VIJESTI Najčitanije

PREŠUTNA PREKORAČENJA Zaba je dijelu klijenata ovih dana čak upeterostručila limit na minusima

PREŠUTNA PREKORAČENJA Zaba je dijelu klijenata ovih dana čak upeterostručila limit na minusima

Prešutna prekoračenja su nekim klijentima povećana čak peterostruko, a ako ne žele toliki minus, moraju u poslovnicu

Zagrebačka banka ovih je dana dijelu klijenata još i povećala prešutna prekoračenja po tekućim računima, i to i onima kojima je povećana plaća, ali i onima kojima nije, ali do sada nisu koristili maksimalan iznos tog minusa.


Kamata je veća od 8 posto, odnosno, prema primjerima u koje imamo uvid, nominalna je 8,23 posto, a efektivna 8,92 posto. Prešutno prekoračenje klijentima je povećano automatizmom, i to do nekoliko desetaka tisuća kuna. Nisu to tražili, a neki su se upravo zapanjili jer umjesto da im se, kažu, pomogne da se iz ovog spornog proizvoda izvuku, još ih se dublje uvlači.


Ima primjera gdje je s 10 tisuća kuna prešutno prekoračenje povećano na 50 tisuća kuna, dakle čak peterostruko, odnosno do visine pet mjesečnih dohodaka. S dva prešutna prekoračenja, unutar jedne obitelji, primjerice, praktički je moguće kupiti novi automobil. Ako ne žele toliki minus, klijenti moraju fizički otići u poslovnicu i odbiti to pisanim putem. Moglo bi se reći da je riječ o neobičnom potezu banke u cijelom kontekstu s pričom o prešutnim minusima gdje se, na inicijativu Hrvatske narodne banke, traži rješenje da se prešutni minusi svedu na minimum, odnosno da se, ako baš moraju, većinom koriste dopuštena prekoračenja koja su sigurnija za korisnika, bar utoliko što banke imaju obvezu ponuditi im obročnu otplatu u slučaju problema s naplatom. Naime, kod prešutnih banka ne mora ponuditi obročnu otplatu, može, takoreći, od klijenta zatražiti da cijeli iznos vrati preko noći, plus što su kamate obično nešto više nego bi smjele biti da se, primjerice, ostalo pri dopuštenom prekoračenju, odnosno »običnim« minusima.


Jednokratna naplata




Podsjetimo, prije dvije do tri godine banke su većinu minusa po transakcijskim računima »pretvarale« u prešutna prekoračenja, upravo kako bi izbjegle zakonski plafoniranu kamatnu stopu. Radile su to legalno, a HNB je tek ljetos primijetio tu anomaliju. Regulator je tada od njih tražio da se »vrate« dopuštenim minusima.


Minusi su, naime, uvijek nezgodni, u smislu da se ne moraju odmah vratiti, pa često klijent, kad jednom u minus uđu, ne izlaze iz njega godinama, desetljećima, a banka cijelo vrijeme ubire kamatu. Kod prešutnih je to još rizičnije iz spomenutog razloga jednokratne naplate. No, banke nisu postupile po okružnici HNB-a koja je, doduše, ionako imala samo status preporuke. Broj prešutno prihvaćenih prekoračenja u prosincu prošle godine tek je blago smanjen u odnosu na rujan, otkrio je nedavno HNB. Dakle, većina prekoračenja ostala je u sferi nepoželjnih prešutnih, odnosno, očito je samo mali dio minusa ponovo vraćen na dopuštene. Sada se praksa prešutnih prekoračenja još i širi, čime se postupa upravo suprotno od preporuke regulatora. Stvara se time možda nova generacija problema jer se ljude i dalje praktički potiče da se dodatno zadužuju po prešutnom prekoračenju, a u uvjetima ovakvog rasta cijena, rastu i šanse da građani zarone u (još dublji) minus. A što ako ga poslije ne budu mogli vraćati? Čeka li nas novi val prodaje potraživanja po minusima? Podsjetimo, banke su u zadnjih pet godina prodale već pola milijarde kuna minusa koje su ocijenile teško naplativima agencijama za naplatu potraživanja.


Smanjena kamata


Iz Zagrebačke banke su potvrdili da je banka »klijentima urednog poslovanja koji zadovoljavaju uvjete, 24. veljače 2022. povećala prekoračenje po tekućem računu, sukladno njihovim primanjima, maksimalno do 50.000 kuna«.


– Banka je povećanje prekoračenja provela u skladu s Općim uvjetima po transakcijskim računima potrošača, koje je klijent prihvatio prilikom ugovaranja tekućeg računa. (I po kojima banka ima pravo prešutno povećati klijentu prekoračenje), navode u Zabi. Ukoliko ga ne koriste, kažu dalje, »klijenti za novi, veći iznos prešutnog prekoračenja po tekućem računu ne snose nikakve troškove«. Kažu i da su smanjili stopu, te da i za prešutni minus nude opciju obročne otplate.


