OVO SU STVARI KOJE ĆE SE DOGODITI 2022. GODINE! Nad Hrvatskom su dvije velike prijetnje, no tu je i pregršt toga čemu ćemo se radovati

Nakon što su nas “iscrpili” izbori za Europski parlament i Hrvatski sabor, a lani i lokalni izbori Hrvatska napokon ulazi u mirniju političku godinu. Takva bi barem trebala biti ako se ne dogode neki neočekivani “lomovi” koji, ruku na srce, i nisu na vidiku.

Oporba je prilično rezervirana, tako da premijer Andrej Plenković za sada ima komfornu poziciju. Analitičari godine lišene izbora obično nazivaju onima kad se provode reforme i bolni rezovi, no takvih najava nema.

Ono što je, međutim, poznato je da će ključne bitke Vlade biti one s inflacijom koja odavno prijeti, kao i s cijenom energenata. Na žalost, već nam se podrazumijeva bitka s koronom, iako smo danas, na staru godinu, čuli optimistične najave predsjednika Svjetske zdravstvene organizacije koji je izjavio da bi ovo mogla biti zadnja pandemijska godina. Riječi mu se pozlatile.

Veće plaće i mirovine

Kako bi građani mogli držati korak s inflacijom, Vlada je odredila da će ići na povećanje plaća za one najugroženije. Tako će već od 1. siječnja minimalna plaća u Hrvatskoj biti 3.750 kuna. Povećat će se, to je sada jasno, i mirovine. Usklađivanje mirovine i plaća također kreće s prvim danom nove godine, no tu se tek radi o izračunu. Na računima umirovljenika povećani iznos trebao bi sjesti u ožujku, a očekuje se povećanje od 2 posto. Povećat će se i naknade za studentski rad, njihova minimalna satnica od nove godine iznosit će 29,30 kuna.

Od novosti koje nas čekaju u idućoj godini jest i ta da će Švicarska otvoriti radna mjesta za Hrvate. Ukinute su administrativne barijere, tako da će naši građani dobiti još jednu opciju za iseljavanje. Ako sve bude prema planu, ovo bi trebala biti i zadnja godina kada koristimo kunu kao domaću valutu. Od 1. siječnja 2023. ona bi trebala biti zamijenjena s eurom, a kako bi se naviknuli na plaćanja u eurima već ove godine bi se u trgovinama trebale istaknuti cijene u obje valute. Kad smo već kod trgovina, novost je da se u idućoj godini opraštamo od plastičnih vrećica. Tek će biti dozvoljene one najtanje koje koristimo, primjerice za voće, i one deblje, višekratne.

Vraća se zabava – u Hrvatsku stižu velike zvijezde

Pređimo i na neke veselije teme. Sad je jasno da nakon dvije godine suše hrvatsku publiku u 2022. napokon očekuje i povratak velikih koncerata. Primjerice, popis izvođača koji će ove godine nastupiti u Areni Zagreb nalikuje nekim dobrim starim vremenima te obiluje domaćim, regionalnim i svjetskim zvijezdama – Vanna (5. veljače), Petar Grašo (26. veljače), Sting (21. ožujka), Željko Joksimović (18. travnja), Iron Maiden (22. svibnja), Celine Dion (25. lipnja), Kiss (9. srpnja), The Cure (27. listopada)…

U Hrvatsku dolaze i Franz Ferdinand (25. travnja u Domu sportova), Diana Krall (12. lipnja u Lisinskom), Simple Minds (30. lipnja na Šalati) te Whitesnake (2. srpnja na Šalati), a vraća se napokon i čitav niz festivala s impresivnim line-upom, kao što su Ultra Europe u Splitu i SeaStar u Umagu.

U našoj blizini bit će također odličnih koncerata, primjerice, Dua Lipa, Ed Sheeran, Maneskin i Shawn Mendes u Beču. I Eurosong nam je ove godine prilično blizu (brojni hrvatski fanovi već su kupili ulaznice) – 66. izdanje održava se u svibnju u talijanskom gradu Torinu.

Glazbenih iznenađenja neće nedostajati ni u ‘bijelom svijetu’. Švedska grupa ABBA, koja je u prošloj godini nakon četiri desetljeća izbivanja izdala novi album, kreće u jedinstveni projekt koji bi mogao revolucionizirati koncerte – ili, pak, neslavno propasti. Krajem svibnja 2022. u Londonu će, naime, s koncertima krenuti hologrami popularne četvorke. Zahtjevan je to tehnički projekt na kojem se radilo godinama. Očekuje se veliki glazbeni povratak nedavno ‘oslobođene’ pop-princeze Britney Spears, a popularna Adele kreće s već rasprodanom serijom koncerata u Las Vegasu.

