‘LUDI EKSPERIMENT’JE USPIO? ‘Ako dođe do drugog vala, ispostavit će se da je švedski pristup zapravo pobjednički’

VEĆ IMAJU IMUNITET KRDA

Švedska je, poput svih drugih zemalja, dosegnula vrhunac epidemije koronavirusa u travnju, a sada su uspjeli izravnati krivulju broja slučajeva zaraze i smrti, dok ona u drugim zemljama ponovno ide uzlaznom putanjom

Švedske vlasti su već zatražile od zdravstvenog sektora da se pripremi za dolazak drugoga vala, iako je i prvi val epidemije koronavirusa u toj zemlji ostavio katastrofalne posljedice, ponajprije zbog vrlo opuštenih epidemioloških mjera koje nisu uključivale karantenu i zatvaranje svih aktivnosti. To je možda bio ludi eksperiment, ali Švedska zimu može dočekati s manje strepnje od ostalih zemalja.

Naime, na sastanku Švedske agencije za državne službenike (SAGE) u ožujku, jednoglasno je zaključeno “da će mjere kojima se nastoji potpuno suzbiti širenje COVID-19 izazvati drugi val.” Njihov je stav i dalje isti, no sprječavanje nadolazeće epidemije prošlog proljeća bi, ako se obistini, bilo veliko postignuće. Rezultati jednog istraživanja, objavljeni prošli tjedan, sugeriraju da je već 30 posto populacije stvorilo imunitet na novi koronavirus. To bi moglo objasniti zašto se on u početku toliko raširio Švedskom. Ako bi im imunitet krda pomogao tijekom drugog vala, onda bi njihov suludi model zaštite bio, zapravo, pobjednički, piše The Telegraph.

Marcus Carlsson sa Sveučilišta Lund je još u ožujku rekao kako je švedski odgovor na pandemiju “ludi eksperiment”, a Cecilia Söderberg-Nauclér s Instituta Karolinska optužila je vladu da je zemlju “dovela do katastrofe” i predvidjela da će se zdravstveni sustav urušiti ako se ne uvede karantena. Njihova su predviđanja širenja zaraze predvidjela eksponencijalan rast broja oboljelih.

Izravnanje krivulje

Osim zabrane okupljanja više od 50 ljudi, život se odvijao normalno. Djeca mlađa od 16 godina išla su u školu. Nitko nije nosio masku. Reklo bi se, zatišje pred oluju. No, Švedska je, poput većine drugih zemalja, vrhunac pandemije doživjela u travnju, a otada broj novozaraženih i preminulih neprestano pada. Čak štoviše, grafikoni o smrtnosti od COVIDA-19 ne razlikuju se previše od drugih zemalja. Od sredine lipnja broj umrlih u danu je pao ispod 30. Osim toga, kao i drugdje, od posljedica koronavirusa su u Švedskoj umirali najčešće ljudi stariji od 80 godina, a polovica smrti je zabilježena u staračkim domovima.

Stoga su se kritičari okrenuli opravdanjima, zbog čega je njihov model ipak donekle uspio. Kažu da je tomu kumovala niska stopa naseljenosti, velik broj samačkih kućanstava i socijalno distanciranje kao uobičajena stvar u tamošnjoj kulturi i društvu. Što god da je točno, pa čak i da nije, ništa od toga nije bilo spomenuto u ožujku, kad su svi već otpisali Švedsku.

Sada se čini neumjesnim uspoređivati Švedsku s Velikom Britanijom, Italijom, Španjolskom, Belgijom ili bilo kojom drugom zemljom s visokom stopom smrtnosti. Usporedbe se rade samo sa susjednim zemljama, koje su imale i nižu stopu smrtnosti od Švedske. Tek sada su se ciljevi epidemioloških mjera pomaknuli sa zaštite zdravstvenog sustava na sprječavanje smrtnih ishoda pod svaku cijenu.

Pirova pobjeda nad prvim valom

Ipak, u SAD-u, Izraelu, Južnoj Africi i zemljama diljem svijeta došlo je do porast broja novozaraženih i preminulih osoba. Čini se kako je pobjeda nad prvim valom nalikovala američkoj invaziji na Irak; nekoliko dobivenih bitki kao uvod u dugotrajni rat koji nije donio ništa osim gubitka  novca i života.

Nada u spas od drugog vala leži u traženju kontakata zaraženih osoba, no mnogi modeli potrage nisu dokazali svoju učinkovitost sada, kad nema drugih sezonskih respiratornih bolesti, pa je pitanje koliko će to biti izvedivo zimi. Poduzetnici će i dalje biti suočeni sa socijalnom distancom i strahom od druženja. Nedavna su istraživanja pokazala da bi svega 21 posto populacije rado izašlo u restoran.

To dovodi i do globalne financijske krize, koja neće izbjeći ni Švedsku. Očekuje se da će njihov BDP ove godine pasti za 5,3 posto, što je doduše manje nego u eurozoni (8,7 posto) te više od 10 posto u Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj i Francuskoj. No, Šveđani, za razliku od ostalih nisu stavili obrazovanje svoje djece na čekanje, niti zatvorili građane u karantene. Možda će to izgledati nesmotreno, ako se cjepivo pojavi najesen, no sasvim je izvjesno da do toga neće doći, a zima polako stiže.