HRVATSKI VETERANI - JUČER, DANAS, SUTRA - 2026 Najčitanije

Izjednačavanje agresora i branitelja – kada se briše granica istine

Izjednačavanje agresora i branitelja – kada se briše granica istine
Foto: Ilustrativna generirana slika AI

Izjednačavanje agresora i branitelja – najopasnija zamjena teza

Jedan od najučinkovitijih načina potiskivanja istine o Domovinskom ratu nije njezino otvoreno poricanje, nego izjednačavanje onih koji su napadali s onima koji su se branili. Ta zamjena teza ne događa se naglo niti kroz izravne optužbe, nego postupno, kroz jezik, narative i navodno uravnotežene interpretacije. Kada se agresor i branitelj stave u isti okvir odgovornosti, istina prestaje biti mjerilo, a moralna razlika nestaje iz javnog prostora.

Izjednačavanje agresora i branitelja polazi od lažne pretpostavke da su sve strane u ratu jednako sudjelovale u nasilju, te da je stoga svaka priča o obrani samo subjektivna perspektiva. Takav pristup svjesno zanemaruje osnovne činjenice: tko je započeo rat, tko je imao politički i vojni plan, tko je okupirao teritorij i tko je branio vlastite domove. Bez tih elemenata svaka rasprava o ratu postaje apstraktna, a odgovornost se pretvara u maglovitu kategoriju bez nositelja.

Domovinski rat nije bio sukob dviju jednakih strana koje su se borile za prevlast. Bio je odgovor na agresiju, pokušaj očuvanja života, teritorija i prava na samostalnost. Branitelji nisu imali alternativu obrani, dok agresija nije bila čin nužde, nego politička odluka. Izjednačiti te dvije pozicije znači izjednačiti prisilu s namjerom, obranu s napadom, reakciju s planom.

Posebno je važno razumjeti da se izjednačavanje ne provodi samo kroz povijesne rasprave, nego i kroz suvremeni društveni diskurs. Često se čuje tvrdnja da je „svaki rat prljav“ i da „nema nevinih“. Takve općenite izjave možda zvuče mudro, ali u kontekstu Domovinskog rata služe za uklanjanje razlike između onoga tko je branio i onoga tko je razarao. Ako su svi jednako krivi, tada nitko nije stvarno odgovoran.

Ovakav pristup ima izravne posljedice na odnos prema braniteljima. Kada se agresor i branitelj izjednače, branitelj prestaje biti simbol obrane i postaje tek jedan od sudionika nasilja. Njegova žrtva se relativizira, njegova uloga se problematizira, a njegova legitimnost se dovodi u pitanje. Time se ne napada samo pojedinac, nego cijela ideja obrane kao moralno opravdanog čina.

Izjednačavanje agresora i branitelja također otvara prostor za reinterpretaciju zločina. Umjesto da se zločini promatraju u kontekstu politike i zapovjednih struktura koje su ih omogućile, oni se prikazuju kao izolirani incidenti bez šire slike. Takav pristup briše razliku između sustavnog nasilja i pojedinačnih kaznenih djela, čime se odgovornost razvodnjava do neprepoznatljivosti.

U javnom prostoru često se koristi argument da je izjednačavanje potrebno radi pomirenja. No pomirenje bez istine nije pomirenje, nego zaborav. Istinsko pomirenje moguće je tek kada su uzroci jasno imenovani, a odgovornost prepoznata. Izjednačavanje agresora i branitelja ne vodi pomirenju, nego trajnoj nepravdi, jer poništava temeljnu razliku između obrane i nasilja.

Posebno zabrinjava činjenica da se ova zamjena teza prenosi na nove generacije. Ako mladi odrastaju uz poruku da „nitko nije bio u pravu“, tada im se uskraćuje razumijevanje zašto je obrana bila nužna i legitimna. Bez tog razumijevanja, Domovinski rat prestaje biti temelj slobode, a postaje samo još jedna epizoda nerazjašnjenog nasilja.

Izjednačavanje agresora i branitelja nije neutralna pozicija, nego politički i ideološki čin. On uvijek ide u korist onima koji žele izbjeći suočavanje s odgovornošću. Time se povijest ne tumači, nego prepravlja. A povijest koja se prepravlja prema interesima prestaje biti učiteljica i postaje sredstvo manipulacije.

Zato je nužno jasno i nedvosmisleno odbaciti pokušaje izjednačavanja. To ne znači poricanje pojedinačnih zločina niti negiranje složenosti rata, ali znači inzistiranje na osnovnoj istini: obrana i agresija nisu isto. Ta razlika nije ideološka, nego činjenična i moralna.

Ako se ta razlika izgubi, gubi se i smisao obrane, a s njim i svijest o tome zašto je sloboda uopće izborena. Društvo koje pristaje na izjednačavanje agresora i branitelja odriče se vlastite povijesne odgovornosti. A bez te odgovornosti, svaka buduća kriza dočekuje se bez jasnih vrijednosnih uporišta.

