DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN Najčitanije

09. studenoga 1989. Pad Berlinskog Zida – komunistička diktatura proglasila ga je ‘antifašističkim zidom’! (VIDEO)

09. studenoga 1989. Pad Berlinskog Zida – komunistička diktatura proglasila ga je ‘antifašističkim zidom’! (VIDEO)
Foto: snimka zaslona/YouTube

Zanimljivo je da su komunističke vlasti, slično kao iu Hrvatskoj, ovu ljudsku sramotu koja je napravila od Berlina grad-logor i gdje su naše smrti brojne obitelji i ljudi nazvale „Zidom antifašizma“. Suludi crveni 'antifašisti' tvrdili su da tim zidom smrti štite Berlinčane od fašističkog i kapitalističkog zapada, što je na Zapadu izazivalo podsmijeh.

Na sličan način su u Jugoslaviji neviđeno pokolje civila u Srbu, Drvaru, Grahovu i drugdje, dana 27. srpnja 1941. godine, proglasili “antifašističkim ustankom”. Ta sramota je čak ostala prisutna do današnjeg dana.

“Nitko nema namjeru podići zid!”, riječi su koje je u lipnju 1961. na konferenciji za tisak izgovorio tadašnji predsjednik Državnog vijeća komunističke Njemačke Demokratske Republike Walter Ulbricht.

Te su riječi ušle u povijest kao jedna od najvećih laži koje je ikada javno izgovorio jedan političar jer su samo nekoliko tjedana kasnije, u ranu zoru 13. kolovoza, djelatnici “Narodne policije” DDR-a počeli podizati barikadu od bodljikave žice između tadašnjeg sovjetskog dijela. . . . Berlina i savezničkih zona, američke, britanske i francuske. Nekoliko dana kasnije pod zaštitom policija započelo je i zidanje Berlinskog zida, koji je sve do Gradnje Zida egzodus Nijemaca s Istoka na Zapadu nije prestao, ali se drastično usporio. Berlinski zid je od početnih barikada od bodljikave žice i protutenkovskih prepreka tijekom godina prerastao u nekoliko desetak metara široki granični pojas, čuvan vatrenim oružjem koje se aktiviralo automatski.

Tako je, prema službenim podacima, od gradnje Zida do njegova pada samo oko 5.000 ljudi uspješno prebjeglo na Zapad.

Početkom studenog 1989. već su se uvelike nazirali znakovi raspada DDR-a: tisuće građana je preko ostalih zemalja Varšavskog pakta, prije svega Mađarske, masovno napuštalo zemlju. Zemlja je bila na rubu bankrota, odnosno u odnosima s Moskvom, u kojoj je glavnu riječ već neko vrijeme vodio Mihail Gorbačov, bili su napeti prije svega zbog krutog ponašanja tadašnjeg predsjednika Državnog vijeća DDR-a Ericha Honeckera koji je odbijao politiku Perestrojke.

Vladajuća komunistička stranka (SED) svrgnula je, međutim, krajem listopada 1989. Honeckera, a na njegovo mjesto došao je Egon Krenz. U općoj atmosferi rasuo član Politbiroa SED-a Guenter Schabowski je na konferenciji za strani tisak 9. studenog navečer pročitao jedan od brojnih oglasa državnog vrha koji se ticao slobode kretanja građana. Nakon čitanja oglasa koji je tek trebao stupiti na snagu, Schabowski je na pitanje jednog novinara pogrešno odgovorio da ta mjera odmah stupi na snagu. Vijest se brzo proširila Berlinom jer je konferencija bila prenesena uživo, nakon čega je deset tisuća građana pohrlilo na granične prijelaze gdje su ih zbunjeni pogranični policajci jednostavno pustili u zapadni dio grada. Nakon toga zavladalo je narodno slavlje: gostionice u blizini Zida spontano su počele besplatno točiti pivo,

Istoga dana tadašnji gradonačelnik Berlina Walter Momper otvorio je novi prihvatni centar za one koji su htjeli odmah ostati na Zapadu i odredio da se svakom građaninu Istočne Njemačke dodijeli 100 njemačkih maraka “pozdravnog novca”.

Zanimljivo je da su komunističke vlasti, slično kao iu Hrvatskoj, ovu ljudsku sramotu koja je napravila grad-logor i gdje su naše smrti brojne obitelji i ljudi nazvale „  Zidom antifašizma“  . Suludi crveni 'antifašisti' tvrdili su da tim zidom smrti štite Berlinčane od fašističkog i kapitalističkog zapada, što je na Zapadu izazivalo podsmijeh.

Ali patnje ljudi u Njemačkoj i osramoćenim komunističkim državama, pod “crvenim terorom” bile su strašne i neviđene u povijesti svijeta.

Komunizam je najveće zlo koje je zadesilo čovječanstvo ikada.

