UZBUNA U EUROPI ‘Rusi će tu preusmjeriti sve svoje snage nakon Ukrajine, poslat će i migrante, ovo je mjesto gdje bi mogao početi rat s NATO-om!‘
To je jedno od područja s najgušćim razmještajem nuklearnog oružja na svijetu
Na krajnjem sjeveru Europe, gdje se dodiruje nekoliko važnih članica NATO-a i EU s Rusijom, posljednjih je tjedana zakuhalo. Na potezu od Litve preko Latvije i Estonije do Finske primijećena je ruska vojna aktivnost, a i s druge strane granice nije se dugo čekalo na odgovor.
Prema obavještajnim podacima i satelitskim snimkama, Rusija, pogotovo na granici uz Finsku, dovodi nove vojne snage, ubrzano gradi "šatorske" baze (Kamenka - 60 km od granice) i fortifikacijska postrojenja, i to nakon što je baš s tih granica zbog agresije na Ukrajinu bila povukla dobar dio svojih snaga. Prema navodima neovisnog ruskog portala Važnije istorii, na granici su razmještene i paravojne formacije ruskih neonacista Rusič, upravo zbog nedostatka "prave" vojske.
Rusija je ponovno vratila bombardere i helikoptere u tamošnju bazu Olenja (150 km od finske granice) nakon što su Ukrajinci bespilotnim letjelicama i svojim dalekometnim projektilima gađali i ugrožavali ruske baze i aerodrome u središtu europskog dijela, pa su ih ponovno povukli na sjever, izvan dometa ukrajinskog naoružanja. Zbog te ruske vojne aktivnosti Finska je počela graditi, a i Estonija i Litva su to najavile, duž granice zaštitnu ogradu, rovove i protutenkovsku zaštitu. Iako se smatralo da bi Rusima trebalo čak tri do četiri godine da obnove prijašnju vojnu snagu na tom području, finski vojni analitičari smatraju da bi se to, ako dođe do smirivanja ratnih djelovanja u Ukrajini (što god to značilo), moglo ubrzati do otprilike dvije godine.
Ilustrativna fotografija
Finska je u posljednjih mjesec dana provela tri vojne vježbe uz rusku granicu s američkim i britanskim snagama: "Karelian Sword 25", "Lively Sabre 25" i na Baltičkome moru "Narrow Waters". Rusija je, pak, imala svoje vojne vježbe na području Karelije i Murmanska. Podsjetimo da je 2024. godine finska obavještajna služba navela da su dijelovi kopnenih snaga iz sjeverozapadnog europskog dijela Rusije (Karelije, Pskovske i Lenjingradske regije) popunjeni s oko 20 posto vojnika u odnosu na broj prije napada na Ukrajinu.
No, pojavile su se nove obavještajne i vojne analize da bi se Rusija, ako bi se postigao nekakav mirovni sporazum ili barem dogovor o primirju u Ukrajini (doduše, to je na sve dužem štapu), mogla okrenuti prema baltičkim državama (nova šatorska baza niknula je i oko 120 kilometara od Estonije gdje je zamijećena i teška artiljerija) i Finskoj kako bi ih nastojala destabilizirati i na tom trusnom području izazvati novu krizu. Analitičari NATO-a smatraju da bi upravo te zemlje ili neke od njih mogle postati nova ruska meta, odnosno tamo bi mogao početi sukob Rusije i NATO-a.
Doduše, ukrajinski vojni analitičar Ivan Stupak za tamošnju je TV postaju Kanal 24 rekao da je to u ovom trenutku "lukavi manevar Putina" koji želi stvoriti privid napetosti kako bi time utjecao na baltičku i skandinavsku pomoć Ukrajini. Stupak smatra da Moskva time samo stvara tenzije i nervozu jer zapravo nema snage za pokretanje novog rata, ali misle da bi te zemlje zbog toga mogle smanjiti svoju vojnu, ekonomsku i političku pomoć Ukrajini. No, estonski ministar obrane Hanno Pevkur za njemački je Bild rekao da Rusija ne namjerava demobilizirati svoju vojsku od oko 800 tisuća ljudi koliko ih je angažirano u Ukrajini, nego će ih najvjerojatnije odmah poslati na granice s baltičkim i skandinavskim zemljama.
