TREBA LI ZATVORITI GRANICU? Božinović: 'Režim ne može biti oštriji nego što jest, za neke stvari naprosto moramo omogućiti promet'

Što znači zatvaranje granica? Zatvorili smo ih za ilegalne migrante, a zar je ipak ne prolaze? Za neke stvari granice se ne mogu zatvoriti - kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović navodeći kako režim na granici ne može biti oštriji nego što jeste.

- Za neke stvari granice se ne mogu zatvoriti. Moramo omogućiti promet osnovnih artikala, lijekova i medicinske opreme. Neke robe naprosto moraju prolaziti - nastavio je ministar Božinović. Dalje je napomenuo da se u Sloveniji upravo formirala nova vlada s kojom će se, jednako kao i s vlastima u Srbiji, uspostaviti koordinacija tranzita.

Danski model

Premijer Andrej Plenković je nakon sastanka s predsjednicima klubova zastupnika u Saboru kazao da je dva puta razgovarao sa slovenskim premijerom Janšom te s kolegama u Srbiji.

- Postići ćemo dogovor da se čepovi na granici riješe, da svi koji su u tranzitu prođu na način koji je siguran - rekao je premijer.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina pozdravlja taj stav.

- Dobar je danski model, da se sve zatvori na petnaest dana, ali za to treba imati jaku ekonomiju - rekao je Komadina. On smatra da zbog gospodarstva i naših građana ne treba u potpunosti zatvoriti granice.

- Zbog gospodarstva moramo imati protok roba, a i našim ljudima koji su u inozemstvu moramo omogućiti povratak. Zašto naši građani ne bi došli u svoju zemlju i tu bili u karanteni? - kaže primorsko-goranski župan, napominjući kako Nacionalni stožer iz sata u sat provjerava situaciju i ima u pripremi cijeli set mjera koje se mogu poduzeti, ovisno o situaciji.

Komadina je zadovoljan kako cijeli sustav funkcionira.

- U ovakvim situacijama se samo na jednome mjestu mogu donositi odluke - u Nacionalnom stožeru. Na županijskim stožerima je da te odluke provode i daju svoje prijedloge - rekao je Komadina, dodajući kako odluke moraju biti jasne, a ne kao što je to bilo u slučaju suspenzije nastave u školama samo za Istarsku županiju.

- Odluke moraju biti jasne, vrijediti za sve, takve da ne izazivaju paniku i vode brigu o gospodarstvu. No, glavnu riječ moraju imati stručnjaci, epidemiolozi - zaključio je Komadina.

U Istri koja je zbog blizine Italije i dnevnih migracija u posebno teškoj situaciji smatraju da bi trebalo poduzimati još drastičnije mjere. Istarski gradonačelnici prvi su tražili zatvaranje škola, vrtića i fakulteta, a sada smatraju da bi trebalo otići i dalje.

Ozbiljne posljedice

Tako gradonačelnik Pule i predsjednik IDS-a Boris Miletić misli da bi na 14 dana trebalo zatvoriti sve osim ljekarni i samoposluga s hranom. U Istri smatraju da se ovakvim postupnim mjerama samo iscrpljujemo dok se virus širi te da ćemo na kraju morati pribjeći primjeni svih mjera, potpunoj karanteni, ali s bitno težim posljedicama.

Miletić je tako uvjeren da striktne mjere koje se poduzimaju izravno utječu i na ozbiljnost u odnosu prema građanima koji se pridržavaju pravila. Primjer su talijanski gradovi danas u odnosu na situaciju otprije tjedan dana.

Na krajnjem jugu zemlje potpuno je drugačija situacija. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić ističe da u njegovoj županiji još nitko nije zaražen, a dvoje ljudi je u karanteni.

- Mjere koje poduzima Nacionalni stožer i Vlada su dobre i pravodobne. Pridonijele su da se virus u Hrvatskoj širi sporije nego u drugim zemljama - kazao je Dobroslavić dodajući da, iako nema zaraženih u njegovoj županiji, bilježe ozbiljne posljedice po gospodarstvo.

Ni on nije za zatvaranje granica i smatra da su mjere koje se za sada poduzimaju dovoljne, a struka će ocijeniti hoće li biti potrebne još neke.

- Mi tražimo od svih tijela da obeshrabruju ljude koji bi željeli dolaziti k nama, a ne trebaju - rekao je dubrovačko-neretvanski župan, napominjući kako žele da život u županiji funkcionira normalno koliko je god to moguće.

Županije na sjeveru Hrvatske koje su orijentirane na proizvodnju i izvoz zbrajaju štete izazvane epidemijom koronavirusa i razmišljaju kako u aktualnim uvjetima osigurati bolji protok robe.

- Granica je prva linija obrane od širenja koronavirusa. Na granici se moramo pridržavati svih sigurnosnih mjera, ali u tome moramo biti brži - kazao je krapinsko-zagorski župan Željko Kolar napominjući da je najgore bilo u petak kada je kolona na granici bila 20 kilometara, a u subotu je procedura bila brža.

- Granice bih zatvorio samo za strane državljane, ali gospodarstvo i trgovina moraju funkcionirati. Mi smo županija koja je orijentirana na izvoz - kaže Kolar po kojemu bi se na nivou EU trebao utvrditi način prijevoza robe u vrijeme pandemije.

Novi režim

Međimurski župan Matija Posavec također nije za zatvaranje granica, a kaos je nastao jer je puno ljudi koji rade u Austriji i Njemačkoj krenulo za vikend kući i na putu ih je zatekao novi režim. - To je trebalo bolje pripremiti. Drugi problem tim ljudima je što ulaskom u Hrvatskoj moraju na dva tjedna u izolaciju, ne mogu se vratiti i mogli bi imati problema s poslodavcem - kaže Posavec.

Misli da zasad nema potrebe ni za karantenom koja bi donijela velike štete gospodarstvu jer je Međimurje proizvodno orijentirana županija. Prema koronavirusu djeluju preventivno pa je bolnica u Čakovcu opskrbljena sa šest novih respiratora, dva uređaja za neinvazivnu ventilaciju, a šest bolničkih soba pripremljeno je za izolaciju.