ŽALAC SE PONOVNO SLOMILA! U teškoj je egzistencijalnoj situaciji, Plenković na iglama: Problem više nije posrnula ministrica, nego i aktualna

Sve se više steže obruč oko premijera Andreja Plenkovića, tim se riječima i po HDZ-u komentira odluka Optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda koje je odbilo izdvojiti kao nezakonite dokaze poruke bivše ministrice Gabrijele Žalac i Josipe Rimac koje se nalaze u optužnici u aferi Softver. Žalac je, naime, tvrdila da su poruke izvučene iz mobitela bivše državne tajnice Rimac nezakonit dokaz jer obrada nije vidjela sudske naloge na temelju kojih se počelo istraživati bivšu HDZ-ovu državnu tajnicu.

S druge strane, sud smatra da su dokazi zakoniti jer su pronađeni pretragom mobitela koja je obavljena s uredno izdanim sudskim nalogom.

“Nismo drugo ni očekivali, mi jednostavno smatramo da se legalnim putem poruke iz spisa Rimac nisu mogle naći u spisu Žalac… Način na koji su pribavljene kršenje je nekih osnovnih načela, s obzirom na to da mi smatramo da je riječ o nezakonitim dokazima i da su nezakonito izdavani nalozi u spisu Rimac. Dakle, ovo nije bila radnja u spisu Žalac. Da nije bilo već ranije pokrenute istrage, nikada te poruke ne bi došle u ovaj spis”, rekla je odvjetnica Jadranka Sloković komentirajući ovu novu neugodnu epizodu svoje klijentice Žalac, koja se navodno nakon te sudske odluke ponovno slomila.

Izmjena proračuna

Kako bilo, zbog slučaja Žalac u nezavidnom položaju ponovno je i premijer Plenković, ali i bivši ministar financija Zdravko Marić koji je Vladu napustio iznenada i bez odgovarajućeg objašnjenja zašto odlazi. Naime, prema riječima naših dobro upućenih sugovornika, problem zbog kojeg europski tužitelji vrše poseban pritisak na Žalac krije se u Vladinu Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna za 2018., koji je dio spisa iz optužnice protiv Žalac. Iz njega proizlazi da je ministarstvo kojim je upravljala Žalac u proračun ubacilo stavku u iznosu od 16,238.751 kuna, odnosno upravo onoliko koliko je stajala nabava preplaćenog softvera.Iz samog proračuna za tu godinu vidljivo je kako taj iznos nije bio u planu pa je Žalac bila prisiljena izmijeniti proračun svojeg ministarstva, a Plenković je za to morao znati. On je ujedno i morao odobriti povećanje iznosa za softver, dok je ministar Marić u svakom slučaju morao potpisati izmjene proračuna, no treba znati da, kada se kod izmjena i dopuna proračuna izlazi izvan okvira ranijih planova ili pak u slučaju otvaranja novih programa, tada uz Ministarstvo financija takvo što odobrava upravo premijer.

Iz svega toga proizlazi da je Plenković morao osobno biti obaviješten o povećanju iznosa koji se odnosio na nabavu softvera SPUR koji je bivša ministrica preplatila kako bi pogodovala poduzetniku Mladenu Šimuncu i tvrtkama AMpelos i Micro projekt. Upravo to i jest srž afere Softver u kojoj se raspliće sumnjiva nabava računalnog programa za Ministarstvo regionalnog razvoja, zbog toga Žalac i jest bila uhićena, a zajedno s njom optužen je i bivši ravnatelj SAFU-a, agencije koja nadzire trošenje europskog novca, Tomislav Petric te poduzetnici Šimunac i Marko Jukić. Stav europskih tužitelja je da cijena softvera nije bila realna, Žalac ga je, kao što je poznato, u konačnici platila 1,73 milijuna eura, odnosno 12,9 milijuna kuna, više puta mijenjajući njegovu cijenu, premda su vještaci utvrdili kako realna cijena softvera iznosi oko 2,7 milijuna kuna, odnosno oko 360.000 eura.

Oštećen proračun

Šimunac i Jukić plaćeni iznos promptno su podigli, a zbog toga su tužitelji ustvrdili da su europski proračun oštetili za minimalno milijun eura, dok je državni proračun oštećen za gotovo 300.000 eura. Nije tajna da je Žalac kao ministrica bila alfa i omega u svojem resoru, a oni koji su joj se pokušali suprotstaviti nisu se dobro proveli, jasno je to i iz optužnice ispisane na više od 400 stranica, no oni koji se sjećaju Žalac iz tog perioda svjedoče kako je ona u svemu tome imala odriješene ruke zahvaljujući svojoj bliskosti s predsjednikom Vlade.

