VIJESTI Najčitanije

Dok Pupovac troši milijune na Srpske Kulturne Centre, Hrvatski branitelji se bore za svaki dan života

Dok Pupovac troši milijune na Srpske Kulturne Centre, Hrvatski branitelji se bore za svaki dan života
Demografski i ratni kontekst lokaliteta

Većina tih mjesta ima značajnu srpsku manjinsku zajednicu, no u nekima od njih Srbi danas čine manji postotak stanovništva nego prije Domovinskog rata. Mnogi od tih gradova i općina nalazili su se na području koje su tijekom rata kontrolirale pobunjene srpske paravojne i vojne snage tzv. SAO ili tzv. Republike Srpske Krajine. Ta područja bila su mjesta teških ratnih sukoba, a pojedina mjesta poput Vukovara, Gline, Škabrnje i drugih poznata su po ratnim zločinima počinjenim nad hrvatskim civilima i braniteljima.

Na primjer, Vukovar je tijekom Domovinskog rata bio potpuno razoreni grad, mjesto stravičnih zločina poput pokolja na Ovčari. Glinu i Škabrnju pogodili su masovni zločini s velikim brojem ubijenih civila i uništenim kulturnim i sakralnim objektima. U tim krajevima danas živi znatno manje Srba nego prije rata, što potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Kritike i kontroverze oko Pupovca i SDSS-a

Milorad Pupovac, kao predsjednik SNV-a i važan politički predstavnik Srba u Hrvatskoj, često se pojavljuje u medijima s pozivima na pomirenje i mir, no njegovi kritičari ga optužuju za manipulaciju povijesnim činjenicama i stalno prebacivanje krivnje za sukobe isključivo na hrvatsku stranu.

Pupovac se, tvrde njegovi protivnici, prikazuje kao žrtva i mirotvorac, no istovremeno vodi političku borbu koja je duboko obilježena kontroverzama vezanim uz negiranje hrvatskog identiteta, priznavanje zločina i ratne odgovornosti. Osnivanje SDSS-a 1997. godine u okupiranom Vukovaru povezano je s kontroverznim figurama poput Vojislava Stanimirovića, koji je bio optuživan za ratne zločine i dobio orden od Radovana Karadžića.

Osim toga, SDSS i SNV upravljaju medijima poput Novosti i Biltena, koji se optužuju za širenje mržnje prema Hrvatskoj i hrvatskom narodu. Unatoč tomu, upravo te organizacije redovno dobivaju znatna financijska sredstva iz državnog proračuna za svoje aktivnosti i kulturne projekte.

Financiranje i javna percepcija

Dok je Vlada Republike Hrvatske osigurala milijune eura za gradnju i održavanje srpskih kulturnih centara i medija, kritičari ističu da hrvatska kultura i mediji u usporedbi s tim teško dolaze do financijske potpore. Također, postavlja se pitanje o ulozi ovih centara – hoće li oni služiti isključivo za kulturnu djelatnost, ili će biti i mjesta političkog utjecaja i potencijalnih štabova za obavještajne aktivnosti, što su neki analitičari i branitelji izrazili kao sumnju.

Povijesni kontekst i potrebe pomirbe

Domovinski rat ostavio je duboke rane u hrvatskom društvu, a trajna nerazriješenost pitanja odgovornosti, ratnih zločina i povratka imovine otežava međunacionalne odnose. Važno je da se svaka manjina u Hrvatskoj osjeća sigurnom i ravnopravnom, ali isto tako da se ne zaborave patnje i zločini počinjeni tijekom rata, te da se izjednačavanje žrtve i agresora ne koristi kao politički alat.

Srpska zajednica u Hrvatskoj zaslužuje zaštitu svojih prava i kulturni razvoj, ali i otvoreni dijalog koji će temeljiti suživot i poštivanje povijesnih činjenica.

Gdje se grade kulturni centri?

Prema dostupnim informacijama, kulturni centri se grade ili planiraju u oko 40 lokaliteta. Do sada su otvoreni ili su u završnoj fazi sljedeći centri:

Otvoreni kulturni centri / kuće:
  • Glina – Srpski kulturni centar „Josif Runjanin“ (otvoren 05. listopada 2024.)