– Kamatna stopa na prešutno prekoračenje u Zagrebačkoj banci 1. siječnja 2022. smanjena je s 8,41 na 8,23 posto. U slučaju smanjenja ili ukidanja iznosa prešutnog prekoračenja, banka klijentima omogućava otplatu na 12 mjeseci. Takav način otplate klijentima se otvara automatizmom, bez potrebe dolaska u poslovnicu i bez potrebe potpisa ugovora i slično, te bez dodatnih troškova. Ako klijenti žele otplatu na više od 12 obroka, potreban je dolazak u poslovnicu banke radi razmatranja drugih opcija financiranja na dulji rok otplate. Ukoliko klijent ne želi imati veći odobreni iznos prešutnog prekoračenja na raspolaganju, u svakom trenutku može zatražiti njegovo smanjenje ili ga zatvoriti, i to u poslovnici Zagrebačke banke ili online putem e-poslovnice, navodi banka.


HNB ljetos podigao prašinu, a sada umanjuje problem


HNB je ljetos opravdano pokrenuo cijelu priču s prešutnim minusima, nakon čega su iz dijela bankarskih krugova prijetili ukidanjem minusa (a sada se radi upravo suprotno). No, prema odgovoru koji smo sada dobili iz HNB-a, a na zahtjev da komentiraju bankarsku praksu da se prešutni minusi još i povećavaju, čini se da HNB-u sve ovo više i nije toliko sporno. Ponovili su da njihovi i predstavnici Ministarstva financija »rade na finalizaciji rješenja kojima bi se dodatno zaštitilo potrošače kada su u pitanju prekoračenja po tekućim računima«.
– S obzirom na iskazanu zabrinutost vezano uz obročnu otplatu smanjenog ili ukinutog iznosa prešutno prihvaćenog prekoračenja, možemo istaknuti da, prema informacijama kojima raspolaže HNB, sve banke koje odobravaju prešutno prihvaćena prekoračenja, kod njihovog smanjenja ili ukidanja potrošačima nude obročnu otplatu na 12 mjeseci. Uz to, u razdoblju od 1. siječnja do 1. srpnja 2022. maksimalna ugovorna kamatna stopa (NKS) na ovu vrstu kredita iznosi 8,24 posto, navodi HNB.


HUB: Rješenje se traži, a prekoračenja revidiraju


Zatražili smo i komentar ostalih banaka, odnosno HUB-a, koji je odgovorio na razini industrije. I iz HUB-a podsjećaju da »Ministarstvo financija i HNB kreiraju optimalan model rješenja u vezi s novom regulacijom prekoračenja po transakcijskim računima te vjerujemo da će javnost biti upoznata sa svim detaljima kad takvo rješenje bude spremno za operativnu provedbu«.


– Shodno tome, banke još uvijek nisu pokrenule aktivnosti koje su povezane s regulatornom inicijativom te će, u trenutku dok novo regulatorno rješenje bude poznato, voditi brigu da klijente obavijeste pravovremeno i transparentno o svim eventualnim promjenama vezanim uz korištenje njihovih proizvoda i usluga. U prethodnom razdoblju nismo primijetili poteškoće klijenata s korištenjem prešutnih prekoračenja po tekućem računu. U slučajevima u kojima banke u sklopu redovnih aktivnosti klijentima revidiraju iznos prekoračenja, odnosno povećavaju, smanjuju ili ukidaju, u takvim situacijama omogućavaju obročnu otplatu neovisno o vrsti prekoračenja, što je u skladu s regulatornim smjernicama, poručuje HUB.


Izvor:novilist.hr/Foto: PIXSELL

#Zagrebačka banka #klijenti #minusi po računima #Zaba #prešutna prekoračenja

Više iz kategorije: VIJESTI

Drama u Trogiru: Muškarac s ubodnom ranom pronađen kod Starog čiovskog mosta, hitno je operiran

Drama u Trogiru: Muškarac s ubodnom ranom pronađen kod Starog čiovskog mosta, hitno je operiran

Muškarac je pronađen s ubodnom ranom kod Starog čiovskog mosta u Trogiru. Hitno je operiran i izvan životne opasnosti. Policija provodi kriminalističko istraživanje.

prije 3 min
„Smije li ratnik plakati?“ – film o djetetu poginulog branitelja koje je tugu pretvorilo u 350 kilometara sjećanja

„Smije li ratnik plakati?“ – film o djetetu poginulog branitelja koje je tugu pretvorilo u 350 kilometara sjećanja

Pogledajte dirljiv dokumentarac "Smije li ratnik plakati?" Krešimira Šimića Šime, sina poginulog branitelja, koji je tugu pretvorio u ultramaraton sjećanja i poruku života.

