Hrvatska plaća 50.140 mirovina pobunjenih Krajišnika!

Prema Statističkom izvješću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje objavljenom u srpnju 2016. godine Hrvatska plaća 16.841 partizanskih, 7.531 domobranskih mirovina i 7.464 mirovina pripadnicima bivše JNA, ali i 50.140 mirovina Srbima iz bivše RS Krajine, koji žive u Srbiji i koji su se pobunili protiv Hrvatske.

Hrvatska plaća i 640 mirovina bivšim saborskim zastupnicima, bivšim članovima Vlade RH, ustavnim sucima i državnom revizoru i to u prosječnom iznosu od 8.010,87 kn. Ne, ono što je gotovo potpuno nepoznato i daleko šokantnije jest podatak da je Hrvatska iz mirovinskog fonda dosad isplatila zaostale mirovine pobunjenicima iz bivše RS Krajine, trenutno im se isplaćuje mirovina za to razdoblje pobune i terorističkih aktivnosti ili će je tek isplaćivati ​​. I to za njih preko 46.000 u 2015. godini kojima je odobren zahtjev za konvalidaciju mirovinskih prava. Prema najnovijem izvješću iz srpnja 2016. godine vidljivo je da Hrvatska u Srbiji isplaćuje čak 50140 mirovina.

Već su isplaćene

Da će Hrvatska isplaćivati, kako su se izrazile, “četničke mirovine”, odnosno mirovine onima koji su za vrijeme Domovinskog rata bili dijelom RS Krajine, kao što su bojazan izrazili i hrvatski branitelji, koji su preko godinu dana bili okupljeni u prosvjedu u Savskoj u Zagrebu. . Ne, očito niti njima nije poznato da se mirovine pobunjenim Krajišnicima već isplaćuju i to temeljem propisa koji su očito predstavnici srpske manjine uspjeli progurati ispod stola kroz posljednjih desetak godina. Naime, Zakon o konvalidaciji koji je donesen još davne 1997. godine vrlo je štur i sastoji se tek od četiri članka u kojima se ističe da su svi akti i odluke donesene od javnih institucija na području koje su bile pod zaštitom ili upravom Ujedinjenih naroda, konvalidiraju. sukladno Ustavu, Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i slobodama te ostalim zakonima RH.

Zakon detaljnije rješenje konvalidacije donosi posebne propise koje će donijeti resorna ministarstva

Prema ovom zakonu, u prosincu 2007. godine ministar gospodarstva Damir Polančec donosi Pravilnik o konvalidaciji u mirovinskom osiguranju. Pravilnik je stupio na snagu 2008. godine i ukinuo je ograničenje roka za podnošenje zahtjeva za konvalidaciju staža i mirovine. Kako ističu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, u mirovinski staž se ne može uračunati vrijeme provedeno u paravojnim formacijama, već samo onaj staž za koji postoji pisani dokaz o postojanju radnog odnosa. Konkretno se navodi da se u mirovinski staž, kao staž osiguranja, “ne priznaje razdoblje provedeno u aktivnoj službi ili u pričuvnom sastavu vojske, milicije ili teritorijalne obrane tzv. Republike Srpske Krajine i razdoblje provedeno na radu, u bilo kojem svojstvu, u Ministarstvu obrane ili Ministarstvu unutarnjih poslova tzv. Republike Srpske Krajine”. Također, kako navode u HZMO-u, sam postupak konvalidacije pretpostavlja postojanje pisanog dokumenta čija se konvalidacija traži, što znači da se samo na temelju izjave svjedoka u postupku konvalidacije ne može utvrđivati ​​staž. Nadalje, u istom priopćenju HZMO-a, koje datira od kraja 2008. godine, navode se i brojke, pa je tako tada najviše zahtjeva bilo zaprimljeno u područnoj službi u Sisku (2.662), u Šibeniku (1.600) te u Zadru (1.420 zahtjeva). ). Ukupno je do kraja 2008. godine zaprimljeno 7.796 zahtjeva za konvalidaciju staža, od čega je 425 riješeno pozitivno, a za 436 je zahtjev odbijen. Ostalih gotovo 7.000 zahtjeva u to vrijeme nije bio obrađen.

Stižu i branitelje

Što se dakle dogodilo u posljednjih šest godina. Kako je u odgovoru pojasnio glasnogovornik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Krunoslav Vidić, radi se o tzv. konvalidiranim aktima penzionog fonda bivše RS Krajine.  Prema posljednjim podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava koje je dostavio Vidić, u roku od godine dana donošenja uredbe o konvalidaciji, zahtjev je podnio čak 37.679 osoba, od čega za utvrđivanje mirovinskog staža njih 24.801! Pozitivno je riješeno, kako se navodi u odgovoru, 12.334 zahtjeva za utvrđivanje staža i 12.334 zahtjeva za konvalidiranje rješenja o mirovini. Ukupno je pozitivno riješeno 28.911 zahtjeva, što znači da je za njih gotovo 30.000 priznato vrijeme provedeno u RS Krajini u radnom stažu mirovinskog sustava RH ili im je konvalidirano postojeće rješenje o mirovini.