  • Rijeka – Srpski kulturni centar, kamen temeljac postavljen za centar od 1800 m²

  • Zagreb – Srpski kulturni centar (otvoren)

  • Vukovar – Srpski kulturni centar (u funkciji)

  • Karlovac – Srpski kulturni centar

  • Slavonski Brod – Srpski kulturni centar

  • Osijek – Srpski kulturni centar

  • Pakrac - Srpska kulturna kuća
Lokaliteti u kojima se planira otvaranje ili izgradnja kulturnih centara:
  • Sisak

  • Sisak-Moslavina (dodatne lokacije)

  • Petrinja

  • Knin

  • Šibenik

  • Dubrovnik

  • Zadar

  • Gospić

  • Daruvar

  • Županja

  • Vinkovci

  • Požega

  • Bjelovar

  • Đakovo

  • Kutina

  • Ilok

  • Križevci

  • Ogulin

  • Slavonski Šamac

  • Nova Gradiška

  • Okučani

  • Korenica

(Ovaj popis nije konačan, jer se planira ukupno 40 lokaliteta diljem Hrvatske.)

Statistika srpske manjine u Hrvatskoj – ključni lokaliteti

Prema Popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. godine, Srbi su druga po veličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, sa 186.633 stanovnika, što čini oko 4,36 % ukupnog stanovništva. Njihov udio u pojedinim gradovima i općinama znatno varira:

Grad/Općina Ukupno stanovnika (2011) Srbi (broj) Srbi (%)
Vukovar 27.683 8.103 29,27 %
Knin 11.460 3.243 28,3 %
Glina 7.212 1.631 22,6 %
Petrinja 24.671 1.162 4,71 %
Sisak 47.768 1.571 3,29 %
Karlovac 55.705 1.559 2,8 %
Osijek 108.048 3.320 3,07 %
Rijeka 128.624 1.590 1,24 %
Zagreb 790.017 3.496 0,44 %

Napominjemo da su u nekim područjima, osobito u Vukovaru, Kninu i Glini, postoci Srba tijekom ratnih sukoba značajno pali zbog ratnih stradanja i iseljavanja, njima na dušu za počinjenje ratne zločine, pa su morali pobjeći. I primjerica ova brojka u Vukovaru je fiktivna, jer dostatan broj ima prijavljeno mjesto prebivališta u Vukovaru, a u stvarnosti žive u Srbiji. Glasovi su glasovi, Milorade.

Povijesni ratni kontekst

Mnoga od spomenutih mjesta tijekom Domovinskog rata bila su pod kontrolom pobunjenih srpskih snaga, tzv. SAO ili Republike Srpske Krajine. U tim područjima dogodili su se brojni ratni zločini, od kojih su najpoznatiji:

  • Vukovar – masakr na Ovčari (264 ubijenih hrvatskih ranjenika i civila)

  • Glinu i Škabrnju – masovni pokolji hrvatskog civila

  • Tovarnik, Dalj, Borovo Selo – veliki broj žrtava i ratnih zločina nad Hrvatima

Ove činjenice i danas opterećuju međunacionalne odnose u Hrvatskoj.

Izgradnja srpskih kulturnih centara ima potencijal doprinijeti očuvanju kulturnog identiteta srpske manjine u Hrvatskoj, no treba se odvijati u okviru poštivanja hrvatskog državnog suvereniteta i povijesne istine. Otvoreni dijalog i suočavanje s prošlošću ključni su za istinsku pomirbu i zajedničku budućnost svih građana Hrvatske.

Ali ništa ne može bez Milorada Pupovca, pa da ga malo podsjetimo na samo neke zločine: 

Stoga mu treba samo malo osvježiti pamćenje, da podsjetim samo na dio razaranja i zločina od; 2.svibnja 1991, pokolj u Borovu selu, masakrirano 12 hrvatskih policajaca, do 1.kolovoza 1991, pokolja u Dalju, 39 osoba je ubijeno, 22.rujna 1991,pokolj u Tovarniku, 68 civila ubijeno i jedini svećenik koji je ubijen u velikosrpskoj agresiji, velečasni Ivan Burik, dalje do: 20.listopada 1991, pokolj kod Baćina , 56 osoba ubijeno 18.studenog 1991, Ovčara, pobijeno 264 osoba, ranjenika iz Vukovarske bolnice 18.studenog 1991 Škabrnja, 86 osoba je stradalo i do 2.svibnja 1995. raketiranje Zagreba, 7 mrtvih.

