Danas 35. obljetnica osnutka 153. brigade HV-a, velikogoričke postrojbe s ratnim putem od Kupe do Oluje

Današnji datum u velikogoričkoj ratnoj kronologiji nije samo obljetnica vojnog ustroja. 3. listopada 1991. počela je mobilizacija 10. brigade TO Velika Gorica, u trenutku kada su borbe na Banovini i Pokuplju rat približile Velikoj Gorici i Zagrebu. Udruga pripadnika 153. brigade HV-a Velika Gorica u svojoj povjesnici navodi da su toga dana mobilizirane prve snage postrojbe, koja je u prosincu 1991. dobila konačni ratni naziv – 153. brigada HV-a Velika Gorica.

Na prostoru tadašnjeg Sektorskog štaba TO Jug organizirane su snage Velike Gorice i Novog Zagreba za obranu prostora između Save i Kupe. Monografija o 101. brigadi, dostupna preko Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 101. brigade Susedgrad, opisuje raspored na pokupskom pravcu, gdje je velikogorička brigada držala položaje uz druge hrvatske postrojbe s ciljem sprječavanja prodora JNA i srpskih pobunjeničkih snaga preko Kupe prema Velikoj Gorici i Zagrebu.

Već nekoliko dana nakon mobilizacije, 7. i 8. listopada, pripadnici postrojbe sudjelovali su s drugim snagama HV-a i MUP-a u preuzimanju vojarne u Velikoj Buni. Grad Velika Gorica u svojoj ratnoj kronologiji navodi da je upravo oružje iz te vojarne bilo važno za daljnje opremanje hrvatskih snaga u trenutku kada je Hrvatska još uvijek oskudijevala težim naoružanjem.

Pokupsko je bilo prvo veliko ratno poglavlje

Prve crte na Kupi bile su prvo ozbiljno iskušenje postrojbe. Ondje su se velikogorički branitelji našli nasuprot snagama JNA i pobunjenih Srba koje su pokušavale proširiti zauzeti prostor Banovine i otvoriti pravce prema sjeveru.

U veteranskim zapisima Udruge 153. brigade bilježe se borbene zadaće na pokupskom području, držanje crte obrane i pokušaji djelovanja prema desnoj obali Kupe. Brigada je istodobno sudjelovala i u prihvatu prognanika s područja Banovine, što pokazuje koliko je obrambena zadaća bila povezana s civilnim posljedicama rata.

Krajem prosinca dio brigade, prvenstveno 2. bojna, upućen je na novljansko bojište. Ministarstvo hrvatskih branitelja u službenom pregledu ratnog puta 153. brigade navodi novljansko bojište kao jedno od važnih mjesta njezina djelovanja, gdje su hrvatske snage zaustavljale postrojbe Banjalučkog korpusa JNA i pridružene srpske formacije.

Od Posavine do juga Hrvatske

Ratni put 153. brigade potom se proširio daleko izvan velikogoričkog područja. Isti pregled Ministarstva hrvatskih branitelja bilježi njezino djelovanje na slavonsko-brodskom i oraškom bojištu, dok veteranski zapisi navode i borbene i obrambene zadaće u Bosanskoj Posavini, na jugu Hrvatske te u drugim dijelovima bojišta.

Tijekom 1993. i 1994. pripadnici brigade djelovali su i na području Cavtata, Konavala i dubrovačkog zaleđa. O tim lokacijama i danas se vodi briga kroz organizirane obilaske nekadašnjih položaja, što dokumentira Kronike Velike Gorice.

U različitim fazama rata 153. brigada djelovala je uz gardijske i pričuvne brigade HV-a, postrojbe MUP-a, topničke i protuoklopne sastave te lokalne obrambene snage. Hrvatski časnički zbor – Zajednica udruga među zapovjednicima brigade i njezinih bojni navodi Stjepana Turčića, Ivana Zagorca, Miroslava Drljaču i Nikicu Repača, dok je Drago Lovrić obnašao zapovjedne dužnosti unutar taktičkih sastava brigade.

Završni ratni put prema Glini i Topuskom

Najpoznatije završno poglavlje brigade vezano je uz vojno-redarstvenu operaciju Oluja.

