UDARAC VUČIĆU: Uskoro preostale države EU zajedno priznaju Kosovo?
Predsjednik Albanskog nacionalnog savjeta Ragmi Mustafa rekao je da Albanci iz Preševske doline žele biti uključeni u proces dijaloga između Srbije i Kosova i da su, za razliku od prethodnih godina, mnogo više politički organizirani i mobilizirani, piše Jutarnji list.
Ta je izjava jedan u nizu signala da se iza kulisa aktivno radi na rješavanju odnosa Kosova i Srbije. Mrežno izdanje beogradske Politike u ponedjeljak je navečer objavilo: “Vučić je rekao da je Grčka naša bratska zemlja i da se nada da ona neće donijeti tu lošu odluku”. Loša bi odluka bila priznavanje Kosova. Atena je, zbog neriješenog pitanja Cipra, jedna od pet članica EU koje ne priznaju Kosovo.
Ostale su Španjolska, Rumunjska, Cipar i Slovačka. Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias početkom ovog mjeseca posjetit će Kosovo, i to drugi put u kratkom razdoblju – prvi je put bio lani u listopadu. Prije posjeta objavio je da pozicija Atene u vezi s priznanjem Kosova ostaje nepromijenjena, ali “istodobno dobro je poznato da Grčka želi zadržati konstruktivan pristup Prištini”.
Kosovski su mediji prošle subote objavili dokument Europske službe za vanjske poslove (EEAS) koji navodi da bi završni pregovori o pravno obvezujućem dokumentu, koji bi normalizirao odnose Kosova i Srbije, trebali biti dovršeni tijekom slovenskog predsjedanja Vijećem EU.
Dokument, čiju autentičnost nitko nije doveo u pitanje, navodi da je objavljeni non-paper, koji se pripisuje slovenskom premijeru Janezu Janši, “imao za cilj naštetiti pozitivnoj ostavštini (legacy)” koju Slovenija ima na Zapadnom Balkanu. U ponedjeljak je prištinski portal Demokracia.com objavio da Španjolska planira otvoriti ured za vezu na Kosovu.
Borrellova uloga
Nakon toga je nekoliko kosovskih medija objavilo da im je španjolsko Ministarstvo vanjskih poslova odgovorilo da Madrid ne kani otvoriti ured na Kosovu. Uz važnu nijansu: Demokracia.com objavila je da će Španjolska otvoriti ured pri UNMIK-u, UN-ovoj misiji na Kosovu, gdje urede za vezu imaju Rusija i Kina.
Madrid nije opovrgnuo taj dio objave, a Demokracia.com objavila je da se oko procesa otvaranja ureda snažno angažirao Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, bivši španjolski ministar vanjskih poslova i član Socijalističke stranke (PSOE) koja je trenutačno na vlasti.
Još je zanimljiviji navod iz teksta u Demokracia.com u kojem se navodi da je Veton Surroi, ugledni kosovski intelektualac i savjetnik Besnika Bislimija, zamjenika kosovskog premijera, prije nekoliko dana naveo da kosovski prioritet nije članstvo u UN-u – koje uvijek mogu zaustaviti Rusija ili Narodna Republika Kina. Imperativ je, prema Surroijevim riječima, osigurati priznanje svih članica EU.
Borba Grčke i Turske
Grčka je proteklih mjeseci ojačala svoju suradnju s Albanijom koja je prihvatila, primjerice, utvrđivanje granice na moru. Atena time nastoji smanjiti utjecaj Turske, ali i poboljšati uvjete za život svoje manjine.
U tom je kontekstu priznanje Kosova logičan korak kojim bi se Atena pretvorila u konkurenta Ankari u albanskom korpusu, posebno uzevši u obzir negativan turski utjecaj na Kosovu. Dodajmo tome da je Miroslav Lajčák, posebni izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije, Slovak koji bi mogao utjecati na promjenu razmišljanja u Bratislavi.
Cipar će slijediti Grčku, a Rumunjska je već bila oprezno sugerirala sklonost priznanju Kosova. Provedba ovog scenarija bila bi ozbiljan udarac pregovaračkoj poziciji Beograda jer u toj jednadžbi u potpunosti nestaje utjecaj Rusije.
Ako se unutar EU postigne konsenzus o priznanju Kosova, Srbija je dovedena pred zid i može ili slijediti tu politiku ili joj se usprotiviti, što bi značilo zahlađivanje odnosa s Bruxellesom dok bi se vrata Kosovu otvorila, navodi Jutarnji list.