Izvor:PHB

#rušenje #Berlinski zid #Zid antifašizma

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

09. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – Srbija organizirala više masovnih pokolja u Erdutu Najčitanije

09. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – Srbija organizirala više masovnih pokolja u Erdutu

Nakon što su gradić Erdut u istočnoj Slavoniji okupirali JNA i Srpska dobrovoljačka garda Željka Ražnatovića Arkana, te su ga pripojili tzv. Republici S...

prije 16 min
Vukovar, 9. studenoga 1991.: Nestao Dragutin Štic, njegovi ostaci pronađeni na Petrovačkoj doli

Vukovar, 9. studenoga 1991.: Nestao Dragutin Štic, njegovi ostaci pronađeni na Petrovačkoj doli

Dragutin Štic bio je hrvatski branitelj i sudionik obrane Vukovara. Rođen je 1939. godine, a ratni put završio mu je na Sajmištu, jednom od najtežih dij...

prije 17 min
Bosanski Šamac, 9. studenoga 1991.: Iz pakla Manjače oslobođeno 350 hrvatskih policajaca

Bosanski Šamac, 9. studenoga 1991.: Iz pakla Manjače oslobođeno 350 hrvatskih policajaca

Slom obrane Hrvatske Kostajnice u rujnu 1991. za veliki broj hrvatskih branitelja nije značio kraj ratnog stradanja, nego početak zatočeništva.Prema Hrv...

prije 24 min
Kravljak, 9. studenoga 1991.: U neprijateljskoj zasjedi poginula sedmorica pripadnika 127. brigade

Kravljak, 9. studenoga 1991.: U neprijateljskoj zasjedi poginula sedmorica pripadnika 127. brigade

Dana 9. studenoga 1991. hrvatski položaji na području Kravljaka i Male Klise našli su se pod iznenadnim napadom neprijateljske diverzantske skupine.Prem...

prije 34 min
Bosanka, 9. studenoga 1991.: Šestorica hrvatskih branitelja položila živote za Dubrovnik

Bosanka, 9. studenoga 1991.: Šestorica hrvatskih branitelja položila živote za Dubrovnik

Početkom studenoga 1991. snage JNA pojačale su pritisak na obrambene položaje iznad Dubrovnika. Od 7. do 15. studenoga pokušavale su ovladati visovima k...

prije 44 min
KARADŽIĆEVO 1991.: Tko je trebao pružiti potporu Rodama i zašto su hrvatski specijalci ostali bez nje

KARADŽIĆEVO 1991.: Tko je trebao pružiti potporu Rodama i zašto su hrvatski specijalci ostali bez nje

Arhivska rekonstrukcija bilježi da se pričuva povukla, dok se tražena smjena policije iz Vinkovaca nije uspjela okupiti.Dana 9. studenoga 1991. pripadni...

prije 55 min
Sajmište, 8. studenoga 1991.: Ranjen Jean-Michel Nicolier, francuski dragovoljac obrane Vukovara

Sajmište, 8. studenoga 1991.: Ranjen Jean-Michel Nicolier, francuski dragovoljac obrane Vukovara

Jean-Michel Nicolier rođen je 1. srpnja 1966. u francuskom Vesoulu. U Hrvatsku je stigao tijekom ljeta 1991., iako prije rata s njom nije imao osobnu po...

prije 1 dana
Noć 8. studenoga 1991.: Posljednji premještaj ranjenika iz vukovarske bolnice

Noć 8. studenoga 1991.: Posljednji premještaj ranjenika iz vukovarske bolnice

Početkom studenoga 1991. vukovarska ratna bolnica radila je u gotovo nemogućim uvjetima. Ranjenici su neprekidno pristizali s bojišta, dok je zgrada bol...

prije 1 dana
Dubrovnik, 8. studenoga 1991.: Počeli najrazorniji napadi krvavog studenoga

Dubrovnik, 8. studenoga 1991.: Počeli najrazorniji napadi krvavog studenoga

Dana 8. studenoga 1991. počelo je razdoblje koje Muzej Domovinskog rata Dubrovnik opisuje kao najrazornije agresorske napade na Dubrovnik od 8. do 13. s...

prije 1 dana
8. studenoga 1687. Janjičari – kako su oteta djeca kršćana pretvarana u muslimanske vojnike? Najčitanije

8. studenoga 1687. Janjičari – kako su oteta djeca kršćana pretvarana u muslimanske vojnike?

Kao sultan obožavao je lov, zbog čega dobiva nadimak Lovac. Većinu svoje vladavine Mehmed je slovio kao uspješni sultan. U njegovo doba osvoje...

prije 1 dana
Crni 8. studenoga 1991.: JNA napala Paški most, u Draganičkim Mrzljakima poginulo 17 branitelja Najčitanije

Crni 8. studenoga 1991.: JNA napala Paški most, u Draganičkim Mrzljakima poginulo 17 branitelja

Šest sati napada na Paški mostPaški most tijekom jeseni 1991. postao je jedna od najvažnijih prometnih točaka u Hrvatskoj. Zbog ratnih djelovanja na zad...

prije 1 dana

Prikazano 11 od 5764 članaka.