DORH pred odlukom o ilegalnom otpadu u Lici: Turudić najavio rasplet nakon osmog vještačenja

Slučaj ilegalno odloženog otpada u Lici približava se novoj fazi. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić najavio je da bi Državno odvjetništvo odluku u predmetu moglo donijeti već krajem ovoga tjedna, nakon što je dovršeno posljednje, osmo vještačenje.

Govoreći u emisiji Romana Bolkovića „1 na 1“, čiji je sadržaj objavio HRT, Turudić je rekao da će javnosti uskoro biti poznato koje su osobe i tvrtke obuhvaćene odlukom DORH-a. Posebno je upozorio na način na koji je otpad, prema dosadašnjim rezultatima istrage, ulazio u Hrvatsku.

„Kada je ilegalni otpad ušao u Hrvatsku, on je deklariran kao obični otpad, a ne kao opasni otpad. Sve počinje na deklaraciji koja dolazi izvana“, rekao je Turudić.

Portal Dnevno.hr u tekstu koji je povod ovoj obradi prenosi upravo njegove najnovije izjave o slučaju, no detalji istrage mogu se dodatno provjeriti kroz službene objave DORH-a, USKOK-a, policije i Vlade.

MUP dostavio izvješće 2023., potom počelo tajno praćenje

Turudić je prvi put detaljnije iznio kronologiju postupanja državnog odvjetništva.

Prema njegovim riječima, DORH je 28. srpnja 2023. zaprimio posebno izvješće Ministarstva unutarnjih poslova. Već u rujnu iste godine počele su posebne dokazne radnje, uključujući tajno praćenje i nadzor komunikacija približno deset osoba. Pojedine mjere trajale su, rekao je, i do godinu dana.

U veljači 2025. doneseno je rješenje o provođenju istrage, nakon čega su donesena još dva rješenja o njezinu proširenju. Turudić navodi da su sva postala pravomoćna u srpnju 2025.

Početni opseg postupka dobro je dokumentiran u službenom priopćenju USKOK-a od 14. veljače 2025.. Istraga je tada pokrenuta protiv deset hrvatskih državljana i četiri pravne osobe zbog sumnje na zločinačko udruženje, teška kaznena djela protiv okoliša, krivotvorenje poslovnih isprava, porezne ili carinske utaje i pranje novca.

Sumnja na više od 35 tisuća tona nezakonito odloženog otpada

Prema rezultatima policijskog istraživanja predstavljenima početkom 2025., osumnjičeni su od 2022. do 2024. navodno organizirali uvoz plastičnog otpada iz drugih članica Europske unije te prihvat plastičnog i medicinskog otpada iz Hrvatske.

Ravnateljstvo policije tada je objavilo da se sumnja na nezakonito odlaganje više od 35.000 tona otpada na više lokacija u Hrvatskoj. Otpad je prema sumnjama istražitelja zakopavan u tlo ili ostavljan u rasutom stanju, a dio je sadržavao štetne i opasne tvari.

USKOK je naveo da su sporne lokacije bile na području Varaždina, Gospića i Benkovca, dok je naknadnim proširenjem istrage obuhvaćeno i odlaganje otpada u Senju.

U središtu ličkog dijela slučaja nalazi se industrijski kompleks u Bilajskoj 50 u Gospiću.

Dozvola izdana iako su na lokaciji bile tisuće tona otpada

Istraga je tijekom 2025. proširena i na postupanje tadašnjeg službenika Ličko-senjske županije zaduženog za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom.

Prema službenom priopćenju policije, istražitelji sumnjaju da je tijekom 2022. u dokumentaciji prikazano kako na lokaciji nema uskladištenog otpada, iako se ondje i na okolnim nekretninama nalazilo najmanje 5.792,34 tone otpada za koji prethodno nije bila izdana odgovarajuća dozvola.

Policija sumnja i da je 2024. izdana nova dozvola za gospodarenje otpadom mobilnim uređajima premda je službenik bio upoznat s nepravilnostima na lokaciji. U toj fazi postupka kaznena prijava podnesena je protiv tri osobe i jedne pravne osobe.

To su sumnje tužiteljstva i policije koje tek trebaju biti dokazane u kaznenom postupku.

Turudić: „To je područje koje zanima mafiju“

Govoreći o financijskoj pozadini nezakonitog prometa otpadom, Turudić je rekao da je riječ o djelatnosti na kojoj se u Europi može zaraditi velik novac.

„Otpad u Europi je područje koje zanima, kolokvijalno rečeno, mafiju. Zašto? Zato što se zarađuje velik novac“, rekao je u emisiji na HRT-u.