Nu, kako on to zna odraditi, jedan njegov plačljivi i ugroženi govor (objavljen prije devet mjeseci), koji govori više o njemu nego što u stvarnosti je: 

Ove godine obilježavamo vrijeme obilježeno godinama demoniziranja SDSS-a kao stranke i predstavnice srpske zajednice u Republici Hrvatskoj, godinama stigmatiziranja same stranke i njezinih vodećih ljudi i političkih predstavnika srpske zajednice. Takvom se kampanjom širi negativno raspoloženje prema političkim predstavnicima Srba u Hrvatskoj, kao i prema samim Srbima u Republici Hrvatskoj. Brutalno skrnavljenje dviju pravoslavnih crkava na području Petrinje, oslikanih nacističkim i ustaškim simbolima, najdirektnija je posljedica takve kampanje demonizacije, stigmatizacije i stvaranja netolerancije i neprijateljstva prema Srbima u Hrvatskoj i njihovim institucijama.

Pravoslavne crkve, SDSS, Srpsko narodno vijeće i druge srpske organizacije u Republici Hrvatskoj postale su meta ovakvih napada. Ono što se dogodilo u Imotskom, kao i napadi s desnog političkog spektra na predstavnike Srba koji su o tome progovorili, dodatno potvrđuje ovaj odnos i pokazuje specifičan način djelovanja. Ono što se dogodilo u Sinju otkriva još jednu crtu političkog života u Hrvatskoj.

A to je: ako nemaš ništa drugo, udri po Srbima. Ako ne znaš ništa bolje, udri po institucijama srpske zajednice. Ako nemaš ništa pametnije, udri po predstavnicima Srba u Hrvatskoj.

Zašto? Zato što to, nažalost, često donosi povećanje rejtinga. Dio stranaka, zbog odsustva ideja i politika, jedino to vidi kao ozbiljan politički program i svrhu političkog djelovanja te pouzdan način stjecanja podrške u političkom životu. Napadi na zajednicu koja je miroljubiva i živi u miru, a koja jedino želi i očekuje mir, neprestano se nastavljaju.

Napadi na institucije poput SNV-a i SDSS-a, koje su snažno doprinijele miru u zemlji te njezinom napretku u europskim i međunarodnim okvirima, postaju dio politike. No, to ništa ne znači ako je najjednostavniji način zaustavljanja pada rejtinga udariti po Srbima. Ako je to postao opći nacionalni recept za politički uspjeh, za nas u SDSS-u došao je trenutak da učinimo sve što možemo kako bismo to promijenili.

Danas sam odlučio izaći u javnost kako bih poslao takvu poruku. Nismo ljudi koji ne znaju trpjeti i nismo ljudi koji nisu spremni trpjeti. Mislim da smo to pokazali nebrojeno puta u posljednjih trideset godina.

U proteklih osam godina trpjeli smo i ono što smo trebali i ono što nismo trebali. Sada više nismo spremni trpjeti ono što do sada nismo trpjeli. Nećemo trpjeti one koji nastavljaju antisrpsku kampanju u Republici Hrvatskoj i njezinom političkom životu.

Odgovorit ćemo na način koji neće poticati mržnju, nego će biti zagovaranje pravde i jednakosti. Odgovorit ćemo bez izazivanja sukoba, ali s ciljem da slobodno djelujemo i ostvarujemo svoje programe bez straha da će, primjerice, izlaganje fotografija folklora u Sinju biti zloupotrijebljeno kao sredstvo za poticanje mržnje i netolerancije prema Srbima i jednoj od ključnih nevladinih organizacija u Hrvatskoj – Srpskom narodnom vijeću. Učinit ćemo sve da nas se ne ušutka, da se o nama ne govori onako kako mi ne govorimo.

