VUKOVAR, 15. STUDENOGA 1991.: bolnica pod granatama, napad zaustavljen i civili stradali u skloništima

Petak, 15. studenoga 1991., bio je jedan od najtežih dana završne faze obrane Vukovara. Bolnica je primala nove ranjenike dok je granatirana, a civili su stradavali u skloništima. Istodobno su se borbe vodile na Sajmištu, u Borovu Naselju te na području Priljeva i Lušca.

Bolnica je od jutra bila pod topničkom vatrom

Kronologija ratne bolnice koju je objavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata bilježi da je granatiranje počelo oko šest sati. Projektili su padali na bolnicu, a nekoliko haubičkih granata pogodilo je krov bolničkog skloništa.

Tijekom dana primljeno je najmanje 12 novih ranjenika. U bolnici ih je bilo oko 480. Zapis navodi i osam pacijenata oboljelih od plinske gangrene, od kojih je troje umrlo tijekom prethodna tri dana. Bolničko osoblje nastavilo je primati i liječiti ranjenike unatoč napadima i sve težim uvjetima.

Dan prije, 14. studenoga, u bolničkoj je kronologiji zabilježen zahtjev za hitnu evakuaciju 44 djece iz skloništa. Taj se podatak povezuje s apelima zbog pogoršanja položaja djece i bolesnika, ali ne znači da je evakuacija toga dana bila dogovorena ili provedena.

Apeli prije 15. studenoga: što je već bilo poznato

Devetoga studenoga dr. Vesna Bosanac tražila je hitnu intervenciju, deblokadu Vukovara i evakuaciju oko 450 ranjenika, među kojima su bili nedonoščad i trudnice. Bolnička kronologija bilježi da je 11. studenoga u apelu misiji Europske zajednice navedeno da se u bolnici nalazi 680 ljudi, od toga 480 ranjenih i bolesnih. Popis 44 djece, sastavljen dan prije 15. studenoga, upućen je i Ministarstvu vanjskih poslova Francuske.

Ti dokumenti potvrđuju da su međunarodni adresati prije 15. studenoga bili obaviješteni o stanju u bolnici i zahtjevima za evakuaciju. U bolničkoj kronologiji za 15. studenoga zabilježeni su granatiranje i novi ranjenici, ali nije navedena odluka o evakuaciji ni odgovor na ranije apele.

Granate su pogodile civilna skloništa

Bolnička kronologija bilježi da je poslijepodne granata pogodila civilno sklonište u podrumu razorenog dvorca Eltz. U njemu se mjesecima sklanjalo dvadesetak ljudi. Poginulo je devet civila. Među njima su bili fizioterapeutkinja, njezin suprug, informatičar i njihov trogodišnji sin. Ranjene su majka i njezine dvije kćeri, stare pet i šest i pol godina.

Isti dnevni zapis navodi da je tenkovska granata probila dotrajalo sklonište, usmrtila sedmero ljudi i ranila veći broj osoba. Lokacija tog skloništa nije navedena, pa se taj podatak ne može povezati sa skloništem u dvorcu Eltz niti ga zbrajati s ondje zabilježenim žrtvama.

Prodor prema bolnici zaustavljen je na oko 400 metara

Vojna kronologija objavljena u časopisu Hrvatski vojnik navodi da je Mitnica 15. studenoga ostala pod hrvatskim nadzorom. Napadački vojnici približili su se na oko 400 metara od vukovarske bolnice, ali su zaustavljeni otporom branitelja.

Izvješće Josipa Esterajhera za Dnevne novosti Hrvatskoga radija, emitirano u 17 sati, navelo je Borovo Naselje, Priljevo i Lužac te Sajmište kao krizna područja. Tenkovsko-pješački napadi nastavili su se na više položaja. Bolnica je bila pod vatrom, ali kopneni prodor do nje toga dana nije uspio.

Na području Sajmišta tog su dana snimali novinari britanske televizijske mreže ITN. U snimci je zabilježeno ranjavanje njihova novinara Davida Chatera.

Što je sudski utvrđeno

U presudi Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu Mrkšić i drugi navodi se da je 15. studenoga zapovjednik Operativne grupe Jug Mile Mrkšić odred Teritorijalne obrane Stara Pazova ponovno podredio 80. motoriziranoj brigadi te toj brigadi dodijelio zadaće za predstojeće operacije. Sudski nalaz potvrđuje zapovjedni okvir i organizaciju snaga toga dana.

Ta presuda ne utvrđuje koja je konkretna posada ispalila projektile na bolnicu, civilno sklonište u dvorcu Eltz ili sklonište za koje kronologija bilježi sedam poginulih. Zato se te smrti ne pripisuju određenoj postrojbi ili pojedincu bez dodatnog sudskog ili izvornog dokumenta.

Izvori

• Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, „I bolnica je bila meta (srpska okupacija Vukovara 1991.)”, uključujući fragmente kronologije bolnice

• Hrvatski vojnik, „Abeceda Bitke za Vukovar”

• Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, presuda u predmetu Mrkšić i drugi, 27. rujna 2007.

• Srpsko narodno vijeće, evidencija civilnih žrtava rata za Vukovar

• HRT, „In memoriam – doktorica Vesna Bosanac”, s apelom od 9. studenoga 1991.

• ITN / Frontline by ITN, arhivska snimka ranjavanja Davida Chatera u Vukovaru, 15. studenoga 1991.

• Večernji list, izvještaj o snimkama ITN-a iz Vukovara

• Direktno.hr, arhivska fotografija bolnice objavljena uz svjedočanstvo vukovarske liječnice

• Federalna.ba, fotografija Zorana Filipovića i razgovor o ratnom fotografiranju Vukovara