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Tek tada se provodi novi izračun i provjerava bi li braniteljski model bio povoljniji.

Zbog nedovoljne informiranosti dio branitelja nikada nije podnio takav zahtjev, pa je moguće da i dalje primaju manju mirovinu nego što bi mogli ostvariti prema važećem zakonu.