prije 10 min
8. LISTOPADA 1991. – STRADANJE PLITVIČKOG KRAJA: Zločini u Vagancu, Smoljancu i Poljanku i pogibija Nikole Hodaka

8. LISTOPADA 1991. – STRADANJE PLITVIČKOG KRAJA: Zločini u Vagancu, Smoljancu i Poljanku i pogibija Nikole Hodaka

Obilježena 35. obljetnica stradanja Vaganca, Smoljanca i Poljanka te pogibije Nikole Hodaka 8. listopada 1991. Detalji zločina i napada na plitvička sela.

prije 10 min
TOMO MEDVED NA OTVORENJU 30. SŠNIDOR-a: Mali Lošinj od danas okuplja hrvatske ratne vojne invalide

TOMO MEDVED NA OTVORENJU 30. SŠNIDOR-a: Mali Lošinj od danas okuplja hrvatske ratne vojne invalide

U Malom Lošinju otvoren je 30. SŠNIDOR, svehrvatsko sportsko natjecanje invalida Domovinskog rata. Ministar Tomo Medved prisustvovao otvorenju. Okuplja tisuću branitelja.

prije 19 min
9. LISTOPADA 1995. – POGINUO ANDRIJA MATIJAŠ PAUK: Na prilazima Mrkonjić Gradu pao je zapovjednik koji je do kraja bio uz svoje vojnike

9. LISTOPADA 1995. – POGINUO ANDRIJA MATIJAŠ PAUK: Na prilazima Mrkonjić Gradu pao je zapovjednik koji je do kraja bio uz svoje vojnike

Saznajte više o pogibiji legendarnog zapovjednika Andrije Matijaša Pauka 9. listopada 1995. kod Mrkonjić Grada. Analiza okolnosti smrti heroja 4. gardijske brigade.

prije 25 min
Preminuo Zmago Horvat, slovenski ultramaratonac koji je trčao za Vukovar i žrtve rata

Preminuo Zmago Horvat, slovenski ultramaratonac koji je trčao za Vukovar i žrtve rata

Slovenski ultramaratonac Zmago Horvat preminuo je u 64. godini. Bio je poznat po humanitarnom trčanju za Vukovar i žrtve rata te sudjelovanju na maratonu Zagreb-Vukovar.

prije 34 min
9. listopada 1991.: Proboj koji je spasio pakračku obranu — Pakrac i Lipik bili su na rubu pada

9. listopada 1991.: Proboj koji je spasio pakračku obranu — Pakrac i Lipik bili su na rubu pada

Saznajte kako je proboj 9. listopada 1991. spasio obranu Pakraca i Lipika od potpunog okruženja i pada. Ključni trenutak Domovinskog rata i uloga Tomislava Merčepa.

prije 39 min
Gordan Malić žestoko o Zafranoviću: „To nije film“ – otvorio pitanje novca, političke poruke i gradskog stana

Gordan Malić žestoko o Zafranoviću: „To nije film“ – otvorio pitanje novca, političke poruke i gradskog stana

Gordan Malić kritizira film Lordana Zafranovića, tvrdeći da nema umjetničke pretenzije. Postavlja pitanja o financiranju iz Srbije, političkim motivima i poziva Grad Zagreb da mu oduzme gradski stan.

prije 43 min
9. LISTOPADA 1991. – PALI SU TOMPOJEVCI: Dan kada je okupacija stigla u hrvatsko selo između Vukovara i Iloka

9. LISTOPADA 1991. – PALI SU TOMPOJEVCI: Dan kada je okupacija stigla u hrvatsko selo između Vukovara i Iloka

Deveti listopad 1991. obilježio je pad Tompojevaca. Pročitajte o okupaciji sela između Vukovara i Iloka, napadima JNA, žrtvama i posljedicama za stanovništvo.

prije 52 min
POMOZIMO JOSIPU DEDIĆU: Nakon teških opeklina pred njim su operacije i rehabilitacijaIstaknuto Najčitanije

POMOZIMO JOSIPU DEDIĆU: Nakon teških opeklina pred njim su operacije i rehabilitacija

Josip Dedić iz Gale teško je stradao s opeklinama 3. stupnja na 45% tijela. Pred njim su operacije i duga rehabilitacija. Obitelj moli za pomoć. Donirajte i podržite Josipa!

prije 1 h
ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

ROMANA JERKOVIĆ NAPUSTILA SDP: ‘Ne pristajem na političko djelovanje kroz insinuacije i podmetanja’

Romana Jerković napustila je SDP nakon 30 godina, odbacujući optužbe i kritizirajući stranku zbog političkih podmetanja i blokade komunikacije.

prije 14 h
Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve.

Obilježena 35. obljetnica tragedije u Mikluševcima. Sjećanje na nevine žrtve i heroje Domovinskog rata. Pročitajte potresnu priču o progonu i hrabrosti.

prije 14 h

Prikazano 12 od 109610 članaka.