VIJESTI Najčitanije

Olaf Scholz – budući kancelar Njemačke?

Olaf Scholz – budući kancelar Njemačke?

Sjevernjačka smirenost i pragmatizam: to su možda dva najčešća opisa socijaldemokratska kancelarskog kandidata Olafa Scholza koji se ovih dana provlače kroz medije pred parlamentarne izbore 26. rujna.

Donedavno su se mogli malo češće čuti i manje laskavi opisi poput “Scholzomata”, zbog prilično uštogljenog stava i mehaničke retorike ili “Betonsko lice” zbog izbjegavanja iskazivanja emocija.

Mnogima ni sada, nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora, nije jasno kako je ovaj političar, kojeg čak ni vlastita stranka nije htjela za predsjednika, uspio doći do pozicije u kojoj ga mnogi već vide kao budućeg kancelara jedne od najmoćnijih država svijeta.

Mediji i analitičari u Njemačkoj već tjednima pokušavaju naći odgovor na to pitanje. Tajna Scholzova uspjeha je nedvojbeno odraz slabosti direktnih kandidata za kancelarsku funkciju, Armina Lascheta iz demokršćanske Unije CDU/CSU i Annalene Baerbock iz Zelenih.

Pomoć od konkurencije

Oba kandidata su nakon uzleta na proljeće počela raditi grešku za greškom: Annalena Baerbock je lošom reakcijom na otkrivanja lovaca na plagijate koji su otkrili da su dobri dijelovi njezine knjige o političkim ciljevima stranke prepisani, izgubila vodeću poziciju i Zelene odvela s prvog na treće mjesto po popularnosti stranaka.

Padu popularnosti kandidata Unije Arminu Laschetu je po mnogima kumovala pogrešna odluka čelništva Unije CDU/CSU da u utrku za kancelara i nasljednika Angele Merkel pošalje slabijeg kandidata Lascheta.

Njegov konkurent i šef Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder, kojeg većina građana smatra boljim kandidatom od Lascheta, se očito još nije pomirio s time da je borbu za kancelarsku fotelju morao predati šefu veće stranke unutar Unije.

I to svoje razočaranje ne skriva ni danas usprkos demonstrativnoj podršci posrnulom Laschetu. Do prije nekoliko dana se čak govorilo o zamjeni kandidata na posljednjim koracima kampanje ali se od toga ipak odustalo.

I dok su Zeleni i Unija vodili ne samo bitku protiv vanjskih nego i unutarnjih protivnika, Scholz je u miru sjedio i nije radio ništa. A popularnost mu je rasla. Nošen krilima aktualnog nositelja mandata (Scholz je posljednje četiri godine ministar financija i vicekancelar) socijaldemokratski kandidat je samo radio svoj posao.

Prednost nositelja funkcije

U vrijeme katastrofa poput pandemije ili poplava mjesto ministra financija koji objavljuje ohrabrujuće vijesti o vladinoj pomoći, je vrlo medijski istaknuto što je iz tjedna u tjedan pridonosilo rastu Scholzove popularnosti i stjecanju aure trezvenog državnika koji zna što treba učiniti u pravom trenutku.

Drugi, i po mnogima odlučujući, čimbenik je činjenica da Scholza zbog njegove uloge u posljednjem kabinetu Angele Merkel i činjenici da ovo dvoje političara izvrsno surađuju, vide kao najveći jamac kontinuiteta politike aktualne kancelarke koju bi većine građana i dalje htjela vidjeti na istoj poziciji.

S aktualnom kancelarkom ga, kako svjedoče njegovi prisni suradnici, vežu i karakterne osobine koje su Angelu Merkel 16 godina održavale na vlasti: suzdržane emocije, promišljenost i sklonost analitičkom pristupu problema. To je očito ono što Nijemci cijene kod političara.

Kada je prošle godine Socijaldemokratska stranka (SPD) kao prva od stranaka, za mnoge iznenađujuće, Scholza imenovala kancelarskim kandidatom, ministar financija je najavio kako njegovo kandidiranje nije PR trik nego da on zaista i želi pobijediti. S obzirom na tadašnji rejting SPD-a koji se nalazio pri povijesnom dnu i u nekim trenucima iza Alternative za Njemačku i Zelenih, nitko nije obraćao previše pozornosti na Scholzove izjave.

SPD već godinama, zapravo od ulaska u posljednju koalicijsku vladu Angele Merkel kao manjinski partner, slovi kao stranka u dubokoj krizi na čijem čelu se izmjenjuju bezlični i potpuno promašeni kadrovi.