I sportaši dolaze na svoje

A naravno, tu su i sportski događaji. Nova 2022. godina odmah na početku donosi nam uzbuđenja, kada će na Europskom prvenstvu u rukometu naša reprezentacija odmjeriti prvo snage s Francuskom, Srbijom i Ukrajinom. Potom nam slijede Zimske olimpijske igre u Pekingu, pa dosta očekujemo od naših vaterpolista na Europskom prvenstvu u Splitu, tenisači će imati priliku ponovno zaigrati na Svjetskom teniskom prvenstvu u prosincu, isto kao i “Kraljice šoka”, koje će nadamo se braniti broncu s prošlog EP-a, i naravno šlag za kraj godine Svjetsko prvenstvo u nogometu.

Nakon vremena Janice i Ivice Kostelić naša reprezentacija odlazi na Zimske Olimpijske igre u Pekingu s lijepom perspektivom u osvajanje bar jedne medalje u alpskom skijanju. Uz postojeće dvije norme, za koje su nominirani naš najbolji skijaš Filip Zubčić i najveća hrvatska skijaška perspektiva Zrinka Ljutić, sadašnji kontingent normi u alpskom skijanju osigurava olimpijski nastup trojice skijaša i dviju skijašica.

Budući da su tri nove skijaške norme na raspolaganju državi, odnosno nacionalnom olimpijskom odboru, u ingerenciji matičnog sportskog saveza (HSS) je odluka koji će još skijaši i skijašice biti hrvatski predstavnici u Pekingu. Za pretpostaviti je da su u najužem krugu kandidat(kinj)a naši iskusni skijaši i skijašice koji ove sezone nastupaju u Svjetskom kupu – Matej Vidović, Samuel Kolega, Leona Popović i Andrea Komšić, kao i olimpijac iz Pjongčanga 2018. Istok Rodeš.

Hrvatska trenutačno ima devet normi za Zimske olimpijske igre u Pekingu, a osim pet u alpskom skijanju, tri su iz nordijske inačice (Vedrana Malec, Marko Skender i Tena Hadžić u skijaškom trčanju) te jedna, ženska, bez konkretne “vlasnice”, u brzom klizanju na kratkim stazama (short track). Velike izglede za novi olimpijski nastup ima i naša bob posada, koja je zasad u predviđenoj kvoti momčadi u disciplini četverosjed. Realno je očekivati da će među našim olimpijcima u Pekingu biti i Krešimir Crnković u biatlonu te Lea Jugovac u snowboardu.

Točan broj hrvatskih predstavnika na ZOI-ju u Pekingu znat će se tek nakon preraspodjele olimpijskih kvota (16. siječnja 2022.).

U Hrvatsku se nakon 12 godina vraća i Europsko prvenstvo u vaterpolu. Nakon fantastične organizacije u Zagrebu i osvajanja zlatne medalje pod vodstvom Ratka Rudića, domaćin će ovog puta biti Split i to od 27. kolovoza do 10. rujna.

Hrvatski su vaterpolisti pobjedom zaključili kalendarsku 2021. godinu. U prijateljskoj međudržavnoj utakmici u Zagrebu, Barakude su pobijedile Crnu Goru u izjednačenom susretu, pa ako je suditi po novoj i podmlađenoj reprezentaciji možemo očekivati borbu u bazenima u Splitu pod vodstvom Ivice Tucaka. Nakon petog mjesta na Olimpijskim igrama u Tokiju, nadamo se kako će Barakude na domaćem terenu ovaj puta moći i do neke od medalja.

Osim novog izdanja Davis Cupa, Hrvatski tenis ove godine čeka zanimljivi Wimbledon gdje će nastupiti ponovno najbolji svjetski par Mektić-Pavić te će probati obraniti naslov najboljeg para na travnatoj podlozi. Uz naš dvojac na Wimbledonu će nastupiti i još jedan član srebrne Davis Cup reprezentacije Marin Čilić, a možda i još netko iznenadi od naših vedeta. Kako su naši Davis Cup reprezentativci ovu godinu završili osvajanjem srebrne medalje, momčadski je Hrvatska prva reprezentacija svijeta, te će tako u prosincu igrati Svjetskom teniskom prvenstvu.

I za kraj godine čeka nas do sada najneobičnije Svjetsko prvenstvo u nogometu, koje će se odigrati u Kataru od 21. studenog do 18. prosinca 2022. godine, a reprezentacije će saznati suparnike na izvlečenju u Dohi koje je na programu 1. travnja. Hrvatska na SP dolazi kao druga reprezentacija na svijetu i kao prvoplasirana iz svoje skupine, a podmlađeni Vatreni s Lukom Modrićem kao kapetanom u našim snovima mogu i do samog svjetskog trona.

Ono što zabrinjava Dalića ali i druge europske reprezentacije je to što su klubovi su obvezni pustiti igrače tek 14. studenog, tjedan dana prije otvaranja SP-a, pa pravih priprema neće ni biti, pogotovo ne onih klasičnih od tri ili četiri tri tjedna.