Učinit ćemo sve da osvojimo prostor slobodnog političkog djelovanja i slobodnog izražavanja, jer je to preduvjet slobode osjećaja i slobodnog života pripadnika srpske zajednice u Republici Hrvatskoj. Mnogi u povratničkim sredinama, ali i u gradovima poput ovog, nemaju takav osjećaj – niti djeca, niti njihovi roditelji.

Institucije koje bi se trebale brinuti o njihovim obrazovnim, kulturnim, socijalnim i političkim pravima, uz ovakvu stigmatizaciju, zapravo se udaljavaju od naroda kojega trebaju predstavljati i čije probleme trebaju rješavati. Znamo da je to i smisao onih koji to čine – uz želju da ostvare političke poene. Neki to rade iz uvjerenja, pripadnici desnog ili ekstremno desnog spektra, s kojima se ne slažemo, a drugi iz puke političke koristi, želeći dobiti nekoliko postotaka više na izborima.

Bez obzira radi li se o strankama ili pojedincima, prvi griješe u uvjerenju, a drugi su amoralni. Kad dođe vrijeme, reći ćemo i tko su i kako se zovu.

Da sam ja Miro Bulj, rekao bih, kao što je on rekao dok je bio gradonačelnik Sinja: "Dok je Miro Bulj grobonačelnik Sinja, noga Srpskog narodnog vijeća tamo neće stati." No, ja nisam Miro Bulj, nemam takve odnose niti ih želim imati. Srpsko narodno vijeće osnovano je u skladu s međunarodnim ugovorom koji je Republika Hrvatska sklopila s Ujedinjenim narodima tijekom razdoblja mirne reintegracije.

Srpsko narodno vijeće djeluje u skladu sa Zakonom o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i drugim važećim zakonima. Znamo što je cilj gradonačelnika Sinja: stigmatizirati i omalovažavati Srpsko narodno vijeće kako bi održao sebe i svoju stranku u političkom životu te preuzeo zastavu one stranke koja je to činila do jučer. Danas, budući da je u vlasti, to više ne može raditi kao prije.

To je politički amoral. Junačiti se na onome tko je slabiji od tebe, sprječavati da malo Srba koji živi u Sinju zajedno sa svojim sugrađanima može dijeliti baštinu Srba u Hrvatskoj, nije samo protuustavno i protuzakonito, nego i kukavičko. A to je kukavičluk.

Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 123.892 Srba, što čini 3,20% ukupnog stanovništva, zar treba postaviti pitanje, a što vi želite? Kruha preko pogače! Kako vam je samo mio državni proračun i država Hrvatsku, koju niste ni željeli, a niti sada.

JOŠ SAMO NEŠTO ZA KRAJ!

Prema podacima iz Popisa stanovništva Republike Hrvatske iz 2021. godine, broj stanovnika Hrvatske iznosio je 3.871.833. Od toga, 426.345 su bili živi hrvatski branitelji. Izračunavanjem postotka, broj živih branitelja čini približno 11% ukupnog stanovništva Hrvatske. Prema podacima iz 2021. godine, u Hrvatskoj je bilo ukupno 513.140 osoba s priznatim statusom hrvatskog branitelja, od kojih je 426.345 bilo živih. To znači da je oko 13% ukupnog broja branitelja bilo umrlo do kraja studenog 2021. godine

PORUKA: nekom iz državnog proračuna za Srpske kulturne centre (a svi jako dobro znamo ćemu će služiti), dok gotovo da više nema streljiva za počasni plotun preminulim braniteljima. 

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva Portala dnevnih novosti

Izvor:Portal dnevnih novosti

Autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto: privatni album

#Milorad Pupovac #Domovinski rat #hrvatski branitelji #ugroženi #državni proračun #SNV #SDSS #srpski kulturni centri

Više iz kategorije: VIJESTI

Zadravec poslala novo oštro pismo Plenkoviću i ministrici: „Ne popuštajte pritisku pobunjenih radiologa“

Zadravec poslala novo oštro pismo Plenkoviću i ministrici: „Ne popuštajte pritisku pobunjenih radiologa“

U novom oštrom dopisu osporila je prijedlog reorganizacije radiologije u Vinogradskoj, upozoravajući da bi podjela jedinstvenog Zavoda na više samostaln...

