Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

BELI MANASTIR

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, pozvavši držatelje svinja da se i dalje pridržavaju biosigurnosnih mjera.

Trihineloskopski pregled 10 eura

- Pred nama je svinjokolja, dio naše tradicije i života na selu. Želimo da prođe mirno i bez novih problema, zato pozivam sve držatelje svinja da se i dalje strogo pridržavaju biosigurnosnih mjera. Sada je najvažnije sačuvati ono što smo postigli i spriječiti da se bolest ponovno pojavi na našim gospodarstvima - rekao je Vlajčić.

Približavanje sezone potvrđuju i u Veterinarskoj stanici Beli Manastir, koja ima ingerenciju nad cijelom Baranjom, u čijem su sastavu ambulante u Belom Manastiru, Dardi i Dražu. Kako ističe Vinko Benić, direktor Veterinarske stanice, od 22. studenoga počinju i s nedjeljnim dežurstvima za trihineloskopske preglede koja će trajati do kraja godine. Cijena pregleda ostala je na prošlogodišnjoj razini i iznosi 10 eura po uzorku.

- U ovom trenutku, ako se slučajno nešto ne promijeni i ne dogode se novi slučajevi ASK-a, svi vlasnici svinja u Baranji imaju pravo klati svinje za svoje potrebe. No obvezni su svinjokolju najaviti 48 sati ranije nadležnoj veterinarskoj ambulanti kako bi naši veterinari izvršili pregled živih svinja prije klanja - upozorava Benić, naglašavajući kako pregled svinja uoči svinjokolja plaća država, pa je on za vlasnike besplatan. Ističe kako je svaka svinjokolja bez ranije najave prekršaj koji se sankcionira određenim financijskim iznosom.

U Hrvatskoj se kazne za klanje svinja za osobnu potrošnju bez propisane najave i veterinarskog pregleda kreću od 130 pa sve do nekoliko tisuća eura za fizičke osobe, ovisno o težini prekršaja i epidemiološkoj zoni u kojoj se gospodarstvo nalazi. Tomu treba dodati i obvezni pregled na trihinelozu, bez kojega vlasnici riskiraju kazne od 660 do 1320 eura, a OPG-ovi i više. Dodaje kako je u Baranji dozvoljen i promet živih svinja, ali uz uvjet da njihovi vlasnici imaju rješenje Državnog inspektorata, koje se izdaje nakon što veterinari nadležne veterinarske stanice obave pregled životinja, odnosno izvade krv za analizu u prevalenciji postotka broja živih svinja. Benić naglašava kako su biosigurnosne mjere u baranjskim svinjcima podignute na zadovoljavajuću razinu. To ne znači, nastavlja, da se ljudi trebaju opustiti.

Nema opuštanja

- Biosigurnosne mjere su povećane, ali se događa da se ljudi opuste i tek kada izbije neki slučaj, reagiraju te ih podižu na višu razinu. Pri tome je važno istaknuti kako ni visoke mjere nisu 100-postotni jamac, što je pokazala i beljska farma u Sokolovcu. Treba biti oprezan, posebice stoga što je u gotovo svim slučajevima potvrđeno da je faktor prijenosa čovjek - kaže, objašnjavajući kako najčešći slijed zaraze ASK-om počinje na lovištima, a završava u gospodarstvima upravo ''zahvaljujući'' ljudima.

Inače, tijekom 2024. godine Veterinarska stanica Beli Manastir obavila je 4306 trihineloskopska pregleda, od čega 3010 domaćih i 1296 divljih svinja (utvrđena su dva slučaja trihinele u divljih svinja). Lani je broj pregleda povećan, pa ih je obavljeno 5517, od čega 3906 domaćih i 1611 divljih svinja. Nije zabilježen nijedan slučaj trihinele. Benić to objašnjava pojačanim aktivnostima lovačkih društava vezano uz naređenja i naputke nadležnih ustanova i institucija te naglim povećanjem broja svinjokolja krajem prošle godine nakon popuštanja mjera, kada su se ljudi u strahu od novog izbijanja ASK-a odlučivali na svinjokolje koje inače ne bi obavljali do određenog vremena. Podsjetimo, od polovine prošlogodišnjeg studenoga, kada su ukinute zone nadziranja i zaštite, u Veterinarskoj stanici Beli Manastir bilo je pravo opsadno stanje, a dnevno je bilo i po 10-ak najavljenih svinjokolja. U prosjeku, Baranjci kolju od dvije do tri svinje u jednoj svinjokolji, osim nekih registriranih proizvođača suhomesnatih proizvoda, kod kojih bude više svinja, a svinjokolje su češće.

Zasad bez rigoroznih mjera

Afrička svinjska kuga (ASK) na području Baranje zabilježena je kroz nekoliko ključnih faza i događaja. Prvo potvrđeno izbijanje zabilježeno je u srpnju 2025. godine, na području Jagodnjaka i Bolmana. U rujnu 2025. godine bolest je potvrđena i na velikim farmama (poput sustava Belje), što je dovelo do izvanrednih mjera, usmrćivanja tisuća svinja i uvođenja strogih zona zaštite i nadziranja. Krajem studenoga 2025. godine, nakon 30 dana bez novih slučajeva, ukinute su posljednje zone zaštite i nadziranja na području Baranje. Ove su se godine zadržale u dijelu Općine Draž, ali su ukinute. U potpunosti su svinje eutanizirane bile na području Jagodnjaka i Batine. Za sada rigoroznijih mjera nema, a stanje se redovito prati.