AUTOR: Kristijan Fereža / PHB

#Domovinski rat #hrvatski branitelji #obrambeni rat #odgovornost #Kristijan Fereža #agresija na Hrvatsku #Hrvatski veterani - Jučer, danas, sutra #povijesna istina #politička manipulacija #kultura sjećanja #povijesni revizionizam #ratni narativi #agresor i branitelj #relativizacija rata #ratna odgovornost #suvremena interpretacija rata

Više iz kategorije: HRVATSKI VETERANI - JUČER, DANAS, SUTRA - 2026

U Bastajima i Bastajskim Brđanima odana počast poginulim hrvatskim braniteljima: Sjećanje na žrtvu iz studenoga 1991. ne smije izblijedjeti

U Bastajima i Bastajskim Brđanima odana počast poginulim hrvatskim braniteljima: Sjećanje na žrtvu iz studenoga 1991. ne smije izblijedjeti

Komemoracija je bila prilika za prisjećanje na ljude koji su imali svoje obitelji, roditelje, supruge, djecu, snove i planove, ali se nikada nisu vratil...

13. 11. 2026.
Vladimir Vuković Vata dobio spomen-bistu u Podstrani: 35 godina nakon pogibije odana počast heroju obrane Dubrovnika

Vladimir Vuković Vata dobio spomen-bistu u Podstrani: 35 godina nakon pogibije odana počast heroju obrane Dubrovnika

U Podstrani je 11. studenoga 2026. godine, na šetnici u Strožancu koja već nosi njegovo ime, svečano otkrivena spomen-bista Vladimiru Vukoviću Vati, hrv...

12. 11. 2026.
Trideset pet godina čekali su pravdu. I dočekali su je – na sudu u Srbiji!

Trideset pet godina čekali su pravdu. I dočekali su je – na sudu u Srbiji!

Trideset pet godina nakon što su hrvatski branitelji i civili odvođeni u srpske logore, jedan od preživjelih napokon je dočekao da mu sud u Srbiji prizn...

11. 11. 2026.
Odnos prema Domovinskom ratu - od stjecanja državne samostalnosti do danas

Odnos prema Domovinskom ratu - od stjecanja državne samostalnosti do danas

Promatrajući mijene kroz koje smo prolazili u posljednjih 36 godina (od 1990. do danas), može se reći da kao društvo nismo bili pošteđeni svih onih trau...

8. 11. 2026.
Operacija "Otkos 10" bila je jedna od prvih uspješnih operacija hrvatskih snaga u Domovinskom ratu

Operacija "Otkos 10" bila je jedna od prvih uspješnih operacija hrvatskih snaga u Domovinskom ratu

Jednom od prvih pobjedničkih operacija hrvatskih snaga pod kodnim nazivom "Otkos 10" izvedenom u razdoblju od 31. listopada do 12. studenoga 1991. godin...

30. 10. 2026.
GORANSKI RISOVI: Od ledenih rovova Like do pobjede u Oluji – 138. brigada ostavila je neizbrisiv trag u Domovinskom ratu

GORANSKI RISOVI: Od ledenih rovova Like do pobjede u Oluji – 138. brigada ostavila je neizbrisiv trag u Domovinskom ratu

U njezinim redovima dužnost je obnašalo više od 5500 ljudi, od kojih je više od 4000 bilo s područja Gorskog kotara. Šesnaest pripadnika brigade poginul...

28. 10. 2026.
Glasovi branitelja pripadaju i povijesti i budućnosti

Glasovi branitelja pripadaju i povijesti i budućnosti

Ratni dokument može zabilježiti zapovijed, datum i kretanje postrojbe, ali često ne objašnjava kako su ljudi živjeli s tim odlukama. Zato svjedočanstva...

18. 10. 2026.
Dani kada je Zadar gorio: Tenkovi su krenuli, branitelji su ih zaustavili i obranili grad i Hrvatsku

Dani kada je Zadar gorio: Tenkovi su krenuli, branitelji su ih zaustavili i obranili grad i Hrvatsku

U listopadu 1991. Zadar je bio na rubu ponora. Otkrijte kako su branitelji, unatoč nedostatku oružja i teškim uvjetima, zaustavili tenkove JNA i obranili grad i Hrvatsku.

6. 10. 2026.
30. rujna 1994. godine - Hrvatska izbjegla rusku zamku i zaprijetila otkazivanjem UNPROFOR-u

30. rujna 1994. godine - Hrvatska izbjegla rusku zamku i zaprijetila otkazivanjem UNPROFOR-u

Na svojoj 3434. sjednici, 30. rujna 1994. godine, Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je usvojilo Rezoluciju 947 kojom je produžen mandat UNPROFOR-a na p...

30. 9. 2026.
Rat za vojarne 35 godina poslije – trenutak kada je Hrvatska dobila oružje za obranu

Rat za vojarne 35 godina poslije – trenutak kada je Hrvatska dobila oružje za obranu

Rat za vojarne bio je mnogo više od zauzimanja vojnih objekata i preuzimanja tenkova. U danima kada je Hrvatska imala ljude spremne braniti zemlju, ali...

17. 9. 2026.
15. rujna 1991. – rat dolazi pred vrata Zadra

15. rujna 1991. – rat dolazi pred vrata Zadra

Toga dana počele su otvorene borbe za Zadar. Prve su granate pale na grad i njegova rubna područja, a sukobi koji su dotad vođeni u širem zadarskom podr...

15. 9. 2026.
Tomislav Tomečić: Jutro kad se nisam radovao vedrom nebu Najčitanije

Tomislav Tomečić: Jutro kad se nisam radovao vedrom nebu

Umirovljeni poručnik HV-a Tomislav Tomečić prisjeća se napetog jutra 9. rujna 1993. kada je njegova postrojba protuzračne obrane branila Velebit od neprijateljskog zrakoplovstva. Potresno svjedočanstvo iz Domovinskog rata.

10. 9. 2026.

Prikazano 12 od 59 članaka.