Od Nove godine jako raste minimalac. Sever objasnio zašto će jako narasti i broj onih koji ga primaju

Od 1. siječnja iduće godine minimalna bruto plaća u Hrvatskoj će narasti na 970 eura, što je uvećanje od čak 130 eura.

Time će udio minimalne bruto plaće u prosječnoj mjesečnoj bruto plaći isplaćenoj od siječnja do srpnja ove godine iznositi 54,10 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2024. godine iznosit će 63,11 posto, objavila je Vlada donoseći koncem listopada Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće za 2025. godinu.

Hrvatski sabor u petak je, zadnjeg dana jesenskog zasjedanja, jednoglasno izglasao izmjene Zakona o minimalnoj plaći. Tim Zakonom domaće se zakonodavstvo uskladilo s direktivom Europske unije prema kojoj se primjerenim iznosom minimalne plaće smatra iznos od najmanje 50 posto bruto prosječne plaće, odnosno 60 posto bruto medijalne plaće u državi članici.

Neto minimalac bit će oko 750 eura

U odnosu na 2022. godinu kada je minimalna neto plaća bila 500 eura (ondašnjih 3.750 kuna) i prvi puta iznad 50 posto prosječne neto plaće, povećanje koje će nastupiti početkom iduće godine znači da će neto minimalac biti oko 750 eura.

“Ako ćemo gledati statistički, onda je to uistinu ogromno povećanje. I nominalno je to veliko povećanje. Većeg nikada nije bilo”, kaže predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), sindikalist Krešimir Sever.

“Bez obzira na to što će statistika pokazati da je i inflacija bila vrlo visoka, ovaj rast minimalne plaće veći je od rasta inflacije”, dodaje.

Uvijek postoji neka “kvaka 22”

Ipak, upozorava da “uvijek postoji neka kvaka 22”.

“Sam postotak rasta i nominalni rast minimalne plaće ne odražavaju stvarno stanje jer su minimalne plaće startale s preniske osnove pa su i uz ovaj rekordan rast i dalje preniske za dostojan život”, ističe.

S druge strane i sama stopa inflacije ne odražava stvarno stanje i utjecaj rasta pojedinih cijena na kućanstva.

“Uz opću inflaciju koja prati vrlo široki krug cijena različitih roba i usluga, postoji takozvana interna inflacija koju ima svako pojedino kućanstvo, a ovisi o tome na što idu troškovi kućanstva, odnosno koja to dobra i usluge kućanstvo konzumira i plaća više, koje manje, a koje uopće ne koristi. Kod bogatijih kućanstava obuhvat dobara koje plaćaju je puno širi i učinak inflacije na njih bliži je općoj inflaciji nego kod siromašnih kućanstava koja uglavnom troše samo na hranu i stanovanje. A već dugi niz mjeseci vidimo da su kod nas cijene hrane rasle osjetno više od stope inflacije i sada su u rangu s razvijenim zemljama EU-a. No tamo nije veliki problem nositi se s tim cijenama, a kod nas jest”, objašnjava Sever.

“Mnogima ni ovaj rast minimalca nije dostatan”

Udio hrane u potrošnji prosječnog domaćeg kućanstva je 27 posto, a enregije i stanovanja oko 15 posto. U siromašnijim kućanstvima, a to su i ona s minimalnim plaćama, udjeli hrane i stanovanja u troškovima mnogo su veći.

“Tamo se udio troška hrane penje do 50 pa i 60 posto u ukupnom mjesečnom trošku, a trošak stanovanja i energije i do 25 posto. Jasno je onda da ovi s minimalnom plaćom najviše izdvajaju za hranu i stanovanje i da je njima i ovakav visoki rast minimalne plaće nedostatan”, ističe predsjednik GSV-a.

Prema Eurostatu, Hrvatska je uoči odluke o podizanju iznosa bruto minimalne plaće bila na 13. mjestu od 22 članice Europske unije koje imaju zakonom propisani miminalac. Pet članica koje to nemaju su Austrija, Danska, Finska, Italija i Švedska.

A ako se minimalna plaća gleda prema paritetu kupovne moći (PPS), Eurostat svrstava spomenute 22 članice EU-a u tri skupine. U prvoj su Luksemburg, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Francuska, Irska, Poljska, Španjolska i Slovenija u kojima se minimalne plaće kreću od 1379 PPS u Sloveniji do 1912 PPS u Luksemburgu. Hrvatska je u drugoj skupini zemalja s minimalnom plaćom između 1000 i 1250 PPS s Rumunjskom, Litvom i Grčkom ispred te Ciprom, Portugalom i Maltom iza sebe.

U obuhvat će ući i oni s plaćom malo iznad minimalne

Severa smo pitali koliko je među zaposlenima u Hrvatskoj onih koji primaju minimalnu plaću. Kaže da se taj broj stalno mijenja.

“Pred kraj godine njihov broj je manji jer iznos minimalne plaće cijelu godinu miruje, dok ostale plaće rastu. Time se dio tih plaća izmakne iz minimalne plaće pa pred kraj svake godine bude između 15.000 i 25.000. A kad stupi nova Uredba o minimalnoj plaći ta brojka drastično skoči i do 80.000 jer veliki broj onih koji su imali plaće malo iznad minimalne tada uđu u obuhvat minimalne plaće. Tako će biti i sada”, objasnio je Sever.