Ograda od SPD-a

Za analitičare je znakovito da je i SPD-ova predizborna kampanja, otkako se uvidjelo da Scholu kao političaru raste popularnost, potpuno skrojena po mjeri kancelarskog kandidata. Ponekad se čini kao da SPD nema veze s kandidatom Scholzom. Predizborni stratezi kao da ne žele pojam SPD-a, opterećen nepovoljnim imidžom posljednjih godina, povezivati s trenutno uspješnom markom Olafa Scholza.

Pritom Scholz unutar samog SPD-a nije pretjerano popularan i spada u onu pragmatičnu struju koja je zagovarala ponovni ulazak u koaliciju s Unijom iako je to stranku gotovo dovelo do samouništenja.

Scholz je i crvena krpa za lijevo krilo SPD-a zbog njegove potpore još uvijek spornim reformama tržišta rada koje je sproveo socijaldemokratski kandidat Gerhard Schröder pod kojima je Scholz od 2002. obnašao i funkciju glavnog tajnika stranke.

Odvjetnik pa političar

Scholz iza sebe nema ni neki uzbudljiv životopis: tipično dijete poslijeratne Zapadne Njemačke, Scholz je rođen 1958. u Osnabrücku no već s tri godine obitelj seli u obližnji Hamburg gdje je Olaf završio pravni fakultet nakon kojeg je uslijedila zavidna karijera odvjetnika za radno pravo.

Iako je u SPD ušao već sa 17, njegova ozbiljnija politička karijera je počela tak nakon što je napunio 40 godina. Od tada je u prvoj koalicijskoj vladi Angele Merkel obnašao funkciju ministra rada, u međuvremenu je bio na čelu grada-savezne pokrajine Hamburg da bi se nakon izbora 2017. ponovno vratio u vladu.

Kako primjećuju njegovi biografi, Scholza odlikuju kvalitete koje se prije svega cijene na sjeveru Njemačke među tzv. Hanzeatima, potomcima srednjovjekovne gospodarsko-političke tvorevine na koju su sjeverni Nijemci još uvijek vrlo ponosni i zbog čega, kako im predbacuju u ostatku Njemačke, na ostatak zemlje gledaju malo s visoka.

Sudeći po ispitivanjima javnog mnijenja Scholzu očito nisu naškodili ni financijski skandali oko propale tvrtke Wirecard niti istraga oko pranja novca koji se djelomice povezuju i s njegovim ministarstvom.

Trenutno Schulz živi u Potsdamu, bogatom povijesnom gradu pored Berlina gdje žive mnogi politički i privredni moćnici kojima je obližnji Berlin prenaporan. U njegovoj izbornoj jedinici broj 61 glavni konkurent će mu biti i zelena kandidatkinja Annalena Baerbock. Prognoze predviđaju pobjedu Scholza u ovoj prestižnoj izbornoj jedinici. No mnogi ovdje vide i dvije moćne ličnosti moguće buduće vladajuće socijaldemokratsko-zelene koalicije. (Hina)

Izvor:Kamenjar.com/PDN/Foto: EPA

#Njemačka #Angela Merkel #Olaf Scholz #budući kancelar

Više iz kategorije: VIJESTI

8. listopada 1991. – Hrvatska je u podrumu Ine rekla konačno zbogom Jugoslaviji

8. listopada 1991. – Hrvatska je u podrumu Ine rekla konačno zbogom Jugoslaviji

Na današnji dan 1991. Hrvatski sabor u podrumu Ine donio je povijesnu odluku o raskidu svih državnopravnih veza s Jugoslavijom, dan nakon raketiranja Banskih dvora. Ključan korak u osamostaljenju.

upravo sada
Koga je SOA izvijestila? Cvrtila: Apsurdno je da DIRH može zaustaviti gradnju zgrade, a ne može zatvoriti mjesto gdje se odvozi otpad

Koga je SOA izvijestila? Cvrtila: Apsurdno je da DIRH može zaustaviti gradnju zgrade, a ne može zatvoriti mjesto gdje se odvozi otpad

Željko Cvrtila o opasnom otpadu u Gospiću: 'Apsurdno je da DIRH može zaustaviti gradnju, a ne može zatvoriti odlagalište.' Tko je dobio informacije od SOA-e?

prije 10 h
Dalić se prvi put osvrnuo na Bilićevu Hrvatsku: 'Bilo je lakše napasti izbornika...'

Dalić se prvi put osvrnuo na Bilićevu Hrvatsku: 'Bilo je lakše napasti izbornika...'

