ZA DOBRONIĆA SU STVARI U VEZI OVRHE JASNE: ‘Svaki sud ima punu ovlast otkloniti primjenu domaćeg zakona, ako utvrdi da njezin konačni učinak onemogućuje punu primjenu direktive’

Nakon što je u utorak predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić podnio izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, uslijedila su pitanja članova Odbora, piše 7dnevno.

Tako ga je Sandra Benčić iz Možemo! pitala za preporuke u smjeru regulacije ovrhe, zastare dugova te što misli o prodaji nekretnina u ovršnim postupcima.

Dobronić je odgovorio kako su te stvari jasne.

“Čekali smo Ministarstvo da vidimo ima li namjere napraviti nešto oko ovršnog postupka. Većina blokiranih su u domeni potrošačkog prava, ali temelj blokada su ovršni naslovi koji nisu vidjeli dana kontradiktornog postupka pred sudom. To su isprave koje su izdali ili javni bilježnici ili zadužnici ili solemnizirani ugovori. Iznenađujuće je da se opiremo promjeni sustava. Suština europskog zakonodavstva i sudske prakse da ovakav način izdavanja rješenje o ovrsi, gdje bilježnik izdaje rješenje bez uvida u meritum (ugovor), time se krši europsko potrošačko pravo”, rekao je.

Dodao je kako je dao konkretne prijedloge.

“Čekat ćemo još malo Ministarstvo da se izjasni, a onda ćemo mi na Vrhovnom sudu na sjednici zauzeti stajalište po kojem ćemo to promijeniti i na to ćemo pozvati i sveučilišne profesore da se izjasne. Svaki sud ima punu ovlast otkloniti primjenu domaćeg zakona ako utvrdi da njezin konačni učinak onemogućuje punu primjenu direktive. To smo već davno trebali napraviti”, naglasio je predsjednik Vrhovnog suda.

Krunoslav Katičić ga je upitao kakav je njegov stav o presumpciji nevinosti.

Dobronić je odgovorio da je “činjenica da curi podatak na početku istrage, da novinari doznaju kad će netko biti priveden, to vrijeđa dostajanstvo i to nije dopušteno”.

“Tu ćemo morati provesti ozbiljnije istraživanje kad se ponovi. To je neprofesionalno, toga ne smije biti. Svi koji su pod istragama, za njih vrijedi presumpcija nevinosti, a problem je u načinu prenošenja informacija. Dijelom se nalazimo u situaciji kad se toliko ocrni čovjeka da je sucima teško donositi odluku. Mediji bi trebali biti profesionalniji. Imali smo ozbiljan slučaj koji se tiče suđenja. Prije nekoliko godina bili su prosvjedi protiv sudske prakse da ona olako tretira djela protiv spolnog uznemiravanja pa je uzet predmet s mora. Mediji su počeli pisati tako da su tog istražnog suca ocrnili, a da zapravo nikakve prave informacije nije bilo. Prikazali su to tako da je izvanraspravno vijeće donijelo odluku pod pritiskom medija koju je kasnije ukinuo Ustavni sud”, istaknuo je.

Još jedno od važnih pitanja bilo je ono Peđe Grbina kojeg je zanimalo u kojem roku se može očekivati sjednica i donošenje odluke u aferi Franak.

“Bez obzira na sve što to pogađa 50 do 60 tisuća ljudi koji su konvertirali kredite, to predstavlja proces odlučivanja pa ne mogu i ne smijem odgovoriti. Mogu reći da se radi sve što je normalan slijed u takvim slučajevima i da se zna da dva vijeća imaju suprotna mišljenja, to nije nemoguće, to se događa”, zaključio je Dobronić.