Veliki povratak boraca Azova: ubrzano pune redove i postaju jedna od ključnih brigada u ukrajinskoj protuofenzivi!

Ukrajinska vlada odredila je Azov, kao jednu od šest ofenzivnih brigada koje će predvoditi proljetnu protuofenzivu za oslobađanje područja pod ruskom okupacijom. Brigada koja je, kao ni jedna druga iskrvarila u borbama za Mariupolj, pokušava se oporaviti od teških borbenih gubitaka kako bi mogla odigrati snažnu ulogu u očekivanoj ukrajinskoj ofenzivi. Postrojba očekuje da će regrutirati 6500 novih boraca koji bi trebali obnoviti njezinu borbenu moć.

"Spremni smo osloboditi svoj teritorij", poručio je za The Washington Post bojnik Bohdan ‘Tavr‘ Krotevič, koji je privremeni zapovjednik brigade i koji s velikom ambicijom koordinira sve akcije oko obnove jedinice. Kao i većina njegovih suboraca Krotevič je bio zarobljen, a iz ruskog zarobljeništva je razmijenjen na jesen. Čelnici Azova nastoje i dalje nadvladati kontroverze oko ultra desničarskih korijena brigade, što je dovelo do toga da jedinica ne smije primati zapadno oružje. No nakon junaštva pokazanog u Mariupolju i na drugim frontovima, danas Azov privlači nove regrute ne zbog ultranacionalističke ideologije, nego svoje dokazane borbene vještine.

 Foto: Str/Nurphoto Via Afp

Junaštvo iz Azovstala

"To je ime koje je, zahvaljujući obrani Mariupolja, postalo poznato u svijetu. Nekad je imalo negativno značenje. Sada ima pozitivno značenje jer ono što radimo funkcionira. Novaci  koji nam dolaze to razumiju", rekao je 28-godišnji narednik kodnog naziva ‘Maslo‘ tijekom nedavnog treninga izvan Kijeva.

Azov je postao poznat nakon ruske aneksije Krima 2014. godine i pobjede separatista u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas. Tada su mnogi dobrovoljački bataljuni, među kojima i Azov, bili ključni u pružanju otpora i obrani zemlje. Jedinica je brzo dobila reputaciju jedne od najodlučnijih, ali i one koja otvara vrata nepokolebljivim neonacistima i kojekakvim ‘psima rata‘ sa svih strana svijeta. Prije više od pet godina službeno su prerasli u pukovniju Azov i postali sastavni dio ukrajinske Nacionalne garde. Nakon ruske invazije u veljači prošle godine, stotine boraca Azova držale su se junački  tjednima u nemogućim uvjetima tunela željezare Azovstal u Mariupolju, zajedno s civilima. Nastavljali su braniti grad unatoč nedostatku hrane i lijekova usred neviđeno razornih ruskih bombardiranja.

Branitelji Mariupolja su se time uzdigli u ono što je ukrajinsko vojno zapovjedništvo nazvalo "herojima našeg vremena". U svibnju su stotine ranjenih vojnika evakuirani, a nekoliko dana kasnije vojni zapovjednici naredili su preostalim snagama iz Azovstala da se predaju, čime je opsada završena.

 Foto: Sergei Supinsky/Afp

Bohdan Krotevič, koji je bio među oko 900 zarobljenih boraca Azova, proveo je prve dane kao ratni zarobljenik u Olenivki, filtracijskom centru u okupiranoj Doneckoj oblasti. Tamo su nekoliko mjeseci kasnije deseci boraca Azova ubijeni u napadu za koji su Rusija i Ukrajina okrivile jedna drugu. Iduća četiri mjeseca proveo je u samici u blizini Moskve, sve dok nije pušten u rujnu u sklopu velike razmjene zatvorenika u kojoj su posredovale Turska i Saudijska Arabija. Prema tom dogovoru, 215 Ukrajinaca, uključujući više od 100 boraca Azova, i skupina stranih državljana oslobođeni su u zamjenu za Viktora Medvedčuka, prokremaljskog ukrajinskog oporbenog političara, kao i ruske borce. U rujnu je razmijenjen i zapovjednik pukovnije Denis Prokopenko te njegov zamjenik Svjatoslav ‘Kalina‘ Palamar.

