U jeku sukoba 300.000 hakera želi pomoći Ukrajini: 'Radimo ispravnu stvar'
U Ukrajini se pored ratnog sukoba u pravom svijetu odvija i onaj u virtualnom. Na inicijativu ministra digitalizacije Ukrajina je odobrila nastanak 'IT vojske', čiji je cilj vršiti hakerske napade na rusku infrastrukturu i medije. Tu vojsku čine akteri iz raznih kutova svijeta, a njihov je zadatak kibernetičko ratovanje.
Do danas su prema izvješću NetBlocksa uspješno poremetili rad nekih ruskih internetskih usluga, uključujući one kojima se pristupa iz Kremlja i Dume. Na meti su se našle i stranice državnih medija, nekoliko banaka, kao i energetski div Gazprom.
'Crowdsourcani napadi uspješno su počeli remetiti stranice ruske vlade, kao i one vezane uz državne medije', rekao je Alp Toker, direktor NetBlocksa. Toker nadodaje da je Rusija pokušala umanjiti udar napada filtriranjem pristupa nekim stranicama, što je rezultiralo većim remećenjem rada.
Hakeri se okupljaju u skupini na Telegramu koja ima verzije na engleskom i ukrajinskom te prema kojoj ih šalje Mihajlo Fedorov, ukrajinski ministar digitalne transformacije. Tridesetjednogodišnji Fedorov koristi svoj utjecaj na Twitteru kako bi tehnološke lidere motivirao da prekinu veze s Rusijom, a 26. veljače poslao je poveznicu za skupinu na Telegramu koju je postavilo ministarstvo. 'Trebaju nam talenti', rekao je. 'Bit će zadataka za sve', dodao je.
Velik broj hakera koji se nalaze u grupi nisu Ukrajinci - jedan od njih koji se, piše Guardian, predstavlja kao Kali pridružio grupi nakon Fedorove objave kaže: 'Htio sam pomoći i iskoristiti svoje hakerske vještine da pomognem Ukrajini. Živim u Švicarskoj, snalažljiv sam i jako mi je žao ukrajinskog naroda.
Ovo sve radim zato što stojim uz Ukrajinu i nekako želim pomoći. Mislim da ćemo, ako napadnemo rusku infrastrukturu, možda moći usporiti invaziju jer skoro ništa nakon toga neće raditi.' Kali kaže da njegovi roditelji nisu presretni zbog onoga što radi i, čini se, nije jedini. Caroline iz New Yorka ima oko dvadeset godina te je roditeljima rekla da se pridružila 'IT vojsci'. U razgovoru s Guardianom rekla je da su 'mama i tata sve više zabrinuti'.
Rat u Ukrajini
Izvor: Profimedia / Autor: Sergey BOBOK / AFP / Profimedia
Nakon što je na društvenim mrežama vidjela katastrofalne posljedice sukoba Caroline je, motivirana ministrovom porukom, odlučila nešto poduzeti - svjedočila je destruktivnim dezinformacijama za vrijeme Trumpove kampanje, koja joj je 'otvorila oči oko utjecaja propagande te načina na koji ona utječe na odnose u svijetu'.
Jedini problem je što nije znala što je to Telegram - za razliku od Kalija, ova odgajateljica nije bila hakerica. Prvo je bila zabrinuta zbog aplikacije koju su napravili ruski milijarderi Pavel i Nikolaj Durov te je mislila da je riječ o zamki. Nakon što je istražila pozadinu programa preuzela je aplikaciju i pridružila se grupi.
Kako nije imala hakerskih vještina, Caroline je odlučila pomoći na drugi način - filtriranjem poruka i sakupljanjem informacija o načinima na koje mogu pomoći Ukrajini i boriti se protiv dezinformacijskih kampanja. Trenutno provodi nekoliko sati dnevno dijeleći informacije u Telegramu. 'Ne mogu objasniti... radi se o čovječnosti koja me je inspirirala i potakla da više pomažem. Znam da ovo što radim nije ništa posebno, pa radim sve što mogu da raskrinkam dezinformacijske kampanje i otkrijem što se zapravo događa.'
Realni rizici
Neki stručnjaci za kibernetičku sigurnost ističu zabrinutost zbog velikog broja dobrovoljaca koji se na Telegramu organiziraju za napade na rusku digitalnu infrastrukturu. 'Postoji nekoliko rizika', rekao je Alan Woodward, profesor kibernetičke sigurnosti na sveučilištu Surrey. On je zabrinut za manjak odgovornosti o tome tko vodi plan i tko formira strategiju. 'Hakeri su u najboljem slučaju stvorili neku vrstu smetnje koja, koliko god ambiciozna bila, nije zaustavila ruske tenkove.'
Woodward tvrdi da će se među 300.000 dobrovoljaca sigurno pronaći i nekoliko 'trulih jabuka'. 'Ovi bi dobrovoljci mogli početi napadati ciljeve koje Ukrajina želi ostaviti na miru - i to se čak može dogoditi slučajno. Zamislite samo da netko ransomwareom slučajno zarazi bolnički sustav? Nitko ne želi da se to dogodi.'
Tu je također rizik da otvoreni poziv privuče ruske aktere koji žele uzrokovati incidente što ocrnjuju ostale dobrovoljce. 'Nikad niste sto posto sigurni tko se točno nalazi u skupini dobrovoljaca', rekao je. 'Ne samo da će oni pokušati napraviti nešto neželjeno u ime Ukrajine, već će možda povući poteze koji pogoduju ruskoj retorici.'
Strah od uljeza nešto je što brine Agnes Venemu, stručnjakinju za državnu sigurnost i obavještajne službe na sveučilištu Malte. 'Koliko su oni korisni, to ovisi o tome koliko ih možete provjeriti, koliko ih se lako može koordinirati i koliko su dobri u onome što rade', rekla je. 'Preimenovanje Putinove jahte je slatko, no pitanje je hoće li hakiranje ruskih TV stanica odigrati ulogu u ukrajinskim strateškim ciljevima.'
Unatoč nedostacima, Venema smatra da su nastojanja dobrovoljaca vrlo pohvalna. 'Neću se razbacivati superlativima, no rekla bih da je ovakva razina civilnog angažmana zbilja bez presedana. Problem je što bi ona vrlo lako mogla eksplodirati Ukrajini u lice. Čim hakeri počnu preuzimati naredbe ukrajinske vojske, prestaju biti volonteri te se mogu smatrati borcima - što ih čini legitimnim vojnim ciljevima.'
Na koncu samo ostaje pitanje hoće li se ljudi koji brane pravo postojanja Ukrajini zabrinuti zbog potencijalnih prijetnji. 'Nije me briga', rekao je Kali, koji se Guardianu obratio tijekom pokušaja napada na ruski medijski portal koji je ukrajinska IT vojska označila kao izvor dezinformacija.
'Nikad se o tome ni ne brinem', komentirao je.
