VIJESTI Najčitanije

PREŠUTNA PREKORAČENJA Zaba je dijelu klijenata ovih dana čak upeterostručila limit na minusima

PREŠUTNA PREKORAČENJA Zaba je dijelu klijenata ovih dana čak upeterostručila limit na minusima

Prešutna prekoračenja su nekim klijentima povećana čak peterostruko, a ako ne žele toliki minus, moraju u poslovnicu

Zagrebačka banka ovih je dana dijelu klijenata još i povećala prešutna prekoračenja po tekućim računima, i to i onima kojima je povećana plaća, ali i onima kojima nije, ali do sada nisu koristili maksimalan iznos tog minusa.


Kamata je veća od 8 posto, odnosno, prema primjerima u koje imamo uvid, nominalna je 8,23 posto, a efektivna 8,92 posto. Prešutno prekoračenje klijentima je povećano automatizmom, i to do nekoliko desetaka tisuća kuna. Nisu to tražili, a neki su se upravo zapanjili jer umjesto da im se, kažu, pomogne da se iz ovog spornog proizvoda izvuku, još ih se dublje uvlači.


Ima primjera gdje je s 10 tisuća kuna prešutno prekoračenje povećano na 50 tisuća kuna, dakle čak peterostruko, odnosno do visine pet mjesečnih dohodaka. S dva prešutna prekoračenja, unutar jedne obitelji, primjerice, praktički je moguće kupiti novi automobil. Ako ne žele toliki minus, klijenti moraju fizički otići u poslovnicu i odbiti to pisanim putem. Moglo bi se reći da je riječ o neobičnom potezu banke u cijelom kontekstu s pričom o prešutnim minusima gdje se, na inicijativu Hrvatske narodne banke, traži rješenje da se prešutni minusi svedu na minimum, odnosno da se, ako baš moraju, većinom koriste dopuštena prekoračenja koja su sigurnija za korisnika, bar utoliko što banke imaju obvezu ponuditi im obročnu otplatu u slučaju problema s naplatom. Naime, kod prešutnih banka ne mora ponuditi obročnu otplatu, može, takoreći, od klijenta zatražiti da cijeli iznos vrati preko noći, plus što su kamate obično nešto više nego bi smjele biti da se, primjerice, ostalo pri dopuštenom prekoračenju, odnosno »običnim« minusima.


Jednokratna naplata




Podsjetimo, prije dvije do tri godine banke su većinu minusa po transakcijskim računima »pretvarale« u prešutna prekoračenja, upravo kako bi izbjegle zakonski plafoniranu kamatnu stopu. Radile su to legalno, a HNB je tek ljetos primijetio tu anomaliju. Regulator je tada od njih tražio da se »vrate« dopuštenim minusima.


Minusi su, naime, uvijek nezgodni, u smislu da se ne moraju odmah vratiti, pa često klijent, kad jednom u minus uđu, ne izlaze iz njega godinama, desetljećima, a banka cijelo vrijeme ubire kamatu. Kod prešutnih je to još rizičnije iz spomenutog razloga jednokratne naplate. No, banke nisu postupile po okružnici HNB-a koja je, doduše, ionako imala samo status preporuke. Broj prešutno prihvaćenih prekoračenja u prosincu prošle godine tek je blago smanjen u odnosu na rujan, otkrio je nedavno HNB. Dakle, većina prekoračenja ostala je u sferi nepoželjnih prešutnih, odnosno, očito je samo mali dio minusa ponovo vraćen na dopuštene. Sada se praksa prešutnih prekoračenja još i širi, čime se postupa upravo suprotno od preporuke regulatora. Stvara se time možda nova generacija problema jer se ljude i dalje praktički potiče da se dodatno zadužuju po prešutnom prekoračenju, a u uvjetima ovakvog rasta cijena, rastu i šanse da građani zarone u (još dublji) minus. A što ako ga poslije ne budu mogli vraćati? Čeka li nas novi val prodaje potraživanja po minusima? Podsjetimo, banke su u zadnjih pet godina prodale već pola milijarde kuna minusa koje su ocijenile teško naplativima agencijama za naplatu potraživanja.


