U Hrvatskoj nikad manje rođene djece, a broj stanovnika porastao. Zna se zašto
Konačni podaci o prirodnom kretanju stanovništva, koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku (DZS), pokazuju da je u Hrvatskoj lani rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, ali bilo je i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog prirasta
U Hrvatskoj je prošle godine rođeno 32.170 djece, najmanje otkad se vodi demografska statistika. U odnosu na prethodnu godinu, broj živorođene djece pao je za 5,1 posto, tj. rođeno je 1713 djece manje nego u 2022.
Lani je osjetno smanjen broj umrlih te je to donekle ublažilo negativan trend prirodnog prirasta. U 2023. umrlo je 51.275 stanovnika, što je 5704 osobe ili 10 posto manje nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta pala je s 14,8 na 13,3.
U konačnici je broj stanovnika zbog negativnog prirodnog prirasta smanjen za 19.105, što je ipak manje nego 2022., kada je minus iznosio 23.096 osoba. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), a on je iznosio 62,7.
U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2092, uz vitalni indeks 45,1.
Pozitivan prirast u 43 grada i općine
Pozitivan prirodni prirast imala su 43 grada/općine, a negativan 508 gradova/općina i Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.
Svih 15 najvećih gradova bilježe negativan prirodni prirast, a najveći gubitak ima Zagreb s minusom od 2030 stanovnika. Najmanji negativni prirast je u Dubrovniku, u kojem je rođeno 375 djece, a umrle su 484 osobe.
Iako DZS još nije objavio konačne podatke o migracijama, procjena o rastu broja stanovništva u 2023. za oko 11.000 ljudi ukazuje na to da je migracijski saldo drugu godinu zaredom pozitivan te nadmašuje negativan prirodni prirast.
Naime, prema procjeni DZS-a, krajem 2023. u Hrvatskoj je živjelo 3.861.967 stanovnika, a godinu prije - 3.850.894. Ako uzmemo u obzir to da je broj stanovnika temeljem negativnog nataliteta smanjen za 19.105, proizlazi da je migracijski saldo bio u plusu za oko 30.000 ljudi.
Drugim riječima, toliko se više ljudi uselilo u Hrvatsku nego što je otišlo živjeti u inozemstvo. Migracijski saldo je drugu godinu zaredom pozitivan uz rastući trend jer je 2022. broj useljenika bio za 11.685 ljudi veći od broja iseljenika.
Izvor:tportal/Foto: Alamy
