ĆORIĆ OTKRIO Na kraju godine imat ćemo manjak od četiri milijarde eura!
Hrvatski državni proračun trebao bi godinu završiti s manjkom od približno četiri milijarde eura, a ukupni rashodi nakon rebalansa porast će na 40,6 milijardi eura. Ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je u Hrvatskom saboru izmjene proračuna kojima se povećavaju i prihodi države, ali i izdvajanja za mirovine, plaće, socijalne naknade i strateške projekte.
Prema novom planu, proračunski prihodi povećavaju se za 853,2 milijuna eura, na ukupno 36,6 milijardi eura. Najveći dio rasta odnosi se na porezne prihode, koji bi trebali biti veći za 527,6 milijuna eura, dok se prihodi od doprinosa povećavaju za 171,7 milijuna eura.
„Prihodi od poreza na dobit prema novom planu iznose 2,8 milijardi eura, što je 70 milijuna eura više u odnosu na prvotni plan. Novi plan prihoda od PDV-a iznosi 13,6 milijardi eura, odnosno 676 milijuna eura više u usporedbi s prvotnim planom”, rekao je Ćorić zastupnicima.
Istodobno se proračunski rashodi povećavaju za 745 milijuna eura, na ukupno 40,6 milijardi eura. S druge strane, planirani prihodi od trošarina smanjeni su za 226 milijuna eura zbog mjera za stabilizaciju tržišta nafte i energenata.
„Povećanje rashoda primarno je usmjereno na povećanje mirovina, plaća, socijalnih naknada i rodiljnih potpora”, istaknuo je ministar financija.
Za strateške projekte u području željeznice, obrane, energetike i obnove od potresa predviđeno je oko 240 milijuna eura. Dodatnih 140 milijuna eura namijenjeno je desetom i jedanaestom paketu mjera za zaštitu životnog standarda građana i konkurentnosti gospodarstva.
Ćorić: Gospodarstvo raste unatoč globalnim izazovima
Ministar je objasnio da se rebalans donosi u uvjetima velike neizvjesnosti i globalnih izazova. Među njima je izdvojio rat na Bliskom istoku i rast cijena energenata na svjetskom tržištu, koji se odražava i na cijene u Hrvatskoj.
Unatoč nepovoljnim okolnostima, Ćorić je istaknuo pozitivna gospodarska kretanja, rast gospodarstva iznad prosjeka Europske unije, odgovorno upravljanje javnim financijama i visoki kreditni rejting Hrvatske.
„To su rast gospodarstva iznad prosjeka Europske unije, nastavak odgovornog upravljanja javnim financijama, visoki kreditni rejting zemlje te očuvanje ključnih fiskalnih pokazatelja, poput deficita i duga opće države ispod referentnih vrijednosti EU-a”, rekao je.
Prema njegovim riječima, realni BDP u prvoj polovici godine porastao je za 1,9 posto, pri čemu su najveći doprinos rastu dale potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital.
Pozitivnim je ocijenio i stanje na tržištu rada. Broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prosječno je rastao po godišnjoj stopi od 0,9 posto, dok je nezaposlenost na povijesno niskim razinama.
Veći prostor za zaduživanje lokalnih jedinica
Uz izmjene državnog proračuna, Hrvatski sabor razmatra i izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna.
Predloženim promjenama Vladi bi se omogućilo da jedinicama lokalne i područne samouprave odobri zaduživanje do visine od šest posto ukupno ostvarenih prihoda svih jedinica lokalne samouprave, umjesto dosadašnjih pet posto.
Izvor:PHB
