Vojni rok: Odbijena većina prijedloga pravobraniteljice, no jedna je stvar nejasna
Izmjene Zakona o obrani kojima bi se uvelo obvezno dvomjesečno vojno osposobljavanje te novčana naknada i prednost pri zapošljavanju za one koji ga prođu Vlada je danas prihvatila i uputila u saborsku proceduru na usvajanje. Ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter uložio je dugačak popis primjedbi u procesu javnog savjetovanja, no tek tri su prihvaćene
Dvije od njih kraće i relativno jasne, te se radi o nekoj vrsti tehnikalija - primjerice da se odgoda služenja može dobiti 'do kraja vježbeništva', a ne samo na rok od godine dana, budući da neka vježbeništva traju i dulje.
U službenom izvješću s javne rasprave stoji da je ova primjedba 'prihvaćena', međutim ministar obrane Ivan Anušić na današnjoj je sjednici Vlade osobno je pročitao tekst koji je stajao u originalnom prijedlogu izmjena Zakona o obrani - što bi u praksi značilo da ništa nije prihvaćeno.Radi li se o nenamjernoj omašci ili namjernoj obmani, zasad je nemoguće procijeniti.
Na što upozorava pučka pravobraniteljica
U istoj primjedbi, koja se odnosi na članak 11. Zakona o obrani, pučka pravobraniteljica bila je izrazito kritična prema formulaciji da potencijalni novak treba 'učiniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih traži civilnu službu' jer je podložna različitim interpretacijama i neujednačenoj primjeni. Izrazito je nejasno ni tko bi o takvim zahtjevima odlučivao - dosad je zakon propisivao da to čini tijelo formirano po jasnim kriterijima, a ubuduće bi to bilo nedefinirano 'tijelo nadležno za civilnu zaštitu'.
Ovaj postupak bi umjesto zakonskim putem bio propisan uredbama Vlade, za koje je nejasno hoće li, kada i u kojem obliku biti donesene - a pučka pravobraniteljica upozorila je i da se općenito jako puno pitanja planira urediti upravo uredbama i podzakonskim aktima. Za koje nitko ne zna kada će ugledati svjetlo dana i kako će izgledati.
Pučka pravobraniteljica u svojim primjedbama jasno je 'bjanko napisanoj' tvrdnji da ovakve izmjene Zakona o obrani 'ne predstavljaju diskriminaciju' i predložila je njeno brisanje - no odgovoreno joj je citiranjem Zakona o suzbijanju diskriminacije kojim je propisano da se 'ne smatra diskriminacijom stavljanje u nepovoljniji položaj u slučajevima kada je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanja javne sigurnosti'.
Drugim riječima, ako zakon i uvodi diskriminaciju - to nije diskriminacija jer ju je uveo zakon.
Jedan od ključnih komentara pučke pravobraniteljice odnosi se na uvođenje prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima 'nezaposlenom razvrstanom pričuvniku te nezaposlenoj osobi koja je završila temeljno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje', te se objašnjava razlika između toga i prednosti koje danas imaju branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihove obitelji, nacionalne manjine, te osobe s civilnim ili vojnim invaliditetom.
'U slučaju osoba s invaliditetom te pripadnika nacionalnih manjina, radi se o osobama koje su nositelji određene karakteristike, odnosno pripadnici skupina koje su izložene određenoj vrsti predrasuda, stigmatizacije i/ili izolacije, što ih dovodi u poziciju manje zapošljivosti u odnosu na osobe koje nisu pripadnici ovih skupina. Dakle, radi se o osobama koje su prepoznate kao ranjive u kontekstu njihove pozicije na tržištu rada. Štoviše, njihovim zapošljavanjem i vidljivošću odnosno zastupljenošću među zaposlenima u državnim i javim tijelima, država šalje poruku kako poslodavcima, tako i društvu u cjelini. S druge strane, prednost prilikom zapošljavanja za branitelje, odnosno članove njihovih obitelji, rezultat je honoriranja, u pogledu uloženog, riskiranog i pretrpljenog te pretrpljenih ozbiljnih posljedica od strane branitelja i/ili članova njegovih obitelji', piše pravobraniteljica i potom upozorava na prednost koju se Zakon o obrani pokušava uvesti:
'U ovom slučaju, sama činjenica da je netko odslužio vojni rok, odnosno vojno osposobljavanje ili dragovoljno vojno osposobljavanje, a ne civilnu službu, nije razmjerna i opravdana s obzirom na korist (prednost prilikom zapošljavanja) koja se predlaže, osobito u kontekstu uloženog vremena od 2 mjeseca (kao i izostanka drugih otegotnih okolnosti koje bi takvu prednost opravdavale).
Za razliku od gore spomenutih mjera, ovdje se radi o motivacijskoj mjeri odnosno mjeri predviđenoj kako bi se motiviralo osobe da se prijave za služenje obveznog vojnog roka, no koja nije razmjerna. Pri tome, ukazujemo i da osoba može iskoristiti ovu mjeru i unatoč tome izbjeći služenje u Oružanim snagama RH.
Naime, iako su odslužile vojni rok ove osobe u svakom trenutku mogu uložiti priziv savjesti, s obzirom da ga može uložiti (i) pričuvnik, te stoga postoji mogućnost da iako su vojno osposobljene, u slučaju potrebe, ipak neće sudjelovati u Oružanim snagama RH. Naposljetku, kao nerazmjerna mjera, prednost prilikom zapošljavanja pod jednakim uvjetima nezaposlenoj osobi koja je završila temeljno vojno osposobljavanje je diskriminatorna prema onima koji ulože prigovor savjesti zbog svojih vjerskih ili moralnih nazora te civilno služe, te stoga predstavlja diskriminaciju temeljem vjere ili uvjerenja. Slijedom navedenog, predlažemo navedenu odredbu brisati', stoji u komentaru koji je Vlada odlučila ignorirati.
Tportal je od Ureda pučke pravobraniteljice zatražio komentar ovakvog razvoja događaja oko izmjena i dopuna Zakona o obrani, a on je zasad štur:
