Stariji i dalje najugroženiji Crna statistika: U Hrvatskoj lani 497 ljudi počinilo je suicid, većina su bili muškarci

Prošle godine u Hrvatskoj zabilježeno je 497 suicida, od kojih je većina počinjena među muškarcima starijim od 65 godina, a stručnjaci upozoravaju na rastući problem u određenim dobim skupinama.U Hrvatskoj je prošle godine 497 osoba počinilo suicid, među njima 407 muškaraca i 90 žena, a više od 43 posto slučajeva odnosilo se na osobe starije od 65 godina, izvijestila je Udruga Životna linija u povodu Svjetskog dana prevencije suicida koji se obilježava 10. rujna. U posljednjih deset godina broj suicida u Hrvatskoj uglavnom se smanjuje. Godine 2015. zabilježeno ih je 717, a lani 497, što je oko 31 posto manje.

Među starijima od 65 godina prošle je godine zabilježeno 215 suicida, odnosno 43,3 posto svih slučajeva, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova. Ukupno je najviše suicida evidentirano na području Policijske uprave zagrebačke, 98, te PU splitsko-dalmatinske, 40.

HZJZ: Stopa smrtnosti dugoročno pada

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuju da stopa smrtnosti od suicida u Hrvatskoj dugoročno pada. Od 2001. do 2025. smanjivala se prosječno 2,3 posto godišnje.

Pad je nešto izraženiji među ženama, 2,83 posto godišnje, nego među muškarcima, kod kojih iznosi 2,28 posto.

HZJZ navodi da je trend pada prisutan još od 1999. godine. Za usporedbu, sredinom 1980-ih i početkom 1990-ih godišnje je bilježeno i više od 1100 suicida.

Muškarci znatno češće od žena umiru od suicida, a razlika među spolovima s vremenom se povećava. U razdoblju od 2016. do 2025. na jednu ženu koja je počinila suicid dolazila su 3,4 muškarca. U prethodnom desetljeću taj je omjer bio 3,1 prema jedan, a od 1985. do 1994. godine 2,5 prema jedan.Najčešći način suicida u oba spola je vješanje, navodi HZJZ. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj suicida vatrenim oružjem, osobito među muškarcima, no posljednjih godina njihov se broj smanjuje. U 2025. suicidi vatrenim oružjem činili su 16,8 posto svih slučajeva.

HZJZ upozorava i na regionalne razlike. Panonska i Sjeverna Hrvatska bilježe više stope smrtnosti od suicida od Grada Zagreba i Jadranske Hrvatske.

Hrvatska i dalje ima višu stopu smrtnosti od suicida od prosjeka Europske unije. U 2023. dobno-standardizirana stopa u Hrvatskoj iznosila je 13,2 na 100.000 stanovnika, a prosjek EU27 bio je 10,4. Među osobama starijima od 65 godina razlika je još izraženija – 29,1 u Hrvatskoj prema 17,1 na 100.000 stanovnika u EU27.

Carpe Diem: Posebnu pozornost usmjeriti na starije

Psihološki centar Carpe Diem upozorava da su tijekom 2024. pojedine dobne skupine mladih zabilježile porast broja suicida u odnosu na godinu ranije. Među mladima od 15 do 19 godina broj je porastao s 10 na 15, a među onima od 20 do 29 godina s 30 na 41.

Ti podaci ne mijenjaju dugoročni trend pada koji bilježi HZJZ, ali pokazuju da se broj slučajeva u pojedinim dobnim skupinama povećava.

Carpe Diem upozorava i da su starije osobe posebno ranjiva skupina. Kronične bolesti, gubitak partnera ili prijatelja, usamljenost, nedostatak socijalne podrške i siromaštvo mogu povećati rizik od depresivnosti i suicida.

U Centru ističu da suicid gotovo nikada nije posljedica jednog uzroka, nego složenog međudjelovanja psihičkih teškoća, osobnih kriza, gubitaka, financijskih i obiteljskih pritisaka, izolacije, ovisnosti i traumatskih iskustava.

Traže aktiviranje europskog broja za emocionalnu pomoć

U povodu Svjetskog dana prevencije suicida Udruga Životna linija održat će danas od 16 do 20 sati akciju na zagrebačkom Cvjetnom trgu, tijekom koje će prikupljati potpise za peticiju Europskoj komisiji.

Udruga traži da se u svih 27 država članica Europske unije osigura djelovanje telefonskog broja 116 123 za emocionalnu pomoć osobama koje su usamljene, prolaze kroz psihološku krizu ili razmišljaju o suicidu.

Broj 116 123 za takvu je uslugu predviđen odlukom Europske komisije još 2007. godine, no u Hrvatskoj, prema navodima udruge, još nije u funkciji.

Udruga ističe da se taj broj već koristi u Sloveniji i nizu drugih članica Europske unije.

Prema definiciji iz odluke Europske komisije, riječ je o usluzi koja pozivatelju omogućuje stvarni ljudski kontakt i emocionalnu pomoć temeljenu na slušanju bez osuđivanja.

Svjetski dan prevencije suicida obilježava se radi podizanja svijesti o suicidu kao javnozdravstvenom problemu te važnosti prevencije i pravodobnog pružanja pomoći osobama u krizi.