Ideja o Herceg Bosni zauvijek uništena: Srbi dobili Republiku Srpska, a Hrvati zbog ovoga izvisili

Hrvatska Republika Herceg Bosna osnovana je u jeku ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini, no njezino stvaranje bilo je potaknuto i međunarodnim mirovnim planovima. Iako je poznato da je prethodno postojala Hrvatska zajednica Herceg Bosna, manje je poznato da je upravo međunarodna zajednica, kroz jedan od svojih mirovnih planova, posredno utjecala na njezinu uspostavu.

Tijekom rata u BiH, međunarodni posrednici pokušavali su pronaći rješenja za zaustavljanje sukoba između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Svi ti planovi, koji su predviđali različite modele uređenja BiH, bili su odbačeni ili od strane srpskih ili bošnjačkih političkih predstavnika. Svaki novi prijedlog sve je više uvažavao političke i teritorijalne posebnosti konstitutivnih naroda, svjestan da je unitarna Bosna i Hercegovina u tadašnjim okolnostima teško ostvariva.

Nakon srpskog odbacivanja Vance-Owenovog plana u svibnju 1993., međunarodni posrednici Thorvald Stoltenberg i David Owen predstavili su novi mirovni prijedlog – Ustavni sporazum o Uniji Republika BiH. Prema ovom planu, BiH bi postala konfederacija triju konstitutivnih republika, a teritorijalna raspodjela predviđala je 51% za Srpsku republiku, 30% za Bosansku republiku i 16% za Hrvatsku republiku, dok bi Sarajevo i Mostar imali poseban status.

Raspodjela teritorija

Iako je srpska strana prihvatila prijedlog, a hrvatska strana pokazala spremnost na uspostavu vlastite nacionalno-teritorijalne jedinice, bošnjački lideri nisu bili zadovoljni raspodjelom teritorija. Prema dostupnim svjedočanstvima, David Owen je izaslanstvu Alije Izetbegovića sugerirao da će Bošnjaci moći dobiti teritorijalne ustupke na račun Hrvata, što je izazvalo dodatne napetosti.

Budući da hrvatska strana u BiH tada nije imala parlament koji bi mogao odlučivati o takvim pitanjima, Središnji odbor Hrvatske demokratske zajednice BiH donio je 24. kolovoza 1993. političku odluku o uspostavi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Istodobno je donesena odluka o konstituiranju Zastupničkog doma HR HB, koji je 28. kolovoza formalno proglasio osnivanje Republike.

Washingtonski sporazum

Ratna razaranja i masovni zločini s obje strane doveli su do pojačane međunarodne intervencije. Pod pritiskom SAD-a, započeli su pregovori između predstavnika Hrvatske Republike Herceg Bosne i Republike Bosne i Hercegovine, što je u konačnici dovelo do potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Time je sukob između Hrvata i Bošnjaka formalno okončan, a HR HB postala je supotpisnica sporazuma o stvaranju Federacije BiH.

U Washingtonu je, upravo na današnji dan, 2. ožujka 1994. godine postignut preliminarni dogovor o ujedinjenju hrvatskih i muslimanskih teritorija u federaciju sastavljenu od sedam etničkih županija. Sporazum su potpisali predsjednik bošnjačke vlade Haris Silajdžić, predstavnik Hrvata Krešimir Zubak i hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić.

Ovaj sporazum službeno je potvrđen 18. ožujka iste godine potpisivanjem konačne verzije ugovora. Kasnije je, Daytonskim sporazumom, ta federacija postala jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, uz Republiku Srpsku.

Iako plan o uniji triju republika nikada nije realiziran, Hrvatska Republika Herceg Bosna postala je politička i vojna realnost u burnim vremenima bosanskohercegovačkog sukoba, što je kasnije imalo značajan utjecaj na daljnji razvoj odnosa između Hrvata i Bošnjaka unutar Federacije BiH.