Smanjena kamata


Iz Zagrebačke banke su potvrdili da je banka »klijentima urednog poslovanja koji zadovoljavaju uvjete, 24. veljače 2022. povećala prekoračenje po tekućem računu, sukladno njihovim primanjima, maksimalno do 50.000 kuna«.


– Banka je povećanje prekoračenja provela u skladu s Općim uvjetima po transakcijskim računima potrošača, koje je klijent prihvatio prilikom ugovaranja tekućeg računa. (I po kojima banka ima pravo prešutno povećati klijentu prekoračenje), navode u Zabi. Ukoliko ga ne koriste, kažu dalje, »klijenti za novi, veći iznos prešutnog prekoračenja po tekućem računu ne snose nikakve troškove«. Kažu i da su smanjili stopu, te da i za prešutni minus nude opciju obročne otplate.


– Kamatna stopa na prešutno prekoračenje u Zagrebačkoj banci 1. siječnja 2022. smanjena je s 8,41 na 8,23 posto. U slučaju smanjenja ili ukidanja iznosa prešutnog prekoračenja, banka klijentima omogućava otplatu na 12 mjeseci. Takav način otplate klijentima se otvara automatizmom, bez potrebe dolaska u poslovnicu i bez potrebe potpisa ugovora i slično, te bez dodatnih troškova. Ako klijenti žele otplatu na više od 12 obroka, potreban je dolazak u poslovnicu banke radi razmatranja drugih opcija financiranja na dulji rok otplate. Ukoliko klijent ne želi imati veći odobreni iznos prešutnog prekoračenja na raspolaganju, u svakom trenutku može zatražiti njegovo smanjenje ili ga zatvoriti, i to u poslovnici Zagrebačke banke ili online putem e-poslovnice, navodi banka.


HNB ljetos podigao prašinu, a sada umanjuje problem


HNB je ljetos opravdano pokrenuo cijelu priču s prešutnim minusima, nakon čega su iz dijela bankarskih krugova prijetili ukidanjem minusa (a sada se radi upravo suprotno). No, prema odgovoru koji smo sada dobili iz HNB-a, a na zahtjev da komentiraju bankarsku praksu da se prešutni minusi još i povećavaju, čini se da HNB-u sve ovo više i nije toliko sporno. Ponovili su da njihovi i predstavnici Ministarstva financija »rade na finalizaciji rješenja kojima bi se dodatno zaštitilo potrošače kada su u pitanju prekoračenja po tekućim računima«.
– S obzirom na iskazanu zabrinutost vezano uz obročnu otplatu smanjenog ili ukinutog iznosa prešutno prihvaćenog prekoračenja, možemo istaknuti da, prema informacijama kojima raspolaže HNB, sve banke koje odobravaju prešutno prihvaćena prekoračenja, kod njihovog smanjenja ili ukidanja potrošačima nude obročnu otplatu na 12 mjeseci. Uz to, u razdoblju od 1. siječnja do 1. srpnja 2022. maksimalna ugovorna kamatna stopa (NKS) na ovu vrstu kredita iznosi 8,24 posto, navodi HNB.


HUB: Rješenje se traži, a prekoračenja revidiraju


Zatražili smo i komentar ostalih banaka, odnosno HUB-a, koji je odgovorio na razini industrije. I iz HUB-a podsjećaju da »Ministarstvo financija i HNB kreiraju optimalan model rješenja u vezi s novom regulacijom prekoračenja po transakcijskim računima te vjerujemo da će javnost biti upoznata sa svim detaljima kad takvo rješenje bude spremno za operativnu provedbu«.


– Shodno tome, banke još uvijek nisu pokrenule aktivnosti koje su povezane s regulatornom inicijativom te će, u trenutku dok novo regulatorno rješenje bude poznato, voditi brigu da klijente obavijeste pravovremeno i transparentno o svim eventualnim promjenama vezanim uz korištenje njihovih proizvoda i usluga. U prethodnom razdoblju nismo primijetili poteškoće klijenata s korištenjem prešutnih prekoračenja po tekućem računu. U slučajevima u kojima banke u sklopu redovnih aktivnosti klijentima revidiraju iznos prekoračenja, odnosno povećavaju, smanjuju ili ukidaju, u takvim situacijama omogućavaju obročnu otplatu neovisno o vrsti prekoračenja, što je u skladu s regulatornim smjernicama, poručuje HUB.


