Vijesti Najčitanije

Mobitele ne bismo trebali puniti ni prazniti do kraja

Mobitele ne bismo trebali puniti ni prazniti do kraja

"Pražnjenje do kraja i potom punjenje do kraja ne pomaže baterijama, nego čak čini i štetu"

Želite li se potpuno pridržavati novih teorija punjenja baterije, osim punjača u torbi, možda će vam dobro doći i prijenosna baterija. Ona sadrži USB priključak na koji je moguće priključiti svaki mobilni telefon, a puni se na struju. Kada je napunite, energija koju spremi prenosi se na bateriju vašeg mobilnog uređaja nalazili se vi blizu utičnice ili kilometrima daleko od nje Ako ste vlasnik iPhonea, vjerojatno ste svjesni da opcija poput rezervne baterije ne dolazi u obzir jer se baterija iPhonea ne može izvaditi. No i za to postoji rješenje – eksterna baterija koja se jednostavno priključi na utor. Izgleda poput zaštitne maske, vaš iPhone ne čini glomaznim, a osigurava dodatnu energiju Odnedavno su na tržištu i razni modeli solarnih punjača. Njih je dovoljno USB kabelom povezati s mobitelom i staviti na dobro osunčano mjesto. Sunčeva energija koju upiju punit će bateriju mobilnog telefona, laptopa ili tablet-računala. Osnovna im je mana visoka cijena koja se kreće od nekoliko stotina kuna naviše reba li je li puniti do kraja ili ne? Smije li se puniti prije nego se potpuno isprazni? Mora li se nova baterija formirati? Pitanja su to koja se nameću još otkad su se ljudi susreli s mobilnim telefonima. Stvar bez koje je danas nezamisliv izlazak iz kuće mnoge od nas tjera na nervozno "žicanje" punjača na radnom mjestu ili traženje slobodne utičnice po gradu. Uvriježeno je mišljenje da će baterija dulje trajati ispraznimo li je do kraja prije svakog punjenja i napunimo li je uvijek do "100 posto". Iako čak i proizvođači preporučuju takav režim punjenja, pogotovo kad je mobitel nov, ovih se dana pojavila nova teorija koja pobija sve što smo dosad mislili da znamo. Tehnološki entuzijast s poznatog web-portala Gizmodo Eric Limer izazvao je veliku pozornost javnosti kada je objavio da punjenje do kraja nije dobro za baterije mobitela i da bismo ga trebali prekinuti prije nego pokazivač dođe do "stotke". – Pražnjenje do kraja i potom punjenje do kraja ne pomaže baterijama, nego čak čini i štetu, pogotovo ako to čini često. Zbog toga je potpuno pražnjenje i punjenje pametno napraviti najviše jednom mjesečno – rekao je Limer i dodao da korisnici svoje baterije ne bi trebali prazniti ispod 50 posto. Upozorio je i da ostavljanje mobitela na punjaču, nakon što se baterija potpuno napuni, također čini štetu. – U načelu, idealna razina napunjenosti baterije trebala bi biti između 40 i 80 posto. Htio bih reći i da nije istina da se novi mobitel mora puniti 72 sata kako bi baterija dosegnula svoj pun kapacitet. To vrijedi za stare baterije, ali i za nove, litij-ionske koje se koriste u današnjim telefonima. Memorijski efekt zaista postoji, ali samo u starijim baterijama na bazi nikla – smatra Limer. Entuzijast savjetuje da svoje mobitele punimo kad god stignemo i koliko god stignemo. Važno je i uređaje držati na što hladnijim mjestima jer na prosječnoj temperaturi od 25 Celzijevih stupnjeva litij-ionska baterija svake će godine izgubiti oko 20 posto svoga kapaciteta. Već poznati trikovi poput smanjenja svjetline zaslona, isključivanja GPS-a kad nije potreban i 3G signala u područjima gdje je on slab također mogu pomoći u produljivanju vijeka trajanja vaših baterija. Možda u teoriji koju je Limer iznio ima istine, ali ponekad se teško držati svih navedenih uputa. S obzirom na to da je današnje pametne mobitele, ako ih intenzivnije koristimo, potrebno puniti svaki dan, većina korisnika to čini po noći, dok spava. Zbog toga je teško očekivati da bi se bilo tko od nas ustajao u 2 ili 3 ujutro kako bi mobitel isključio s punjača kad pokazivač dođe na najviše 80 posto. Uostalom, manja napunjenost baterije znači i njen kraći vijek idućeg dana. Želite li se pak prikloniti novim teorijama punjenja, uza sve što nosite sa sobom ne zaboravite još jednu stvar – punjač za mobitel! Izvornu vijest možete pogledati OVDJE
#mobiteli #punjenje

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43149 članaka.