Milanović: Dok sam ja predsjednik, Hrvatska više neće popuštati oko prava Hrvata u BiH; Bruxelleskim i drugim trećerazrednim birokratima koji BiH jedva znaju pronaći na karti poručujem – prste dalje od BiH
U trodnevni posjet BiH u nedjelju stiže hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Dolazi na poziv Sveučilišta u Mostaru, a održat će predavanja studentima, susresti se s vodstvom HNS-a BiH. Vitez, Mostar, Ljubuški, Livno, Tomislavgrad dio su njegove turneje. U intervjuu za Večernji list objašnjava stajališta vezana uz BiH, položaj Hrvata, Daytonski sporazum, izborne i ustavne reforme…
Prenosimo dio razgovora:
Večernji list: Ali bošnjačka strana traži ili dokidanje gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda, redukciju ili pak prijeti nametanjem hrvatskoga Kluba po uzoru kako se to dogodilo sa Željkom Komšićem u tri navrata u Predsjedništvu. Kamo vodi taj eksperiment?
– Svakoga tko se zalaže za takvo rješenje pitam – zašto su Daytonskim sporazumom, dakle i Ustavom BiH, predviđena i osigurana tri, naglašavam, tri člana Predsjedništva BiH? I zašto je uveden Dom naroda? U množini, naroda. Valjda zato što u Predsjedništvu i u Domu naroda trebaju sjediti legitimni predstavnici triju naroda koji čine BiH, triju konstitutivnih naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba. Za Hrvatsku, to kažem kao predsjednik Republike koja ima ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima u BiH, neprihvatljivo je da BiH bude država u kojoj će se provoditi nečiji eksperimenti, a pogotovo ne na štetu Hrvata. Hrvatska će podupirati europski put BiH, pomagati joj na tom putu, neće se miješati u unutarnje stvari BiH, ali će brinuti da se poštuje Daytonski sporazum jer ima i tu obvezu, kao što će braniti i konstitutivnost Hrvata u BiH. Bruxelleskim i drugim trećerazrednim birokratima koji BiH jedva znaju pronaći na karti poručujem – prste dalje od BiH.
Večernji list: Kako to da s premijerom imate brojne prijepore, no čini se da su vaša politika i odnos prema BiH i tamošnjim Hrvatima potpuno kompatibilni?
– Hrvatska vanjska politika je do sada u međunarodnim institucijama često imala zahtjeve koji su bili opravdani, legitimni i pošteni, pa tako i u slučaju BiH, ali gotovo uvijek posljednjih godina stala bi na pola puta ili pred samim ciljem. Vodila bi se onom uzrečicom – ako prođe, prođe. U takvoj situaciji smo se našli i uoči zadnjeg NATO-ova summita, ignorirali su naše primjedbe i zahtjeve računajući da će Hrvatska odustati. Za njih je to bio kamenčić u cipeli koji žulja, ali će, računali su, ispasti van. Za Hrvatsku je to bio kamen koji nismo mogli ni smjeli zaobići. Na kraju, zahvaljujući samo čvrstom stavu, u završni dokument su uvršteni i Daytonski sporazum, koji ujedno znači konstitutivnost naroda, i izborna reforma. Dobro je, zapravo važno što su se i premijer i hrvatska diplomacija priključili mojem stavu i nadam se kako će tako biti i ubuduće kada je u pitanju barem briga o Hrvatima u BiH. Hrvatska, dok sam ja predsjednik Republike, neće više popuštati, neće stati na pola puta ili prikloniti se jačem.
Večernji list: Kako zapravo komentirate činjenicu da cijela bošnjačka politika danas gradi jedinstvenu frontu prema Hrvatima i podsjeća li vas takav razvoj situacije na ono što se događalo ususret smrti Jugoslavije?
– Čini mi se, a to se vidi prostim okom, kao da aktualna bošnjačka politika želi da što više Hrvata izgubi vjeru u BiH i u svoju budućnost u BiH. Nadam se da neće nikada i da će ostati u svojoj zemlji koju, gdje god danas u njoj žive, grade i razvijaju. BiH će opstati kao država, nama važna, susjedna, prijateljska i nadam se, želim to, u dogledno vrijeme kao članica europske obitelji, pa nikakve usporedbe te vrste, s bivšom državom, nema potrebe ni komentirati. Kako će doći do tog cilja, bilo bi idealno, i Hrvatska će uvijek navijati za to rješenje, da se Hrvati, Bošnjaci i Srbi u BiH međusobno dogovore i sami pronađu izlaz iz ove situacije. Hrvatska je tu da bude od pomoći, ne da bilo što nameće jer to nije politika Republike Hrvatske prema BiH.
Cijeli razgovor je OVDJE.