Zlatko Dalić analizira drugi mandat Slavena Bilića na klupi Hrvatske, komentirajući nedavne poraze. Poziva na smanjenje pritiska na igrače i izbornika.

prije 11 h
Plenković o migrantskim centrima: „U Hrvatskoj ih neće biti“

Plenković o migrantskim centrima: „U Hrvatskoj ih neće biti“

Plenković o migrantskim centrima: "U Hrvatskoj ih neće biti". Premijer analizirao migracijske rute, pritisak na EU granice i pozvao na zajedničku europsku politiku.

prije 11 h
MEDVED O 35. OBLJETNICI RAKETIRANJA BANSKIH DVORA: „Bio je to pokušaj likvidacije Tuđmana, ali neprijatelj nije uspio“

MEDVED O 35. OBLJETNICI RAKETIRANJA BANSKIH DVORA: „Bio je to pokušaj likvidacije Tuđmana, ali neprijatelj nije uspio“

Obilježena 35. obljetnica raketiranja Banskih dvora. Potpredsjednik Vlade Tomo Medved istaknuo da je napad bio pokušaj likvidacije predsjednika Tuđmana. Hrvatska je dan kasnije raskinula veze sa SFRJ.

prije 11 h
Tigrovi na milenijskoj fotografiji “Za Hrvatsku kao Tigar”

Tigrovi na milenijskoj fotografiji “Za Hrvatsku kao Tigar”

U Petrinji je snimljena 1002. milenijska fotografija "Za Hrvatsku kao Tigar" povodom obljetnica 1. gardijske brigade "Tigrovi". Šime Strikoman ovjekovječio je generacijski most i povijesno svjedočanstvo.

prije 11 h
Vanđelić opleo po HDZ-u i SDP-u: "Nema drugog puta. Ništa nam ne funkcionira"

Vanđelić opleo po HDZ-u i SDP-u: "Nema drugog puta. Ništa nam ne funkcionira"

Damir Vanđelić oštro kritizira HDZ i SDP, tvrdeći da 'ništa ne funkcionira'. Najavljuje okupljanje centra, spajanje Fokusa i Republike kao put za bolju Hrvatsku.

prije 11 h
Snažna poruka Srbiji iz Splita: 'Nema članstva u EU, ako ćete veličati ratne zločine!'

Snažna poruka Srbiji iz Splita: 'Nema članstva u EU, ako ćete veličati ratne zločine!'

Na MED9 summitu u Splitu poslana je jasna poruka Srbiji i Zapadnom Balkanu: put u EU zahtijeva predanost pomirenju i odbacivanje veličanja ratnih zločina. Raspravljalo se i o Ukrajini i Gazi.

prije 11 h
Objavljena je nova neslužbena FIFA-ina ljestvica reprezentacija, evo koja je Hrvatska

Objavljena je nova neslužbena FIFA-ina ljestvica reprezentacija, evo koja je Hrvatska

Hrvatska je pala na novoj neslužbenoj FIFA-inoj ljestvici reprezentacija. Saznajte na kojem su mjestu Vatreni, tko ih je prestigao i tko je u svjetskom vrhu.

prije 14 h
ZADAR – Mladićevi zapisi od 6. i 7. listopada: što potvrđuje sudski spis

ZADAR – Mladićevi zapisi od 6. i 7. listopada: što potvrđuje sudski spis

Saznajte što sudski spis ICTY-a otkriva o Mladićevim prijetnjama Zadru i Šibeniku 1991. godine te obrani grada. Detalji razgovora i kasete P1959.

prije 15 h
Robin Harris: Hrvatsku se može braniti samo britkim mačem istine

Robin Harris: Hrvatsku se može braniti samo britkim mačem istine

Britanski povjesničar Robin Harris predstavio je knjigu 'Povijest Hrvatske – Od revolucije do nezavisnosti'. Naglasio je važnost istine u tumačenju hrvatske prošlosti, raspada Jugoslavije i Domovinskog rata za domaću i međunarodnu publiku.

prije 15 h
Tek svaki deseti branitelj ima uredan nalaz: alarmantni podaci o zdravlju stradalnika Domovinskog rata predstavljeni u SinjuIstaknuto Najčitanije

Tek svaki deseti branitelj ima uredan nalaz: alarmantni podaci o zdravlju stradalnika Domovinskog rata predstavljeni u Sinju

Alarmantni podaci iz Sinja: Samo 10% hrvatskih branitelja ima uredan nalaz nakon sistematskih pregleda. 90% ih ima visok kardiovaskularni rizik ili maligna oboljenja. Naglašena važnost prevencije i traženja pomoći.

prije 15 h

Prikazano 12 od 109560 članaka.