prije 5 min
NATO na nogama nakon ruskog upada u Poljsku: Rutte stigao u Varšavu, sprema se sastanak Saveza

NATO na nogama nakon ruskog upada u Poljsku: Rutte stigao u Varšavu, sprema se sastanak Saveza

'Mogu jamčiti da će NATO braniti svaki pedalj poljskog teritorija', izjavio je Rutte nakon sastanka s Tuskom u Varšavi, naglasivši da sve članice Saveza...

prije 11 min
Muškarac izboden u Zagrebu: Tijelo pronađeno u apartmanu, dvije osobe pod nadzorom

Muškarac izboden u Zagrebu: Tijelo pronađeno u apartmanu, dvije osobe pod nadzorom

Policija je dojavu zaprimila tijekom noći, a tijelo muškarca pronađeno je oko 00.20 sati. Policijski službenici provode očevid i kriminalističko istraži...

prije 16 min
22. studenoga 2026.: Na Selešu obilježavanje 35. obljetnice bitke za obrambenu crtu

22. studenoga 2026.: Na Selešu obilježavanje 35. obljetnice bitke za obrambenu crtu

U nedjelju, 22. studenoga 2026. godine, na prostoru pustare Seleš bit će obilježena 35. obljetnica borbe za obrambenu crtu Seleš, jedne od najtežih borb...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

22. studenoga 1991.: Vlada RH donijela Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice

Dana 22. studenoga 1991. u Zagrebu Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o Uredu za prognanike i izbjeglice, kojom je pri Vladi osnovano posebno t...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

22. studenoga 1991.: Posljednja izvješća o mjestimičnom otporu u okupiranom Vukovaru

Četiri dana nakon sloma organizirane obrane najvećeg dijela Vukovara u pojedinim pregledima i izvješćima još se bilježi mjestimičan otpor hrvatskih bran...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

22. studenoga 1991.: U obrani Pakraca poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda

Dana 22. studenoga 1991. u Pakracu je poginuo hrvatski redarstvenik Alojz Škoda, pripadnik policijskih snaga s koprivničko-križevačkog područja.Službena...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

22. studenoga 1991.: Završena bitka za obrambenu crtu Seleš – branitelji se povukli prema Antunovcu

Dana 22. studenoga 1991. završena je bitka za obrambenu crtu Seleš, jednu od važnih točaka južne obrane Osijeka između Antunovca, Ernestinova i Tenje.Bo...

prije 2 h
22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

22. studenoga 1991.: Nastavljeni zločini nad hrvatskim civilima na području Dabra i Vrhovina

Tijekom studenoga 1991. hrvatsko stanovništvo Dabra i okolice Vrhovina bilo je izloženo odvođenjima, zlostavljanjima i ubojstvima. Izvori različito dati...

prije 2 h
Tragedija u Zagrebu: U naletu automobila smrtno stradao pješak, policija provodi očevid

Tragedija u Zagrebu: U naletu automobila smrtno stradao pješak, policija provodi očevid

U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u subotu, 21. studenoga 2026. godine, na području Zagreba smrtno je stradao pješak, izvijestila je Policijsk...

prije 11 h
„Split pamti, Vukovar nas obvezuje!”: Pokrenuta peticija za otkazivanje nastupa Jakova Jozinovića zbog ignoriranja apela hrvatskih logoraša

„Split pamti, Vukovar nas obvezuje!”: Pokrenuta peticija za otkazivanje nastupa Jakova Jozinovića zbog ignoriranja apela hrvatskih logoraša

Pod nazivom „Split pamti!” u subotu, 21. studenoga 2026. godine, pokrenuta je građanska peticija kojom se od splitskog gradonačelnika Tomislava Šute zah...

prije 11 h
Hakerski napad na CorvusPay: Ukradeni IBAN-i i podaci o kupnjama, građanima upućeno upozorenje

Hakerski napad na CorvusPay: Ukradeni IBAN-i i podaci o kupnjama, građanima upućeno upozorenje

Hrvatska tvrtka za internetska plaćanja CorvusPay potvrdila je sigurnosni incident tijekom kojeg su nepoznati napadači neovlašteno pristupili dijelu nje...

prije 11 h

Prikazano 12 od 111303 članaka.