Za neradni petak država daje 2000 kuna
Neslužbeno se doznaje i da je prihvaćen i prijedlog poslodavaca da se mjera, popularno nazvana „neradni petak”, odnosi na tvrtke koje imaju najmanje 10, umjesto najmanje 20 zaposlenih.
Prihvaćen je i zahtjev sindikata da se ta subvencija odnosi i na tvrtke u državnom i lokalnom vlasništvu ako ispunjavaju posebne kriterije, a glavni uvjet je i dalje taj da se mora dokazati kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, kao i da se mora dokazati pad obima poslovanja, odnosno pad narudžbi i broja potrebnih radnih sati u mjesecu.
Prerađivačka industrija, pak, ne mora dokazati pad prihoda od 20 posto, već samo pad obima poslovanja.
Sindikati su dobili i potvrdu kako će u tvrtkama u kojima postoje sindikati ili radnička vijeća poslodavac morati potpisati sporazum s njima o skraćenom radnom vremenu, a tamo gdje sindikati ili radnička vijeća nisu organizirani poslodavac će morati radnika obavijestiti o skraćenom radnom vremenu putem ugovorene satnice.
Poslodavci neće moći istovremeno koristiti i mjeru subvencije „minimalca” od četiri tisuće kuna neto i mjeru „neradnog petka”, već će se morati opredijeliti za jednu od tih mjera.
Iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto iznosa vrijednosti sata po radniku razmjerno broju neodrađenih sati u mjesecu korištenja potpore, ali najviše do 2000 kuna za jedan mjesec.
Jednako tako, razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koji je radniku skraćeno radno vrijeme država bi potpomagala s maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena. Uz to, poslodavac bi bio oslobođen od plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i doprinose.
Mjere bi se počele primjenjivati od lipnja.
Potpora se potpora mogla dodijeliti poslodavcu ako je zahtjev za skraćivanje radnog vremena podnesen za najmanje 10 posto radnika za koje ne može osigurati rad u punom radnom vremenu. Prema tumačenju sindikata i poslodavaca, mjera će funkcionirati tako što će poslodavac radniku isplatiti punu plaću za taj mjesec, a nakon što mu se naknadno odobri pomoć, dobiti će povrat od države sukladno smanjenom broju radnih sati.
Jednako tako, poslodavci trebaju dokazati tromjesečni kumulativni pad prihoda od najmanje 20 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, i to na temelju podnesenih obrazaca PDV-a Poreznoj upravi.
Poslodavac koji je tražio potporu bit će u obvezi vratiti potporu ako od trenutka dobivanja potpore za vrijeme trajanja potpore do 31. prosinca 2021. isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja. Isto će se dogoditi ako poslodavac vlastite dionice, odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima Uprave ili direktorima. Kazna će poslodavce stići i ako menadžerima isplate bonuse za postignute rezultate, nagradu za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa.
Konačno, poslodavac će nakon prestanka korištenja potpore biti dužan zadržati radnike koji imaju ugovore na neodređeno vrijeme u razdoblju koje odgovara razdoblju korištenja potpore.
Hrvatski zavod za zapošljavanje se obvezuje da će zaprimiti i obraditi zahtjev korisnika u roku od 10 dana od dana zaprimanja, a potporu isplatiti do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, piše Jutarnji list.
