Zašto se Dan hrvatske trobojnice obilježava 5. lipnja?

Povod je bilo imenovanje Josipa Jelačića hrvatskim banom. Zagrebačkim ulicama tada je prošla svečana povorka predvođena zastavom na kojoj su bili združeni grbovi Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te obiteljski grb bana Jelačića. Taj se događaj danas smatra rođenjem moderne hrvatske trobojnice.

Zastava kao jedan od ključnih državnih simbola

Zastava Republike Hrvatske, uz grb i himnu, jedan je od triju službenih državnih simbola. U sadašnjem obliku usvojena je 21. prosinca 1990. godine, a njezin izgled definiran je Ustavom Republike Hrvatske.

Prema članku 11. Ustava, hrvatska zastava sastoji se od triju boja – crvene, bijele i plave – s povijesnim hrvatskim grbom u sredini.

Detaljan izgled zastave propisan je Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Zastava se sastoji od triju vodoravnih pruga jednakih dimenzija, a omjer njezine širine i dužine iznosi 1:2. U središtu se nalazi državni grb, čija se kruna proteže u crveno polje, dok donji dio ulazi u plavo.

Autor današnjeg hrvatskog grba i zastave je akademik Miroslav Šutej, dok je standardizaciju njihova digitalnog prikaza izradio dizajner Božo Kokan. Grafički standardi službeno su usvojeni 2011. godine kako bi se spriječila uporaba netočnih inačica državnih simbola.

Od ilirskog pokreta do državnog simbola

Crvena, bijela i plava boja stoljećima su prisutne u heraldici hrvatskih zemalja, no moderna hrvatska trobojnica nastala je u revolucionarnoj 1848. godini, u vrijeme snažnih političkih promjena unutar Habsburške Monarhije.

Prva službena uporaba zabilježena je upravo 5. lipnja 1848., na dan ustoličenja bana Jelačića. Tadašnja zastava sadržavala je združene grbove hrvatskih zemalja i simbol Velike Ilirije te je ubrzo postala prepoznatljiv znak hrvatskog nacionalnog pokreta.

Njezin put kroz povijest nije bio jednostavan. Tijekom Bachova apsolutizma 1852. godine trobojnica je zabranjena, no ponovno je vraćena u uporabu 1866., a dvije godine kasnije i službeno potvrđena Hrvatsko-ugarskom nagodbom.

U 20. stoljeću hrvatska je zastava prolazila kroz različite inačice i političke sustave – od Države SHS i Banovine Hrvatske, preko NDH, pa sve do Socijalističke Republike Hrvatske u sastavu Jugoslavije.

Današnji izgled zastave

Prva zastava sa suvremenim hrvatskim grbom javno je istaknuta 30. svibnja 1990. godine na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Tijekom sljedećih mjeseci postupno je zamijenila dotadašnje socijalističke simbole na državnim institucijama i javnim zgradama.

U to vrijeme vodile su se rasprave o izgledu povijesnog šahiranog grba, odnosno o tome treba li prvo polje biti bijelo ili crveno. Konačno rješenje doneseno je Zakonom iz prosinca 1990., kojim je utvrđeno da prvo polje mora biti crveno. Takav izgled hrvatskog grba i zastave ostao je na snazi do danas, iako se inačica s bijelim početnim poljem povremeno može vidjeti među dijelom hrvatskog iseljeništva.

Gotovo dva stoljeća nakon što je prvi put zavijorila ulicama Zagreba, hrvatska trobojnica ostaje jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske države, identiteta i povijesti.