Izvor:novilist.hr/Foto: PIXSELL

#Zagrebačka banka #klijenti #minusi po računima #Zaba #prešutna prekoračenja

Više iz kategorije: VIJESTI

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

Romana Jerković napustila je SDP nakon 30 godina, odbacujući optužbe i kritizirajući stranku zbog političkih podmetanja i blokade komunikacije.

prije 11 h
Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Obilježena 35. obljetnica tragedije u Mikluševcima. Sjećanje na nevine žrtve i heroje Domovinskog rata. Pročitajte potresnu priču o progonu i hrabrosti.

prije 11 h
Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Varaždinski branitelji učenicima u Pakracu prenijeli neispričane priče iz Domovinskog rata

Klub varaždinskih branitelja 1991.–1995. organizirao je edukaciju za učenike u Pakracu. Saznajte kako su mladi učili o Domovinskom ratu kroz svjedočanstva branitelja i neispričane priče.

prije 11 h
Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Ljeto pod povećalom Porezna krenula u lov: 448 objekata je zatvoreno, a broj kazni eksplodirao je za 900 %

Tijekom turističke sezone Porezna uprava zatvorila je 448 objekata, a broj kazni porastao je za 900%. Pročitajte detalje pojačanih nadzora fiskalizacije na obali i otocima.

prije 14 h
KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

KRAMATORSK Ruska vojska kliznim bombama usmrtila 33 putnika u dva minibusa

U ruskom napadu kliznim bombama na dva minibusa u Kramatorsku poginule su 33 osobe, a 18 ih je ozlijeđeno. Ukrajinski predsjednik Zelenski osudio je napad na civile.

prije 14 h
8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane Najčitanije

8. LISTOPADA 1991. UBIJEN JE VLČ. IVAN BURIK: Župnik koji je ostao uz svoje župljane

Saznajte priču o vlč. Ivanu Buriku, župniku iz Tovarnika, ubijenom 8. listopada 1991. tijekom Domovinskog rata. Ostao je uz svoje župljane unatoč okupaciji i progonima.

prije 15 h
N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić: Jahači apokalipse

N. Nekić analizira uspon Vatrenih kao simbol nacionalnog ponosa i otpora. Otkrijte kako su 'jahači apokalipse' pokušali srušiti hrvatski nogomet i izbornika Dalića.

prije 15 h
Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Pavliček brtutalno odgovorio Penavi i DP-u: “Kupovali su glasove, nek’ me tuži ako to nije istina”

Marijan Pavliček oštro je odgovorio Ivanu Penavi i Domovinskom pokretu, optužujući ih za kupnju glasova u Vukovaru. Odbacuje prozivke DP-a i iznosi teške optužbe.

prije 16 h
VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupatiIstaknuto Najčitanije

VENDI U ZAGREBU: Hrvatsku nazvala „fašističkom saveznicom“, a sada dolazi nastupati

Vesna Vukelić Vendi najavila je nastup u Zagrebu unatoč ranijim izjavama u kojima je Hrvatsku nazvala 'fašističkom saveznicom'. Analiza poziva na odgovornost.

prije 16 h
Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Vanđelić: Ljudi iz UDBA-e prešli su u HDZ

Damir Vanđelić oštro kritizira HDZ i SDP, tvrdeći da su proizašli iz Komunističke partije. Najavljuje stvaranje nove političke opcije okupljanjem Fokusa i Republike.

prije 16 h
Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Plenković bi trovanje Like sveo na lokalni problem. A što je s Ćorićevim zakonima, Mikulićem i SOA-om?

Analiza afere trovanja Like: Plenković problem svodi na lokalno, no članak otkriva ulogu Ćorićevih zakona, Mikulića i SOA-e. Tko je odgovoran za opasni otpad i smanjenje kazni?

prije 16 h
08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške Najčitanije

08. listopada 1942. Rama (Prozor) – četnici ubili 1000 Hrvata i svu mušku djecu veću od kratke puške

Detalji o četničkom genocidu u Rami 8. listopada 1942. godine. Ubijeno je oko 1000 Hrvata, muškaraca i dječaka, po kriteriju visine puške. Usporedba s pokoljem u Srebrenici.

prije 16 h

Prikazano 12 od 109600 članaka.