Gotovo 40 posto hrvatskih umirovljenika u riziku od siromaštva: Hrvatska pri vrhu EU-a
Četiri od deset hrvatskih umirovljenika starijih od 65 godina žive u riziku od siromaštva. Lošiji rezultat imaju samo Latvija i Litva, dok je prosjek Europske unije dvostruko niži.
Oko 40 posto hrvatskih umirovljenika starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva, pokazuju podaci Eurostata koje je u prilogu za Dnevnik Nove TV objavio reporter Roko Kalafatić.
Hrvatska je pritom među zemljama s najvećim udjelom starijih osoba izloženih riziku od siromaštva. Veći udio bilježe samo Latvija i Litva, dok je prosjek Europske unije oko 19 posto.
Za usporedbu, u Sloveniji je u riziku od siromaštva 27 posto umirovljenika starijih od 65 godina, dok je u Norveškoj taj udio svega devet posto.
Kraći radni staž jedan od razloga
Melita Čičak, vršiteljica dužnosti ravnateljice Uprave za mirovinski sustav, upozorila je na razliku u duljini radnog staža između Hrvatske i drugih europskih zemalja.
"Sve ove zemlje koje su ispred na ovom popisu imaju značajno veći staž. Primjerice, u Sloveniji je prosječan staž 38,9 godina, a u Hrvatskoj on iznosi 32 godine", rekla je Čičak za Dnevnik Nove TV.
Prema podacima iz priloga, prosječna mirovina u Hrvatskoj od 2016. godine porasla je za 113 posto te sada iznosi 764 eura.
No, rast mirovina istodobno pritišće rast troškova života. Umirovljenici velik dio svojih primanja izdvajaju za osnovne životne potrebe, od stanovanja i režija do lijekova i zdravstvenih troškova.
Ekonomist Petar Vušković upozorava da posljedice inflacije posebno brzo osjete upravo umirovljenici.
"Inflacija uvijek prije dođe umirovljenicima. Znamo da su nažalost socijalna kategorija i da najveći dio troše na zdravlje, režije, na lijekove", rekao je Vušković.
Grijanje i gorivo dodatno opterećuju kućne budžete
Dodatni pritisak predstavljaju rast cijena grijanja i goriva, koji posebno pogađa kućanstva s nižim primanjima.
Jedno od pitanja je i kako povećati zaposlenost starijih osoba. Čičak ističe da Hrvatska, za razliku od nekih drugih europskih država, nije odlučila podizati dobnu granicu za ostvarivanje prava na mirovinu, već dulji ostanak u svijetu rada pokušava potaknuti drugim mjerama.
"Mi se nismo odlučili za dizanje dobi za ostvarivanje prava na mirovinu kao druge zemlje, nego kroz druge mehanizme potičemo na dulji ostanak u svijetu rada", rekla je Čičak.
Podaci tako pokazuju paradoks hrvatskog mirovinskog sustava: prosječne mirovine posljednjih su godina snažno rasle, ali velik dio starijih građana i dalje teško podmiruje osnovne životne troškove.
Izvor:PHB
