Završna konferencija projekta Zdravstveni opservatorij
Završna konferencija projekta Zdravstveni opservatorij – nakon tri godine projekta Zdravstveni opservatorij je pokazao kako i na koji način treba izgledati donošenje javnih politika u Republici Hrvatskoj
Zagreb – Na Završnoj konferenciji projekta Zdravstveni opservatorij i Sajmu zdravstvenih inovacija, koja se održala jučer u HUB385, predstavili su se rezultati projekta koji je trajao 3 godine, a isporučio niz jedinstvenih i kvalitetnih istraživanja, ali i smjernica za zdravstveni sustav i javnu politiku. Ova konferencija je kruna trogodišnjeg rada udruga, akademske zajednice i svih ostalih suradnika. Na Sajmu zdravstvenih inovacija, po treći put predstavljene su zdravstvene inovacije, koje će promijeniti ili već sada mijenjaju sliku zdravstva u Hrvatskoj.
Projekt Zdravstveni opservatorij započeo je u listopadu 2020. godine, na početku je imao 19 članica mreže, a danas ih ima 30. Kroz projekt su se provela 3 znanstvena istraživanja u suradnji sa Medicinskim fakultetom u Zagrebu i Ekonomskim fakultetom u Rijeci, 6 dokumenata smjernica kao i niz javnozdravstvenih kampanja.
Foto: Krijesnica – udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima
Mirela Stanić-Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica, nositelj projekta Zdravstveni opservatorij istaknula je kako se sada na kraju provedbe projekta otvaraju pitanja „Kako dalje?”. Navela je kako se projekt povezala akademska zajednica sa organizacijama civilnoga društva te je projekt pokazao kako i na koji način treba izgledati donošenje javnih politika. Istaknula je kako je optimist po pitanju nastavka suradnje među članicama mreže, te da u ishodima projekta postoji niz projektnih prijedloga za organizacije civilnoga društva.
Doc.dr.sc. Ana Bobinac, voditeljica istraživačkog tima, Ekonomski fakultet Rijeka navela je kako su se za istraživanja odabrale relativno neistražene teme te je to bio izazovan proces, a posebice je izazov predstavljao povezivanje udruga i akademske zajednice, istraživača. Rekla je kako nakon provedbe ovog projekta u nasljeđe ostaje niz dokumenata i istraživanja koje može koristiti akademska zajednica, zdravstveni sustav i organizacije civilnoga društva. Dokaz da su dokumenti izrađeni u ovom projektu ušli u sustav, jest citiranje publikacije unutar projekta Zdravstveni opservatorij. Istaknula je kako su se za relativno malen novac provela značajna istraživanja, za koja bi ministarstvo zdravstva moralo odvojiti 5 puta više novca.
Doc.dr.sc. Branko Ančić, suradnik za ispitivanje javnog mnijenja – Zdravstveni semafor, Institut za društvena istraživanja predstavio je rezultate istraživanja Health and healhcare koje se provodi svakih 10 godina. Predstavljajući rezultate istraživanja iz 2011. povjerenje hrvatskih građana je na oko 60% što je pri samom dnu Europe. Povjerenje hrvatskih građana u vještine i kompetencije liječnika je negdje u prosjeku Europske unije, a iako idemo prema boljem, povjerenje hrvatskih građana u etičnost liječnika je na samo 13%.
Nakon toga doc.dr.sc. Branko Ančić predstavio je rezultate dosad prikupljenih informacija građana o iskustvima sa zdravstvenih sustavom, putem alata Zdravstveni semafor. Istaknuo je da je Zdravstveni semafor alat koji može služiti za evidenciju upozorenja u zdravstvenom sustavu. Loša iskustva pacijenata mogu degradirati cijeli sustav, a vrlo je često da se pacijenti unutar zdravstvenog sustava susreću sa zgradama iz 19. stoljeća, a tehnologijom 20. stoljeća. Privatno zdravstvo ponekad ima usluge koje javno zdravstvo nema i to je veliki problem. Zaključio je da Zdravstveni semafor ima veliki potencijal za razvoj i korištenje.
Istaknuo je i kako su natječaji tematskih mreža, čiji je dio projekt Zdravstveni opservatorij imao ogromni administrativni teret, koji nije omogućio u potpunosti da se organizacije civilnoga društva bave korekcijom društva i vlasti u punom smislu.
Dr. sc. Dorja Vočanec, dr. med., članica istraživačkog tima, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar istaknula je kako integracija skrbi ne postoji, te da ona uzrokuje niz problema. Navela je kako imamo dostupne najsuvremenije terapije i intervencije u zdravstvu, ali da se zaboravilo na čovjeka. To je razlog zbog čega su iz projekta Zdravstveni opservatorij proizašle smjernice za integraciju skrbi. Navela je kako se kroz projekt dogodila sinergija udruga i akademske zajednice.
Nakon Završne konferencije Zdravstveni opservatorij, održan je treći po redu Sajam zdravstvenih inovacija, a na kojem su predstavljene sljedeće inovacije u zdravstvu:
Nikola Serdarević, Zdravstveni semafor, Udruga Terra
Ivana Zrno, Platforma Prevention concept, Izzy Move
Dr.sc. Vesna Gabelica Marković, projektna menadžerica EIT Health Hub Hrvatska, Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Mr.sc. Goran Kuzmac, dr. med., specijalist neuropedijatrije, projekt SENDD - Sustav za rano otkrivanje neurorazvojnih odstupanja u dojenačkoj dobi, Poliklinika za dječje bolesti Sabol
Denis Ranogajec, zamjenik direktorice - Health IT akademija, Poduzetnički centar Krapinsko-zagorske županije
O Zdravstvenom opservatoriju:
Opći cilj projekta Zdravstveni opservatorij je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za postizanje učinkovitog dijaloga s javnom upravom, socijalnim partnerima i znanstvenim visokoobrazovnim institucijama u oblikovanju i provođenju reformi koje doprinose jednakopravnosti građana u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti te očuvanju i razvoju javnog zdravstvenog sustava.
Nositelj projekta je Udruga Krijesnica, partneri su 4 znanstvene visokoobrazovne institucije: Medicinski fakultet u Zagrebu, Pravni fakultet u Zagrebu, Pravni fakultet u Rijeci i Ekonomski fakultet u Rijeci; 13 organizacija civilnog društva: Zaklada SOLIDARNA, Dravet sindrom Hrvatska, Centar za zdravo odrastanje Idem i ja, Koalicija udruga u zdravstvu, RODA – Roditelji u akciji, Hrvatski forum protiv raka dojke Europa Donna, Zaklada Nora Šitum, Udruga Terra, Hrvatski Cochrane, Savez društava multiple skleroze Hrvatske, Udruga za djecu s teškoćama u razvoju Zvončići, Udruga Kolibrići i Hrvatska mreža za ruralni razvoj i jedan socijalni partner: Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi. Uključeno je i 11 pridruženih članica mreže - Volonteri u palijativnoj skrbi La Verna, Hrvatska udruga IBCLC savjetnica za dojenje, Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Udruga za promicanje mentalnog zdravlja Feniks Split, Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim teškoćama u razvoju Oko, DEBRA, društvo oboljelih od bulozne epidermolize, Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET, Zaklada Zora, Hrvatski savez za rijetke bolesti i Koalicija za rad sa psihotraumom i za mir Vukovar.