Iz optužnice se može zaključiti kako europski tužitelji smatraju da je dokazano da u IT poslovnom okruženju nije bila nepoznanica to da Šimunac sudjeluje u namještenom, otvorenom postupku javne nabave. Kada je DKOM srušio prvi natječaj za softver još 2017., tadašnja ministrica nije se previše zabrinula. Ubrzo potom Žalac uz pomoć prijateljice Rimac upoznaje bivšeg ravnatelja DKOM-a Gorana Matešića te se s njime počinje prisno družiti i dogovarati način na koji se trebalo pogodovati poduzetnicima u nabavi softvera.

Glavna tajnica ministarstva Tina Markuš dala je u svojem iskazu naslutiti način na koji je Žalac uspjela realizirati svoj plan – naime, kako je istražiteljima otkrila, bivša ministrica imala je ogroman autoritet i upravljačku moć pa se u skladu s time njezine odluke nisu propitivale. Kada je na neke nepravilnosti ukazala državna tajnica Nikolina Klaić, ova ju je degradirala i oduzela joj ovlasti državne tajnice, a do danas nije do kraja poznato zašto je Žalac prema njoj postupila baš tako. Ja sam ministrica, često je u svojoj komunikaciji sa suradnicima iz svojeg resora naglašavala Žalac dajući si i time na važnosti. Na važnosti je Žalac davao i Šimunac koji je često viđan po ministarstvu, a kada se nisu viđali u ministarstvu, tada im je baza bio zagrebački restoran Bocca Marai u Miramarskoj ulici.

Ništa od toga Žalac zasad u svojoj obrani nije spomenula, istražiteljima uglavnom nije željela odgovarati na pitanja, ali je rekla da je donosila sve planove nabave i sve dokumente jer je to kao ministrica i bila dužna raditi. Kad je riječ o konkretnom slučaju nabave softvera, ona je istražiteljima rekla kako nije utjecala na Petrica i kako je sve odrađeno po zakonu, što je oprečno onomu za što je se tereti. Istodobno je za promjene u planu nabave odgovornost prebacila na stručne službe ministarstva. Ipak, prema riječima svjedokinje Ane Odak, nekadašnje ministričine pomoćnice, Žalac je na kolegiju neposredno nakon sastanka sa Šimuncem vezanom uz tu nabavu rekla kako želi da ona ide na odobrenje Vladi, naglasivši da se stavi procijenjena vrijednost od 10 milijuna i 200 tisuća kuna. Nakon dva dana Žalac organizira novi kolegij i diže cijenu softvera na 13 milijuna kuna. Budući da je na poziciji Uprave za strateško planiranje bilo 9,8 milijuna kuna, ministrica je dala uputu da se sredstva osiguraju s pozicija drugih uprava.

Nitko se ministrici nije mogao ni htio suprotstaviti jer je Žalac bila alfa i omega i tašta do te mjere da je se pitalo za apsolutno sve, ona je imenovala razne govornike na panelima ministarstva, odlučivala je o tome tko će gostovati na konferencijama koje je organiziralo njezino ministarstvo, ali i o tome tko će spavati u kojim sobama tijekom putovanja. S obzirom na vojsku nezadovoljnika koji su imali prilike surađivati sa Žalac, teško je povjerovati da se s time i premijer Plenković nije imao prilike upoznati. No, osim što Plenković ovih dana strahuje od raspleta slučaja Žalac, u strahu je i zbog ministrice poljoprivrede Marije Vučković, čiji je resor također zanimljiv europskim istražiteljima, čija je zagrebačka šefica Tamara Laptoš nedavno najavila još uhićenja. Poznato je da su europski tužitelji nedavno zagrebali po aferama bivšeg ministra Tomislava Tolušića s kojim se i nakon odlaska iz ministarstva sastajao državni tajnik Zdravko Tušek. Tolušić je u pritvoru završio jer ga je Ured europskog tužitelja osumnjičio za malverzacije novcem iz europskih fondova, a Tušek je do te mjere značajan u Ministarstvu poljoprivrede da baš on vodi taj resor onda kada je Vučković iz nekog razloga odsutna.

Stalni pritisak

Preko njega je Tolušić navodno i održavao kontakte s vodećim ljudima iz svojeg nekadašnjeg ministarstva. Druženje Tolušića i Tušeka problematično je i utoliko što je Vučković također nakon uhićenja svojeg prethodnika potvrdila kako se s njime susrela nekoliko puta, ne precizirajući o čemu su razgovarali, no uz napomenu kako bi se neki detalji tog razgovora mogli doživjeti kao pritisci. Nejasno je do danas ostalo zašto se Vučković više puta susretala s Tolušićem ako je on na nju pokušavao izvršiti pritisak, a još je manje jasno je li i komu je ona te pokušaje pritisaka prijavila. Europski istražitelji u slučaju Tolušić već su proveli ispitivanje zaposlenih u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ali i zaposlenika Ministarstva poljoprivrede kako bi doznali pojedinosti o 2,5 milijuna kuna, koliko je Tolušić dobio iz Vinske omotnice, a upućeni u istragu tvrde da je samo pitanje dana kada će se i ovaj slučaj početi rasvjetljavati.