Dana 4. kolovoza 1995. postrojba je s pokupskog pravca krenula u napad uz snažnu topničku pripremu i pokušaj prijelaza Kupe. Na suprotnoj strani nalazile su se postrojbe 21. kordunskog korpusa Srpske vojske Krajine i druge snage pobunjenih Srba.

U nastavku operacije pripadnici 153. brigade sudjelovali su u oslobađanju Gline, a potom i ulasku u Topusko. Grad Velika Gorica navodi da se brigada nakon završetka glavnih borbenih djelovanja nije odmah vratila kući, nego je nastavila osiguravati državnu granicu prema Bosni i Hercegovini. U Veliku Goricu vratila se 14. rujna 1995.

Za doprinos u Oluji brigada je 2025. primila Braniteljsku zahvalnicu Ministarstva hrvatskih branitelja. O tome je izvijestio portal Kronike Velike Gorice, navodeći da je priznanje preuzeo ratni zapovjednik 2. pješačke bojne i predsjednik Udruge pripadnika 153. brigade Ivan Zagorac.

5818 pripadnika, 452 ranjena i 72 poginula

Brojke najbolje pokazuju razmjere ratnog puta postrojbe. Prema podacima koje objavljuju Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija, kroz brigadu je prošlo 5818 branitelja, 452 pripadnika bila su ranjena, a 72 su poginula tijekom ratnih zadaća.

Ti podaci ne trebaju dodatnu dramatizaciju. Dovoljno jasno govore o cijeni koju je postrojba platila tijekom četiri ratne godine.

153. brigada bila je pričuvna postrojba, ali je tijekom rata obavljala zadaće na više bojišta i često djelovala uz profesionalne gardijske brigade. Upravo zato njezin ratni put pokazuje koliko je obrana Hrvatske ovisila i o pričuvnim postrojbama sastavljenima od ljudi koji su u kratkom vremenu iz civilnog života prelazili na bojište.

Danas vijenci u Velikoj Gorici i Velikoj Buni

Ovogodišnje obilježavanje počelo je još 27. rujna obilaskom ratnih položaja na Pokuplju, među kojima su nekadašnja zapovjedna mjesta Jankeši i Donji Hruševec, te odavanjem počasti na Pokupskom mostu. Udruga pripadnika 153. brigade objavila je i program ovogodišnje 35. obljetnice.

Današnji protokol počinje u 10 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika Golubica u Parku hrvatskih branitelja u Velikoj Gorici.

U 11 sati počast se odaje kod spomenika poginulim pripadnicima brigade u vojarni Satnik Josip Zidar u Velikoj Buni, što je potvrđeno i u službenoj najavi Zagrebačke županije.

Od 12 do 16 sati predviđena je izložba ratnih i oldtimer vozila, a Oružane snage Republike Hrvatske predstavit će dio suvremenog naoružanja i vojne opreme.

Središnja svečanost počinje u 13 sati u Spomen-parku 153. brigade HV-a u Velikoj Buni. Program uključuje odavanje počasti poginulim i preminulim pripadnicima, prikaz ratnog puta postrojbe te obilazak Spomen-doma i vanjskog postava.

Trideset i pet godina poslije važniji su dokumenti od velikih riječi

Za 153. brigadu danas postoji ono što mnoge ratne postrojbe još pokušavaju sustavno izgraditi: Spomen-dom, uređeni Spomen-park, veteranska udruga, prikupljene fotografije i dokumentacija te javno dostupna kronologija ratnog puta.

Kako godine prolaze, izravnih svjedoka bit će sve manje, pa će dokumenti, ratne zapovijedi, fotografije i točni popisi postrojbi imati sve veću vrijednost. Upravo na tome treba počivati i javna slika 153. brigade.

Njezina povijest počinje u listopadu 1991. na Kupi, nastavlja se na zapadnoslavonskim i posavskim bojištima, vodi prema jugu Hrvatske, a završava u pobjedničkim operacijama 1995.

Trideset i pet godina poslije najvažnije je ostati pri činjenicama. 153. brigada svoj je ugled stekla ratnim putem svojih pripadnika, a cijenu toga platila je sa 72 poginula i stotinama ranjenih.