Zakon postoji, ali spomenici ostaju: Hrvatska suočena s izazovima provedbe

Uklonjena ploča četničkog zločinca u Borovu Selu i prije stupanja Zakona na snagu, ali zbog onog što je učinio nije smio biti ni postavljen

Spomenik koji veliča ratnog zločinca Vukašina Šoškočanina nestao je s mauzoleja na groblju u Borovu selu. Kada je nestao i tko je za to zaslužan još se ne zna. No poznato je da mještani njegovo uklanjanje traže već dugo.

“U općini Borovo kraj Vukovara s mauzoleja na mjesnom groblju uklonjen je spomenik Vukašinu Šoškočaninu, četničkom vojvodi izravno odgovornim za smrt i masakr 12 hrvatskih redarstvenika. Tko god ga je uklonio nakon što je 30 godina na hrvatskom tlu veličao četništvo i velikosrpsku politiku znao je da Domovinski pokret dolazi po Vukašina Šoškočanina!”

Novi Zakon o grobljima, koji je trenutno u fazi javnog savjetovanja, donosi nekoliko značajnih promjena u upravljanju i korištenju groblja u Hrvatskoj. Jedna od ključnih odredbi odnosi se na uklanjanje spomenika s obilježjima koja veličaju velikosrpsku agresiju ili vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje građana. Korisnici grobnih mjesta dužni su ukloniti takve spomenike u roku od 30 dana od zaprimanja obavijesti; u suprotnom, suočavaju se s novčanim kaznama od 1000 do 5000 eura, a uklanjanje će obaviti treća strana na njihov trošak. 

Važno je napomenuti da se odredbe o uklanjanju spornih spomenika ne odnose na one postavljene prije 30. svibnja 1990. godine, čime se izuzimaju spomenici iz razdoblja bivše države.

Ove izmjene imaju za cilj modernizirati i prilagoditi zakonski okvir aktualnim potrebama društva, osiguravajući pritom poštovanje prema pokojnicima i njihovim obiteljima te očuvanje dostojanstva groblja kao mjesta pijeteta.

Što s partizanskim spomenicima u Hrvatskoj?

Pitanje partizanskih spomenika u Hrvatskoj jedno je od onih koja izazivaju podjele i različita tumačenja. Dok ih jedni vide kao simbol borbe protiv fašizma, drugi ih smatraju ostacima totalitarnog komunističkog režima. Njihov status danas ovisi o više čimbenika – od pravnih i političkih odluka do lokalnih inicijativa.

Pravni okvir i zakonodavstvo

Partizanski spomenici podliježu nekoliko zakonskih okvira:

• Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – ako su registrirani kao kulturno dobro, njihovo uklanjanje ili oštećivanje nije dopušteno bez posebnih odobrenja.
• Zakon o grobljima – primjenjuje se na spomenike smještene na grobljima i vojnim memorijalima.
• Deklaracija Hrvatskog sabora o osudi komunističkog režima (2006.) – osuđuje zločine komunističkog režima, ali ne nalaže automatsko uklanjanje svih partizanskih spomenika.
• Međunarodne konvencije o zaštiti ratnih groblja – odnose se na memorijalna obilježja žrtvama rata.

Jesu li partizanski spomenici ostaci totalitarizma?

Odgovor na ovo pitanje ovisi o kontekstu i simbolici pojedinog spomenika:

• Spomenici koji veličaju Tita, Komunističku partiju ili jugoslavenski režim često su sporni i neki su uklonjeni ili preimenovani.
• Spomenici posvećeni poginulim borcima i žrtvama fašizma češće se smatraju antifašističkim naslijeđem i ostaju očuvani.
• Spomenici s istaknutim komunističkim simbolima (petokraka, citati iz socijalističkog razdoblja) predmet su kontroverzi i često dolaze pod udar kritike.

Što se događa u praksi?

U Hrvatskoj ne postoji jedinstvena politika prema partizanskim spomenicima, pa njihov status varira:

• U nekim gradovima (Zagreb, Rijeka, Pula, Labin) partizanski spomenici se obnavljaju ili ostavljaju kao dio kulturne baštine.
• U drugim dijelovima zemlje mnogi su uklonjeni ili zapušteni, osobito ako su smatrani propagandnim simbolima bivšeg režima.
• Ponekad se mijenjaju natpisi kako bi se spomenici depolitizirali i ostali kao povijesno svjedočanstvo bez ideološkog predznaka.

Hoće li se partizanski spomenici uklanjati?

Nema službene politike koja bi zahtijevala masovno uklanjanje svih partizanskih spomenika. Uklanjanje ili očuvanje ovisi o:

• Odlukama lokalnih vlasti – neke ih žele sačuvati, druge ih postupno uklanjaju.
• Pritisku javnosti i udruga – veteranske i braniteljske udruge često traže uklanjanje spornih obilježja, dok antifašističke udruge inzistiraju na njihovom očuvanju.
• Međunarodnim standardima – posebno kada su u pitanju vojna groblja i memorijalni kompleksi.

Pitanje partizanskih spomenika u Hrvatskoj nije jednostavno. Oni koji imaju isključivo komunističku simboliku vjerojatno će s vremenom biti uklonjeni ili preimenovani, dok će oni koji su posvećeni žrtvama rata i antifašističkoj borbi vjerojatno ostati. Odluke o njihovoj sudbini i dalje će ovisiti o političkoj situaciji, lokalnim inicijativama i javnom mišljenju.