Znate li da je u Glini za vrijeme Domovinskog rata bio zloglasni srpski logor?

Grad Glina na Banovini ovih je dana ponovno došao u središte medijske pozornosti, nažalost zbog tužnih vijesti, razornog potresa koji se sručio na njega i njegovu okolicu 29. prosinca 2020. Taj je grad prošao tešku sudbinu i početkom 1990-ih, kada su ga okupirali srpski agresori. Pod okupacijom je bio od početka Domovinskog rata do njegova završetka i oslobodilačke operacije Oluja, a za sve to vrijeme je u njoj djelovao zloglasni logor kroz koji je prošlo mnoštvo branitelja i civila.

Ovom prilikom izdvojili smo neke podatke o logoru u Glini.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je 2016. godine podiglo optužnicu protiv petorice državljana Republike Srbije zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika u Glini. Prvooptuženi je Stanko Palančan, bivši zapovjednik zarobljeničkog logora i načelnik sigurnosti Štaba Teritorijalne obrane Glina, a drugookrivljeni Đuro Birač kojega se tereti kao upravitelja zatvora. Optužnicom su, osim njih, obuhvaćena i trojica zatvorskih čuvara. Optuženike se tereti za zločine protiv ratnih zarobljenika u razdoblju od 16. rujna 1991. godine do 14. ožujka 1992. godine tijekom boravka zatvorenika u logoru “KPD Glina”.

Svjedočanstva logoraša: “Udarali su nas po cijelom tijelu”

“Glina je smještena u Republici Hrvatskoj. Logor je postojao za vrijeme okupacije dijela RH od JNA i tzv. Srpske krajine. Logor je smješten u KPD Glina i to u prostoriji 10×5, bilo je cca. 70 zatočenika, okruženih četničkim štabom i depandansama četničkih lakših ranjenika. (…)

“KPD Glina” bio je logor gdje su se koristili telefonskim induktorima spajajući ih na ruke zarobljenika, poslije te torture nastupa batinanje palicama po nogama i rukama. Rijetko je koji zatočenik izbjegao te torture. Higijena je bila nepodnošljiva, jednom za boravka u logoru zatočenika bi polili kantom vode”, piše na stranicama Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

Prema podatku na stranici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kroz logor je prošlo oko 500 zatočenika, dok je, kako prenosi corexpress, prema navodima ogranka toga društva Splitsko-dalmatinske županije iz 2017., kroz logor Glina tijekom Domovinskog rata prošlo oko 2000 ljudi od kojih je dvadesetak, po njihovim saznanjima, likvidirano na najokrutnije načine.

Ratni zločini počinjeni su od samog početka srpske pobune u Glini te prenosimo svjedočanstvo neimenovanog zaštićenog svjedoka o mučenjima koja su počela već dana 26. lipnja 1991. godine u Glini.

“…gdje sam sreo jednog Srbina kojeg znam od prije i koji mi je rekao da bi me trebalo ubiti ali da on ne će dozvoliti, kao i da ne će dozvoliti da me netko tuče… on je zajedno sa mnom sjeo u automobil…te smo se odvezli do Pogledića”

“..nakon nekog vremena došli su i policajci zarobljeni pred PP Glina…zajedno s pratnjom 6-7 naoružanih ljudi…Udarao me po cijelom tijelu i nogama i rukama i puškomitraljezom gdje god bi stigao. To je sve moglo trajati od prilike pola sata nakon čega su nas povezali… S nama su u kombi ušli oni koji su došli sa Jelićem i koji su nas tukli i u Domu. Za vrijeme vožnje u kombiju zlostavljanje se nastavilo, Jelić je u kombiju našao malu sjekiru kojom je tupom stranom – ušicom udarao redom sve nas po glavama, kako je koga dohvatio”.

Zapovjednici zloglasnog logora u Glini

Na stranicama Društva logoraša, iznesena su i imena upravitelja i odgovornih osoba u logoru.

“Zapovjednik logora je Đuro Birač.

Specijalist za političko ispitivanje bio je Mile Paspalj.

Logor Glina – zapovjednici i stražari:

1. Đuro Birać – Upravitelj KP Doma
2. Nikola Tarbuk
3. Milan Zorić
4. Mile Paspalj
5. Duško Radulović
6. Joso Kovačević
7. Stanko Palančanin-Čane
8. Stevan Bjelajac
9. Pero Baltić
10. Pero Vladić
11. Rade Božidar
12. Rade Varna – Dugi
13. Kujunđić
14. Rapajić” – navodi se na stranicama.

Iako su ta imena navedena, za logor u Glini još uvijek nitko nije odgovarao.