Istodobno je američki predsjednik Donald Trump izjavio da ga ne "zabrinjava grupiranje ruskih snaga na sjeveru Europe" te da ne vidi "ugrozu za njih od strane Rusije". Dmitrij Trenin, profesor na ruskom Institutu za vojnu ekonomiju, za ruski režimski portal Cargrad rekao je da mogući sukob s NATO-om može početi u Sankt Peterburgu, optužujući Zapad da namjerava blokirati tamošnju luku što za njega nisu sankcije, nego se može protumačiti kao "ratni akt". Trenin ističe da bi Rusija u tom slučaju imala pravo na djelovanje.
Estonski mediji navode da ne treba zaboraviti još jedan aspekt - nije samo ratna ugroza razlog gradnje visokih obrambenih ograda, nego i najava da bi Rusija, poput Bjelorusije, mogla pokrenuti operaciju "migrantski val", odnosno poslati tisuće migranata s Bliskog istoka i iz Afganistana na granice baltičkih država i Finske, kako to već godinama Bjelorusija radi na granici s Poljskom, da bi i na taj način destabilizirala to područje.
No, još je jedan vrlo važan segment koji bi uskoro mogao postati sigurnosna opasnost za Europu - Vladimir Putin pojačava djelovanje na tom području i zato što Arktik postaje novo krizno žarište oko kojega se nadmeću i natežu velike sile zbog kraćih morskih putova s Dalekog istoka prema Europi i istočnoj obali SAD-a te rudnog, mineralnog i energetskog bogatstva. Rusija smatra da je njezina prisutnost na Arktiku i kontrola vodenih putova važna za njezin geostrateški položaj velesile.
Isto tako, želi razvijati svoju polarnu regiju koja obuhvaća 4,8 milijuna četvornih kilometara. To je oko 28 posto ruskog teritorija, a tamo živi jedva tri milijuna ljudi. No, ne treba zaboraviti da je ulazak Finske i Švedske u NATO jedan od najvećih Putinovih poraza u jeku agresije na Ukrajinu. Naime, to su bile vojno neutralne zemlje. Finska - koja je imala posebne odnose sa SSSR-om, tzv. doktrina Paasikivi-Kekkonen, a poslije i s Rusijom - zbog ugroženosti vlastite sigurnosti nakon agresije na Ukrajinu pristupila je NATO-u te je Rusija dobila oko 1300 kilometara nove granice sa Savezom, i to na vrlo osjetljivom i teškom području od Sankt Peterburga do Murmanska i Bijelog mora, gdje su smještene ruska Baltička i Arktička flota, te poluotoka Kole.
To je jedno od "područja s najgušćim razmještajem nuklearnog oružja na svijetu", navode finski izvori. U bazi ruske Arktičke flote u Murmansku su nuklearni ledolomci, brodovi i podmornice naoružane interkontinentalnim bojevim glavama, koje imaju domet od nekoliko desetaka tisuća kilometara, te višenamjenske nuklearne podmornice koje koriste krstareće rakete 885 Jasen, 885M Jasen-M i Kalibr te hipersonične rakete Cirkon.
Na poluotoku je i gusta mreža zračnih baza ruske vojske, sa strateškim nuklearnim bombarderima dugog dometa kao što su Tupoljevi Tu-160, Tu-122N i Tu-95. Tamo je stacioniran i strateški nosač podmorskih raketa Borej-A. Osim toga, uz finsku granicu prolazi jedini cestovni i željeznički pravac koji Kareliju i poluotok Kolu povezuje s ostatkom Rusije. Na Koli se nalaze rudnici nikla i bakra, a u Kareliji su velika nalazišta titana i željezne rude.
