Tportal analizira Kolika vas mirovina čeka? Razlika između 20 i 40 godina staža je ogromna

Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj u lipnju je iznosila 722 eura, što je oko 46,4 posto prosječne plaće. No taj podatak može stvoriti pogrešan dojam o tome koliko zapravo može očekivati osoba koja je cijeli radni vijek provela na tržištu rada

Naime prosječna mirovina od 722 eura nije iznos koji prima osoba s punim radnim stažem. U prosjek ulaze umirovljenici s vrlo različitim duljinama staža, plaćama i poviješću osiguranja. Prosječni staž korisnika starosne mirovine je 32 godine i dva mjeseca, stoga se i iznosi mirovina značajno razlikuju ovisno o tome koliko je dugo osoba radila.

Primjerice, prosječna starosna mirovina umirovljenika s više od 40 godina staža iznosila je oko 880 eura. S druge strane, onaj tko odlazi u mirovinu nakon samo 20 godina staža može očekivati znatno manji iznos.

Koliko vrijedi godina staža?

Kako bismo dobili jasniju sliku, napravili smo okvirni izračun mirovine za zaposlenika koji je tijekom cijelog radnog vijeka primao plaću jednaku hrvatskoj prosječnoj plaći.

Riječ je o procjeni prema današnjim parametrima, a ne o prognozi nominalnog iznosa mirovine koji bi osoba primala za 20, 30 ili 40 godina. Stvarni iznos buduće mirovine ovisit će o kretanju plaća, mirovinskih parametara, inflaciji, prinosima mirovinskih fondova i drugim okolnostima.

HZMO računa mirovinu na temelju osobnih bodova, mirovinskog staža, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine (AVM), a od 1. srpnja ona iznosi 15,64 eura.

Izračun smo napravili za dvije skupine: za zaposlenika koji ostvaruje mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa te za onoga koji je tijekom cijelog radnog vijeka uplaćivao pet posto doprinosa u drugi stup.

Samo prvi stup: 20 godina staža donosi oko 400 eura

Razlika između 20 i 40 godina staža vrlo je velika. Osoba s prosječnom plaćom koja odlazi u mirovinu nakon 20 godina staža prema našem okvirnom izračunu može očekivati oko 400 eura mirovine iz prvog stupa. To je tek oko 26 posto prosječne plaće.Ako je radila 30 godina, procijenjena mirovina raste na oko 596 eura, odnosno približno 38 posto prosječne plaće. Za zaposlenika s 40 godina staža mirovina doseže gotovo 800 eura, što je više od polovice prosječne plaće.

Dodatnu pogodnost imaju dugogodišnji osiguranici. Za osobu s 42 godine staža procijenjena jednostupanjska mirovina iznosi oko 834 eura, odnosno približno 54 posto prosječne plaće.

Drugi stup mijenja računicu

Slika je nešto drugačija za zaposlenike koji su tijekom cijelog radnog vijeka uplaćivali pet posto doprinosa u drugi mirovinski stup.

Prema okvirnom izračunu, osoba s prosječnom plaćom i 30 godina staža mogla bi očekivati ukupnu mirovinu iz prvog i drugog stupa od oko 721 euro. Onima s 40 godina staža dvostupanjska mirovina penje se na oko 900 eura dok bi osoba s 42 godine staža mogla računati na približno 960 eura.

To pokazuje koliko na konačan iznos mirovine može utjecati ne samo broj godina provedenih u radu, nego i način na koji se ona ostvaruje.

Zašto stvarna mirovina može biti niža od ovog izračuna?

Ovdje je važna jedna napomena. Za osobe s 30 i više godina staža koje uskoro odlaze u mirovinu stvarna dvostupanjska mirovina u pravilu će biti nešto niža od iznosa iz našeg modela.

Razlog je jednostavan: drugi mirovinski stup uveden je 1. siječnja 2002. godine, pa današnji umirovljenici nisu tijekom cijelog radnog vijeka uplaćivali pet posto doprinosa u drugi stup.Osim toga, konačni iznos ovisi o stvarnom stanju na osobnom računu u drugom stupu, ostvarenim prinosima mirovinskog fonda, dobi umirovljenja te uvjetima koje ponudi mirovinsko osiguravajuće društvo. Zato odluka između mirovine samo iz prvog stupa i kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa nije ista za svakoga.

Najbolja usporedba radi se na temelju vlastitih podataka

Upravo zbog toga REGOS pri odlasku u mirovinu osiguraniku daje usporedni informativni izračun mirovine iz samo prvog stupa te mirovine iz prvog i drugog stupa.

Za precizniju procjenu buduće mirovine moguće je koristiti REGOS-ov kalkulator Moja mirovina, a on temelji projekciju na stvarnim podacima o plaći i stažu evidentiranima u HZMO-u te iznosu ušteđenom u drugom mirovinskom stupu.

Glavna poruka izračuna je jednostavna: prosjek od 722 eura ne govori dovoljno o tome koliko može očekivati pojedini budući umirovljenik jer dužina staža, visina plaće i sudjelovanje u drugom stupu mogu napraviti razliku od nekoliko stotina eura mjesečno.