Nitko u Europi to nema: Hrvatska će popisati sve žrtve 20. stoljeća

Kakva će biti javna percepcija projekta ne možemo znati, no možemo obećati da će se provoditi po čvrstim znanstvenim kriterijima, rekli su Hini iz Instituta o Projektu koji predviđa izradu digitalne baze podataka s popisom žrtava, objavu znanstvenih radova, izradu interaktivnih karata te sudjelovanje na domaćim i međunarodnim konferencijama.

Država za projekt daje 1, 7 milijuna eura

Za provedbu projekta Vlada će iz državnog proračuna do 2031. godine osigurati 1,7 milijuna eura.

Nakon što je 2017. godine osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, a prošle godine i Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, Vlada pokreće i znanstveni projekt "Žrtve ratova i državnog/političkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stoljeća". Provodit će ga i koordinirati Hrvatski institut za povijest.

"Inicijativa za projekt došla je iz sinergije i dugogodišnje suradnje našeg Instituta i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata. Ideja je nastala puno ranije, a nakon što je prezentirana Vladi, projekt je prihvaćen za financiranje, na čemu smo joj zahvalni", kažu iz Instituta za povijest.

Ratovi, revolucije, političke promjene i ideološke borbe ostavile su dubok trag na hrvatskom društvu, a istraživanja o žrtvama tih sukoba često su podložna političkim interpretacijama i ideološkim podjelama, poručuju iz Instituta. Stoga ovaj projekt, drže i u Vladi, treba pridonijeti boljem razumijevanju i prevladavanju negativnih posljedica prošlosti, unaprjeđenju demokratskog i humanističkog identiteta zemlje te razvoju kulture dijaloga i politike sjećanja.

Glavni cilj projekta je sustavno i znanstveno utemeljeno istraživanje, dokumentiranje i analiza žrtava ratova i državnog/političkog nasilja tijekom 20. stoljeća na prostoru današnje Hrvatske i država čiji je sastavni dio bila.

Istraživat će se žrtve iz razdoblja Prvoga i Drugoga svjetskog rata, poraća, razdoblja komunističke Jugoslavije te Domovinskog rata, a u fokusu će biti utvrđivanje identiteta žrtava, okolnosti njihova stradanja, kao i analiza šireg društvenog i političkog konteksta nasilja i represije.

Institut: Projekt po čvrstim znanstvenim kriterijima

Pitanje koje se otvara jest hoće li se njegovim završetkom staviti točka na "i" ideološkim raspravama ili stvoriti uvjeti za nove.

"Kakva će biti medijska i javna percepcija projekta ne možemo znati, ali ono što možemo obećati jest da će projekt biti provođen po čvrstim znanstvenim kriterijima i time doprinijeti boljem i cjelovitijem poznavanju problematike žrtava 20. stoljeća. Smatramo da bi samo znanstveno utemeljeni podaci trebali biti temelj za argumentirano raspravljanje o tim traumatičnim temama naše prošlosti", odgovaraju iz Instituta.

Napominju kako projekata i zasebnih institucija koji se bave problematikom žrtava 20. stoljeća u zemljama Europe ima pregršt, ali da su oni najčešće memorijalnog tipa, "a ne ovako cjeloviti znanstveno-istraživački kao što je naš".

"Većina drugih projekata obično obrađuje žrtve jednog ili dva režima istodobno, jednog rata ili nekog kraćeg razdoblja dok je u našem slučaju u fokusu čitavo 20. stoljeće i svi ratovi i režimi koji su ostavili traga u hrvatskoj povijesti", dodaju.

Iz Instituta ističu kako je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata dosad ostvario značajan doprinos u identificiranju i dokumentiranju ratnih žrtava svih nacionalnosti, ali da se istraživači suočavaju s različitim izazovima poput nedostupnosti nekih arhivskih izvora ili "djelovanja pojedinih društvenih skupina koje nastoje instrumentalizirati povijest i vrše pritisak na institucije i pojedince koji istražuju povijest".

Digitalna baza podataka o poginulima, ubijenima i nestalima

Ovaj će projekt trajati pet godina, nakon kojih bi, smatraju, bili postavljeni temelji za daljnji rad na toj važnoj problematici. U okviru projekta predviđen je rad 15-ak znanstvenika i stručnih suradnika, od kojih će, kažu, većina biti novozaposlena u sustavu znanosti, a rad će svojim savjetima, iskustvom i znanjem potpomagati i drugi relevantni znanstvenici s hrvatskih sveučilišta te drugih domaćih i inozemnih znanstvenih instituta. 

 Poseban naglasak stavlja se na izradu sveobuhvatne digitalne baze podataka o poginulim, ubijenim i nestalim osobama, koja će objediniti dosadašnja istraživanja te omogućiti njihovu daljnju nadogradnju i provjeru. 

 "Projekt je zamišljen kao otvorena istraživačka platforma koja potiče interdisciplinarnu suradnju povjesničara, demografa, pravnika i drugih stručnjaka. Metodološki se temelji na kombinaciji klasičnih historiografskih metoda (arhivsko istraživanje, kritika izvora, komparativna analiza) i suvremenih digitalnih pristupa, uključujući izgradnju relacijske baze podataka (PostgreSQL), digitalizaciju izvora i analitičku obradu podataka", pojašnjavaju iz Instituta. 

Posebna pažnja, dodaje se, posvetit će se provjeri i usporedbi različitih izvora kako bi se prevladale postojeće nedosljednosti i politizirane interpretacije, a prikupljeni podaci koristit će se za znanstvena istraživanja, izradu publikacija (znanstvene radove, monografije, zbornike), kao i za javno dostupne digitalne alate, uključujući bazu podataka i moguće mrežne platforme za pregled i analizu podataka. Rezultati projekta objavljivat će se u relevantnim domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima te kroz posebne publikacije i javne prezentacije.

Dostojanstven ukop žrtava

U projektu će se raditi i na pronalaženju i obilježavanju mjesta zločina i masovnih grobnica te osiguravanju dostojanstvenog ukopa žrtava. 

"Svrha projekta je prvenstveno znanstvena, ali se time planira dati i doprinos boljem razumijevanju složenih povijesnih procesa, poticanje kulture dijaloga i unaprjeđenje društvenog suočavanja s nasljeđem 20. stoljeća, u skladu s preporukama relevantnih europskih i nacionalnih dokumenata poput Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu te Dokumenta dijaloga Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Vlade RH", zaključuju.