Nakon što je novim Pravilnikom ukinut rok od godinu dana za ostvarivanje prava na konvalidaciju, javilo se još 32.520 bivših Krajišnika koji su propustili prvi rok.

Od tog broja, navodi se u odgovoru, bilo je 31.766 zahtjeva za konvalidiranje mirovinskog staža, od čega je pozitivno povećano nešto više od pola – 17.248. Pristiglo je i 754 zahtjeva za konvalidaciju rješenja o pravu na mirovinu i zahtjeva za priznanje prava na mirovinu s konvalidiranim stažem, od čega je pozitivno riješeno 538 zahtjeva. Konačna brojka Krajišnika koji su zatražili i dobili mirovinska prava od Hrvatske, za vrijeme u kojem su se smatrali državljanima RS Krajine, konačno završava na fantastičnih 46.697.

Tih gotovo 50.000 Krajišnika koji su se 1990. pobunili protiv Hrvatske, živjeli u paradržavi i najvjerojatnije u velikom broju sudjelovali iu oružanim terorističkim akcijama protiv Hrvatske, danas uživaju ili će uživati ​​hrvatsku mirovinu.

Za pretpostaviti je da im Hrvatska i dalje nije draga, jer Krajinu nisu izgubili svojevoljno, no očito je da im je draga hrvatska kuna koju primaju kao mirovinu. Kad znamo da trenutno imamo oko 52.000 umirovljenih branitelja, te da zahtjevi za konvalidaciju mirovine još stižu, čini se da će broj umirovljenih Krajišnika uskoro biti veći i od broja umirovljenih branitelja. Treba napomenuti kako je dio spomenutih Krajišnika u mirovini bio već i za vrijeme RS Krajine, te primao mirovinu iz tamošnjeg mirovinskog fonda. Kako je vidljivo iz podataka Ministarstva, tim je umirovljenim Krajišnicima priznata i hrvatska mirovina za to vrijeme, koju su u međuvremenu očito naplatili. Koliko je novca Hrvatska potrošila od 2008. na isplatu zaostalih mirovina Krajišnicima, iz resornog Ministarstva ne znaju, jer, kako kažu, “ne raspolažu podacima o isplaćenim sredstvima temeljem konvalidiranih rješenja o mirovinama ostvarenim na području penzionog fonda bivše RS Krajine”. S druge strane, koliko je novaca potrošeno na isplatu zaostalih krajiških mirovina očito ne znaju niti u Ministarstvu financija, jer su nam na pitanje odgovorili da se obratimo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koje se i nalazi pod Ministarstvom rada u kojem kažu da tim podacima ne raspolažu. Dakle, začarani krug neznanja u kojem očito nitko od nadležnih nema pojma koliko nas je sve to koštalo.

Statističke informacije Zavoda za mirovinsko osiguranje, srpanj 2016.

Udruženje financijski oštećenih umirovljenika koje je osnovano u Beogradu i koje zastupa interese 50-ak tisuća krajiških umirovljenika, procijenilo je svojevremeno da im Hrvatska duguje oko milijardu i pol kuna. Ne, niti taj iznos koji smo dosad isplatili za krajiške mirovine nije konačan, jer se drugi dio zahtjeva koji su priznali odnosi na staž za tih pet godina, koji će se tek uvrstiti u buduću mirovinu. Tu još treba spomenuti i sve one koji će priznavanje krajiškog staža tek zatražiti kad im se približi vrijeme za mirovinu. Promatrajući da neke procjene govore kako je na okupiranom području tih pet godina živjelo i do 250.000 osoba, jasan je broj krajiških mirovina koje bi uskoro mogle pasti na još jedan uzdrmani mirovinski fond hrvatskih građana .

Pripremaju li se i odštete Četnicima

Jedno od upozorenja koje posljednjih dana odašilju branitelji jest i mogućnost da ćemo uskoro plaćati odštete i ?davati prava civilnih žrtava rata i onih koji su se nalazili na agresorskoj strani. Naime, kako za razliku od Registra branitelja nema registra agresorskih vojnika, dan danas se ne zna sigurno koliko su i tko bili teroristi , odnosno Četnici koji su se borili protiv Hrvatske za vrijeme Domovinskog rata. Dosadašnji propisi navodili su da oni koji su sudjelovali u agresiji na Hrvatsku ne mogu ostvariti prava po Zakonu o braniteljima, u koja spadaju i prava civilnih žrtava. Branitelji ističu da će najavljenim izmjenama u kojima se ta stavka izbacuje iz Zakona, oni koji su sudjelovali u agresiji dobiti mogućnost odštete, mirovine i ostalih prava civilnih žrtava rata, s obzirom da Hrvatska ne raspolaže o tome tko je u Krajini bio civil, a tko nije, pogotovo jer su sve terorističke postrojbe u Krajini, osim JNA, nosile civilnu odjeću.