17. listopada 1990. – u Sinju nastala prva hrvatska zrakoplovna postrojba

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, na sportskom aerodromu Piket u Sinju počelo je organiziranje prve hrvatske zrakoplovne postrojbe. Bilo je to u vrijeme kada Hrvatska još nije imala vlastite oružane snage u obliku kakav će dobiti tijekom 1991. godine.

Službena kronologija Oružanih snaga Republike Hrvatske za 17. listopada 1990. bilježi osnivanje Samostalnog zrakoplovnog odjeljenja Split. U kronologiji razvoja HRZ-a upravo je ono navedeno kao prva od zrakoplovnih postrojbi koje su nastajale prije službenog ustrojavanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane 12. prosinca 1991. godine.

Prema povjesnici koju je objavio Hrvatski vojnik, toga su se dana u Sinju okupili članovi aeroklubova Split i Sinj te pripadnici tadašnjeg Republičkog štaba Teritorijalne obrane Split s namjerom stvaranja organizirane zrakoplovne skupine. Do ulaska u sastav 4. brigade ZNG-a djelovala je pod nazivom Samostalno zrakoplovno odjeljenje Split.

Među ljudima povezanima s početkom postrojbe bili su piloti Mate „Matko“ Raos, Goran Kovačević, Nediljko Ivačić i Mladen Krstulović, a u organiziranju je sudjelovao i tadašnji sekretar Sekretarijata za narodnu obranu općine Sinj Branimir Petričević. Prvi zapovjednik bio je Matko Raos. Te podatke o samom početku postrojbe donosi i Braniteljski portal.

Od sportskih zrakoplova do borbenih zadaća

U početku nije bilo vojnih borbenih aviona. Na raspolaganju su bili uglavnom sportski i civilni zrakoplovi aeroklubova, a ljudi okupljeni oko postrojbe morali su se oslanjati na vlastito znanje i improvizaciju.

Tijekom 1991. postrojba se razvila u Samostalni zrakoplovni vod 4. brigade ZNG-a. Imao je 18 pripadnika raspoređenih u dvije skupine. Zapovjednik voda bio je Matko Raos, njegov zamjenik i zapovjednik skupine pilota Branko Fridel, dok je padobrancima-diverzantima zapovijedao Miljenko Jelić, navodi Ministarstvo obrane RH.

Zrakoplovci su koristili tipove poput Cessne C-172 i C-188, UTVA-e 75, Antonova An-2 i Dorniera Do-28. Izvodili su izviđanja, prevozili ljude i opremu te pomagali u preuzimanju naoružanja i streljiva iz objekata JNA. Prvi zračni napad na neprijateljske položaje izveli su Cessnom F 172 M u noći s 15. na 16. lipnja 1991., koristeći bombe domaće izrade. Hrvatski vojnik navodi da su do Sarajevskog primirja početkom siječnja 1992. pripadnici postrojbe izveli 164 leta i ostvarili oko 180 sati naleta.

Poseban primjer ratne improvizacije bile su dvije UTVA-e 75, oznaka „001“ i „002“, koje su tijekom 1991. prilagođene za nošenje naoružanja. Na jednu je ugrađen nosač za bombe od 50 kilograma, a pripadnici voda sami su izradili i pokretni radar dometa 25 milja. Na UTVA-u 75 ugrađen je i nosač za raketni bacač Osa te ciljnik za djelovanje noću.

Petorica zrakoplovaca nisu dočekala kraj rata

Povijest postrojbe obilježila je i tragedija 26. siječnja 1992. U padu zrakoplova An-2 u Šimcima kod Sinja poginuli su Branko Fridel, Boris Kekez, Davor Šabić, Mladen Škalic i Bojan Vojvoda. Na mjestu njihove pogibije danas se nalazi spomen-obilježje „Slomljeno krilo“.

Od 7. veljače 1992. pilotsko odjeljenje izašlo je iz sastava 4. brigade i nastavilo djelovati u sklopu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dok su padobranci-diverzanti ostali uz 4. gardijsku brigadu.

Zbog toga je 17. listopada 1990. datum koji prethodi formalnom osnivanju HRZ-a, ali označava početak organiziranog hrvatskog vojnog zrakoplovstva u Sinju. Od sportskih aviona i skupine pilota s Piketa u sljedećim će godinama nastati zračne snage sposobne sudjelovati u borbenim operacijama Hrvatske vojske.