Umirovljeni general NATO-a Petr Pavel novi je češki predsjednik, prisjetite se kako je povezan s Hrvatskom

Predsjednička dužnost u Češkoj Republici uglavnom je ceremonijalna, no šef države imenuje vladu i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga i bira guvernera središnje banke te ustavne suce.

Bivši pripadnik elitnih padobranskih snaga, 61-godišnji Pavel je tijekom izborne kampanje poručivao da želi biti "predsjednik dostojan zemlje članice EU-a i NATO-a".

Njegov suparnik u drugom krugu, 68-godišnji Babiš, je poduzetnik porijeklom iz Slovačke, poslovni magnat u sektoru kemikalija, hrane, poljoprivrede i medija. Njegovo bogatstvo je bilo prednmet pravosuđa, a izbore u drugom krugu je nazvao "referendumom o Babišu".

Kampanja između dva kruga izbora je bila oštra, s nizom dezinformacija uperenih većinom protiv Pavela te prijetnjama smrću upućenih Babišu i njegovoj obitelji.

Predsjednik na odlasku, Miloš Zeman, održavao je bliske veze s Moskvom sve do ruske invazije na Ukrajinu kada je napravio oštar zaokret.

Pavel se prijavio u vojsku tijekom komunističkog doba kada je Prag bio dio Varšavskog pakta pod vodstvom Sovjetskog Saveza, a odlikovan je za sudjelovanje u mirovnim operacijama u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih.

Uzdigao se do zapovjednika češkog glavnog stožera i bio je predsjednik vojnog odbora NATO-a tri godine prije umirovljenja 2018.

Kandidirao se na platformi da njegova srednjoeuropska zemlja ostane čvrsto ukorijenjena u Europskoj uniji i NATO-u, te da podupire daljnju vojnu pomoć Ukrajini protiv ruske invazije.

Babiš je finale svoje kampanje izgradio na strahu od rata u Ukrajini izazvanog širenjem ruske invazije. Rekao je da bi ponudio posredovanje u mirovnim pregovorima i sugerirao da bi Pavel kao bivši vojnik mogao uvući Češku u rat.

Kao čelnik najveće oporbene stranke, Babiš je također predstavio glasanje kao prosvjed protiv vlade za koju je rekao da je učinila malo kako bi pomogla ljudima da se nose s naglim porastom cijena energije.