Troskot: Plin će poskupjeti između 2700 i 3500 kuna godišnje. Ćorić: Troskot širi psihozu i unosi nemir među građane

Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako očekuje jasnu intervenciju Vlade Republike Hrvatske i najavio je da će SDP biti glasan oko toga u Saboru.

'Hrvatski razvojni problem je energetska nesigurnost i sada bismo trebali iskoristiti MPO i napraviti generalnu transformaciju. U zadnjih deset godina smo od zemlje koja je imala 68 posto u proizvodnji plina došli smo do zemlje koja uvozi 70 posto plina. Naravno da onda više ne ovisimo samo o sebi, nego i o geostrateškim igrama, o nedostatku alata za bolju energetsku politiku. Zabrinjavajuće je u Hrvatskoj to da su hrana i energija 42 posto zastupljeni, tu smo s Litvom i Poljskom u najgorem položaju, zemljama s niskim dohotkom. Tako da građani moraju na drugačiji način promatrati poskupljenja s ukupnom pričom o inflaciji. Sada Vlada može intervenirati kroz određene mjere. Ključni problem je tržište finalnih proizvoda. Treba jačati Agenciju za zaštitu tržišnog nadmetanja jer može reagirati i udariti po trgovačkim lancima i smanjivati barijere, što je posao ministra gospodarstva. Samo se tako može utjecati na dodatnu liberalizaciju maloprodaje. Predložit ćemo da se uvedu vaučeri za plin za socijalne skupine, reforma daljnje poljoprivredne politike i jednokratni transferi socijalno ugroženim skupinama', rekao je Hajdaš Dončić.

Zvonimir Troskot istaknuo je kako mu je čudno to da se sedam, osam tjedana prije nego što dođe do zaključavanja cijena na tržištima one ne izbacuju kako bi ljudi znali čime mogu kalkulirati u mjesecima koji dolaze.

'Što se tiče cijene plina, postoje dva scenarija. Jedan je da će završiti na nekih 70 eura, drugi je da će završiti na nekih 80 eura, što znači da će u ta dva scenarija plin godišnje poskupjeti između 2700 i 3700 kuna. Tako da bi 660 do 750 kuna mogli biti mjesečni troškovi plina, ovisno o završnim cijenama na tržištu', rekao je. Istaknuo je da se opskrbljivači nalaze u vrlo teškoj situaciji zato što nabavljaju po vrlo skupim cijenama, a po reguliranim bi trebali prodavati', kazao je Troskot.

Upitao je hoće li ići u zamrzavanje cijena time što ćemo se vratiti na stariji model.

'Ako se spominju vaučeri, onda se trebaju spomenuti i vaučeri koji se daju poduzećima. Treća opcija je smanjenje trošarina i PDV-a, ali onda se dovodimo u ozbiljnu situaciju ulaska u eurozonu, što je postavljeno kao preambiciozan cilj. Četvrta opcija je nabavljanje plina preko EU-a s obzirom na to da to daje veliku moć', rekao je Troskot.

Ćorić je rekao kako je Troskot jedan od dežurnih Mostovih katastrofičara koji u svakoj emisiji neovisno o temi obrazlaže crnu budućnost Hrvatske i Europe.

'Nije moguće podizati poduzeća jer nitko u Europi neće raditi zbog pravila tržišnog natjecanja. Ulazak u eurozonu nije problematičan i nismo nespremni. U Hrvatskoj sustav vaučera već sada postoji te je 60 tisuća kućanstava tijekom 2021. primalo vaučere u iznosu od 200 kuna i za to je potrošeno 116 milijuna kuna. Pitanje zajedničke nabavke plina na razini EU-a nije pitanje koje će se uspjeti brzo riješiti jer sve zemlje imaju različite energetske politike, a to vodi i do različitih cijena dobave tog istog plina. Kalkulacija oko povećanja cijene plina gospodina Troskota neće biti točna. Neozbiljno je kalkulirati i unositi psihozu među građane i poduzetnike, a to Troskot radi u svakoj emisiji', kazao je Ćorić.

Troskot je odgovorio kako mu je žao što se ministar bavi njime umjesto stvarima kojima bi se trebao baviti.

Silvano Hrelja rekao je da će vrijeme u kojem živimo i vrijeme koje dolazi postavljati pred nas ogromne izazove na koje moramo odgovoriti kao društvo.

'Na to treba odgovoriti suradnjom, a ne svađom. Država mora sve mjere koje ima na raspolaganju iskoristiti da se u što moguće manjoj mjeri preliju na standard građana, naročito siromašnih umirovljenika. Vjerujem da država ima dovoljno mehanizama da zaštiti one najsiromašnije i socijalno najugroženije. Vaučeri su samo jedan od instrumenata koji se mogu koristiti', kazao je Hrelja.

Istaknuo je da u Hrvatskoj nedostaje stvarna slika siromaštva jer se razbacujemo podacima o liniji siromaštva i broju umirovljenika, a nije uključeno stvarno stanje. Dodao je da se moraju očuvati i gospodarski subjekti jer je propast bilo kojeg gospodarskog subjekta velika šteta.

'Hrvatska treba samodostatnost u proizvodnji hrane i energetsku samodostatnost. To nije pitanje i obveza samo ove Vlade, već i svih generacija u Hrvatskoj', zaključio je Hrelja.