Kao primjer načina poslovanja opisao je situaciju u kojoj tvrtka u drugoj europskoj državi plaća visoku cijenu propisnog zbrinjavanja, dok joj druga strana ponudi nižu cijenu, preuzme otpad i odveze ga u Hrvatsku, gdje se on potom ne obradi ili reciklira, nego nezakonito odloži.

Takav opis nije tvrdnja da se svaki prekogranični promet otpadom odvija na taj način, nego Turudićevo objašnjenje modela koji istražitelji povezuju s predmetom koji se vodi.

SOA i DORH: Različita pitanja o informacijama iz 2022.

Poseban dio polemike posljednjih mjeseci odnosi se na pitanje što je o otpadu znala Sigurnosno-obavještajna agencija i kada su druge institucije o tome obaviještene.

Turudić tvrdi da DORH od SOA-e nije zaprimio izvješće o ovom predmetu. Prema njegovu tumačenju, SOA je tijekom 2022. i 2023. raspolagala početnim informacijama koje u toj fazi nisu bile takve da bi ih trebalo dostavljati DORH-u.

Istodobno je potvrdio da je pročitao izvješće SOA-e koje se kasnije razmatralo u Hrvatskom saboru, ali DORH nije sudjelovao na zatvorenoj sjednici saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost jer je, kako kaže, želio zaštititi interese kaznenog postupka.

Turudić je odbacio i tvrdnje pojedinih političara da su upravo oni DORH-u dostavili podatke koji su pokrenuli istragu. Tvrdi da državno odvjetništvo od političara i saborskih zastupnika nije dobilo nijednu informaciju koja je dovela do pokretanja postupka.

Vještačenja pokazala mikroplastiku u podzemnoj vodi

U međuvremenu su objavljeni i dijelovi rezultata stručnih analiza.

USKOK je u rujnu, pozivajući se na opravdani interes javnosti, omogućio uvid u dio nalaza provedenih za Gospić i druge lokacije. U službenom priopćenju USKOK-a navedena su vještačenja Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o PFAS spojevima na lokaciji Bilajska 50.

Dodatna ispitivanja Instituta za vode pokazala su visoku prisutnost mikroplastike u podzemnim vodama neposredno uz odlagalište i nizvodno od njega. Najviše plastike pronađeno je na mjestu ispod odlagališta.

To, međutim, ne znači da je onečišćena javna vodoopskrba.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo krajem kolovoza objavio je da redoviti i izvanredni monitoring nisu pokazali pokazatelje onečišćenja javnog sustava vodoopskrbe koji bi bili povezani s odlagalištem. Voda za ljudsku potrošnju na području Ličko-senjske županije prema tim je rezultatima zdravstveno ispravna.

U Gospiću procijenjeno oko 44 tisuće tona otpada

Kako su istraživanja lokacije napredovala, rasla je i procjena količine otpada koju treba ukloniti.

Vlada je 22. rujna predstavila novi plan prema kojem se na lokaciji u Gospiću nalazi približno 44.000 tona opasnog i neopasnog otpada. To je više od ranijih procjena od približno 35.000 tona.

Sanacija je podijeljena u četiri faze. Prva obuhvaća oko 4.500 tona rasutog opasnog otpada uz silos, koji bi se trebao spaliti izvan Hrvatske. Za taj je posao odabran izvođač, a vrijednost je procijenjena na 8,8 milijuna eura.

Najveći problem je gotovo 33.000 tona zakopanog otpada pomiješanog sa zemljom i kamenjem. Vlada navodi da nijedna od četiri faze sanacije ne bi trebala trajati dulje od 13 mjeseci, iako se pojedini rokovi za konačnu obradu i zbrinjavanje mogu razlikovati.

Sada se čeka odluka državnog odvjetništva

Nakon višegodišnje istrage, posebnih dokaznih radnji, proširenja postupka i osam vještačenja, predmet ulazi u fazu u kojoj DORH mora odlučiti što slijedi za osobe i tvrtke obuhvaćene postupkom.

Turudić je još 29. rujna pred saborskim Odborom za pravosuđe govorio da bi odluka mogla uslijediti u roku od 14 dana. Sada je taj rok dodatno suzio porukom da bi odluka mogla biti poznata već krajem ovoga tjedna.

To ne znači automatski da će protiv svih osoba obuhvaćenih istragom biti podignuta optužnica. Državno odvjetništvo nakon dovršene istrage može donijeti odgovarajuću državnoodvjetničku odluku za svakog osumnjičenika i svaku pravnu osobu pojedinačno.