Dva tjedna nakon povratka u Ukrajinu, Krotevič se vratio u jedinicu. Dok se većina oslobođenih ratnih zarobljenika vratila u postrojbu, više od 1000 pripadnika Azova je i dalje zatvoreno u Rusiji. Krotevič navodi kako ti zatvoreni pripadnici Azova predstavljaju oko petinu od oko 6000 Ukrajinaca koji se drže kao zarobljenici.

 

 

 Foto: Sergey Bobok/Afp

"Nemamo političkih ambicija"

Vođe jedinica neuspješno su zagovarale više razmjena. "Došao sam do zaključka da je najbrži način da oslobodimo naše zarobljenike da zarobimo više ruskih vojnika i da završimo ovaj rat našom pobjedom", naglasio je Krotevič.

Ratne zasluge nisu u potpunosti zasjenile kontroverze oko ultranacionalističke povijesti brigade te povezanosti s osobama koje su zagovarale ksenofobične i rasističke stavove, a Krotevič i ovom prilikom ponavlja kako jedinica nema političkih ambicija te da provodi istrage o svim slučajevima krajnje desnog ekstremizma koje identificira. "Kao vojna jedinica dijelimo stav države i vlade", odlučno tvrdi.

Podsjeća kako su Rusi sve one koji su uzeli oružje za obranu Ukrajine označili kao opasne "nacionaliste". I Michael Colborne, koji je napisao knjigu o Azovu, smatra da se fokus jedinice s vremenom pomaknuo s ideologije na vojnu učinkovitost. Predviđa da će svi preostali ekstremno desničarski elementi unutar Azova biti "razvodnjeni" kako postrojba bude rasla i da je to pitanje postalo manje važno jer se Ukrajina suočava s egzistencijalnom prijetnjom.

Meta, matična Facebookova tvrtka, ove je godine uklonila Azov s popisa opasnih pojedinaca i organizacija, navodeći razliku između vojne skupine i političkog pokreta. Unatoč očitoj evoluciji Azova, navodi Washington Post, brigada i dalje ne dobiva gotovo nikakvo oružje od zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države.

 

 

 Foto: Philippe Desmazes/Afp

Jedan 21-godišnji regrut Azova iz grada Ternopila na zapadu zemlje, koji prema pravilima brigade nije smio dati svoje ime, ispričao je kako je mjesecima čekao priliku da se pridruži jedinici. Kontroverze oko korijena Azova je opisao kao "prenapuhanu priču". "Ovdje dolaze vjerojatno najmotiviraniji ljudi. Mogu biti siguran da će me moj suborac moći pokriti, zaštititi. I ja ću učiniti isto", objasnio je.

Borac kodnog imena Maslo, kojeg je Rusija također zarobila prošle godine proveo je mjesec dana u bolnici oporavljajući se od ozljeda koje je pretrpio, smatra da bi snalažljivost Azova mogla pomoći u kompenzaciji nedostatka naprednog naoružanja. Podsjeća kako su borci Azova okretni i sposobni "izmisliti nešto iz ničega“. Čelnici postrojbi kažu da novačenje ide dobro, no odbili su otkriti točne brojke.

Upitan o nadolazećoj ofenzivi, spominje primjer Prvog rusko-čečenskog rata, kada su čečenske snage usvojile strategiju zauzimanja malih gradova kako bi ih iskoristile kao polugu za povratak područja pod ruskom kontrolom. Sugerira da bi Ukrajina mogla učiniti isto.

Azov će se u budućim borbama oslanjati na iskustva iz obrane Mariupolja.

"Naše iskustvo s Azovstalom nam govori da ne postoje situacije bez izlaza", zaključio je Krotevič.