Međunarodni dan djece oboljele od raka – što mogu učiniti roditelji?

Što mogu učiniti roditelji?

Zakašnjelo postavljanje dijagnoze smanjuje stopu preživljavanja u razvijenijim i ekonomski bogatijim zemljama. Osmero od deset djece će preživjeti, dok će u slabije razvijenim zemljama preživjeti tek dvoje do troje djece od desetero – uglavnom zbog prekasnog dolaska u bolnicu.

U Hrvatskoj godišnje od malignih bolesti oboli oko 150 djece, najčešće od leukemija, limfoma i tumora mozga. Djeci oboljeloj od raka može se pomoći širenjem informacija o upozoravajućim znacima i kada je neophodno što prije potražiti liječničku pomoć. Time će se pomoći da se bolest što prije dijagnosticira i prepozna te postigne bolji uspjeh u liječenju.

Rano prepoznavanje upozoravajućih znakova za mogućnost razvoja raka u djece: 

• bljedilo, modrice ili krvarenje, opći bolovi u kostima,
• čvorići ili otekline – posebno ako su bezbolni i bez prateće temperature ili nekih drugih znakova infekcije,
• neobjašnjiv gubitak na težini ili groznica, dugotrajan kašalj ili kratak dah, noćno znojenje,
• promjene u predjelu očiju – bijele mrlje u oku, iznenadno razroko gledanje, sljepoća, modrice, ispupčenost očne jabučice,
• otekline u predjelu trbuha, na glavi ili vratu, u udovima, testisima, žlijezdama,
• glavobolja, posebno ako je jaka i dugotrajna, povraćanje (naročito rano ujutro li uz pogoršanje tijekom dana),
• bolovi u kostima, zglobovima, leđima, prijelomi, otekline nastale bez udarca ili bez znakova infekcije.

Liječenje malignih bolesti

Liječenje maligne bolesti je mukotrpno i dugotrajno – prosjek trajanja uspješnog liječenja je oko 12 mjeseci, no nerijetko ono traje i tri do četiri godine. Maligne bolesti u dječjoj dobi imaju posebnu socijalno-medicinsku dimenziju, uzrokuju traume i poteškoće u prilagodbi na novu životnu situaciju. Pogađaju obitelj kao primarno okruženje djeteta i od iznimne je važnosti osigurati pomoć roditeljima u prevladavanju i nošenju sa svakodnevnim poteškoćama s kojima se suočavaju brinući se o svojem djetetu. Roditelji teško oboljele djece najčešće se žale na komunikaciju u bolnicama i nedostupnost informacija.

Djeca koja su preživjela rak u djetinjstvu izložena su većem riziku za nastanak fizičkih i mentalnih zdravstvenih tegoba.

U istraživanju provedenom u Danskoj sudjelovalo je oko 33.000 osoba koje su u mladosti imale rak. Za vrijeme studije otkriveno je da su sudionici imali 28 % veću vjerojatnost da će biti hospitalizirani od osoba koje u povijesti bolesti nisu imale rak. Druga studija, koja je provedena u SAD-u, pratila je život 80 osoba koje su preživjele neku vrstu raka u djetinjstvu.

Vodič za roditelje