Programske odrednice kandidata Domovinskog pokreta iz Zadarske županije u sklopu IX. izborne jedinice

Domovinski pokret okupljen oko Miroslava Škore objavio je svoju izbornu listu za IX. izbornu jedinicu, čiji je nositelj Hrvoje Zekanović. Nakon formiranja liste i održanog koordinacijskog sastanka sa kandidatima iz Zadarske županije, na kojem su sudjelovali dr. Damir Biloglav, umirovljeni brigadir i bivši dožupan Danijel Kotlar, oporbeni vijećnik iz grada Biograda Ante Fuzul, kao i nezavisni vijećnik Frane Tokić iz grada Benkovca, donešene su programske odrednice koje se tiču prijeko potrebnih promjena u našem društvu, koje bi služile na dobrobit svih građana Zadarske županije, ali i šire.

 

Damir Biloglav:

U cijeloj našoj državi, pa tako i u zadarskoj županiji , dugi niz godina se gomilaju problemi u funkcioniranju zdravstvenog sustava što u konačnici rezultira sve lošijim javnozdravstvenim pokazateljima odnosno sve gorim zdravljem nacije. Hrvatski zdravstveni sustav je u trajnoj organizacijskoj i financijskoj krizi za koju se ne nalazi učinkovito rješenje. Kao palijativna mjera se svako malo provode tzv. sanacije sustava kojih je do sada bilo više od 20 . Suočeni smo sa sve masovnijim odlaskom liječnika i medicinskih sestara iz naše domovine, s rastućim nezadovoljstvom pacijenata koji sve teže dolaze do zdravstvenih usluga ,sa stalnim upozoravanjima i prijetnjama od strane dobavljača roba i usluga kojima zdravstveni sustav duguje milijarde kuna . Sustav se održava u prvom redu na entuzijazmu zdravstvenih radnika i njihovoj predanosti svome zanimanju što se ponajbolje vidi u kriznim vremenima kojima smo svjedočili zadnjih nekoliko mjeseci.

Političke elite u Hrvatskoj, koje se na vlasti izmjenjuju po ping-pong principu, ne nalaze izlaz iz postojećih problema što je i logično s obzirom da su ih sami proizveli. Zato je nužno napustiti dosadašnji pristup upravljanju sustavom zdravstva u zakonodavnom, provedbenom i financijskom smislu.

U našoj županiji DP prepoznaje nekoliko krupnih problema u funkcioniranju zdravstva čije rješavanje se ne može i ne smije odlagati ukoliko se želi izbjeći daljnje narušavanje kvalitete zdravstvene zaštite. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) tu u prvom redu mislimo na nepodnošljivu situaciju u zdravstvenoj zaštiti djece. Naime, od 14 pedijatara na primarnoj razini koliko je predviđeno mrežom javnog zdravstva za našu županiji, danas je u funkciji svega 8 timova. Tek nešto malo bolja je situacija sa zdravstvenom zaštitom žena na primarnoj razini. Ovo je dobar primjer koji govori o vjerodostojnosti upravljačkih elita koje nas svakodnevno uvjeravaju da se jako trude oko poboljšanja katastrofalnih demografskih pokazatelja. U zemlji u kojoj se rađa sve manje djece ti političari nisu u stanju osigurati dovoljan broj ginekologa koji bi pratili trudnoće niti dovoljan broj pedijatara koji bi liječili malu djecu !

Ovo je problem koji se godinama razvija i na koji su brojne stručne udruge iz zdravstva javno upozoravale. Nažalost, vladajuće strukture nisu imale sluha za vapaje koji dolaze iz struke i danas imamo to što imamo. Za nastalu situaciju očito nitko nije odgovoran iako je svima dobro poznato tko donosi odluke i tko je bio u poziciji da odlučuje o ovoj problematici. Sličan razvoj događaja očekuje i obiteljsku medicinu koja će u slijedećih nekoliko godina također biti deficitarna struka jer je broj onih koji odlaze u mirovinu daleko iznad broja onih koji bi ih trebali zamijeniti. Opet upozoravamo i opet promatramo istu reakciju upravljačke elite.

Kad je u pitanju polikliničko-konzilijarna i bolnička zdravstvena zaštita DP kao poseban problem vidi nepravedan i nerealan limit određen našoj Općoj bolnici. Radi se o maksimalnim financijskim sredstvima koja Opća bolnica može uprihodovati temeljem ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Taj tzv. limit je određen na temelju referentnog razdoblja koje nije u skladu sa stvarnim opsegom zdravstvenih usluga koje se u bolnici pružaju. To trajno ugrožava poslovanja zadarske opće bolnice i ometa daljnji razvoj zadarskog zdravstva u kojem Opća bolnica ima ključnu ulogu.

Od samih sadržaja u Općoj bolnici DP ističe kao posebno veliki problem neadekvatno zbrinjavanje onkoloških bolesnika. Radi se o sve brojnijoj skupini bolesnika koje dodatno traumatizira činjenica da se u našoj bolnici ne mogu adekvatno liječiti pa su prisiljeni putovati u vanjske ustanove. Ovo je posebno neprihvatljivo ako uzmemo u obzir da zadarska bolnica ima sjajne onkologe i izvanredne medicinske sestre koje rade s tom posebno teškom i nesretnom skupinom bolesnika. Zadarska opća bolnica , odnosno onkološki bolesnici iz naše županije , svakako zaslužuju dobar onkološki odjel na kojem bi se provodila dijagnostika i liječenje po najboljim standardima suvremen onkološke medicine. Za to ćemo zdušno zalagati.

Treća velika zdravstvena tema kojoj u DP posvećujemo pozornost je nedovoljna iskorištenost potencijala u zdravstvenom turizmu s kojima naša županija obiluje. Ovdje posebno ističemo izvanredne mogućnosti u razvitku fizikalne i rehabilitacijske medicine. Ninsko blato je raritet u svjetskim razmjerima a gotovo potpuno izvan funkcije. Kvaliteta i zalihe peloida (blata) kao i mogućnost kombiniranog korištenja peloida i salamure iz obližnje solane pružaju izvanredne mogućnosti za spomenuti oblik liječenja i za unapređenje zdravstvenog turizma što u spoju s proizvodnjom hrane i nuđenjem raznih usluga može biti zamašnjak za gospodarski razvitak cijelog našeg kraja.

Domovinski pokret će se na nacionalnoj razini zalagati za sveukupni razvitak zdravstvene zašite u našoj županiji a prioritet ćemo dati temama koje smo istakli u ovom tekstu. Smatramo da je potrebno uvesti korijenite promjene u upravljanju zdravstvom jer dosadašnji način upravljanja očito ne daje rezultate koje kao zajednica trebamo i možemo postići. Upravljanje zdravstvenim sustavom se mora temeljiti na stručnosti i odgovornosti a ne političkoj podobnosti. Rad svih sudionika u sustavu se mora vrednovati na temelju stvarno postignutih rezultata a razvoj i napredovanje u sustavu moraju biti omogućeni svima koji to zaslužuju svojim zalaganjem neovisno o njihovim političkim preferencijama.

 

Danijel Kotlar:

Zalagati ćemo se za osnivanje javne ustanove „Memorijalni centar Domovinskog rata Zadarske županije“. Javna ustanova „Memorijalni centar Domovinskog rata Zadarske županije“ bila bi institucija koja bi svojom djelatnošću, čuvala, istraživala i promicala sjećanja, dokumentaciju i ostale zapise o događajima u Domovinskom ratu, temelja u stvaranju hrvatske države. U svojoj djelatnosti imala bi, memorijalnu, znanstveno-obrazovnu, turističku i druge aktivnosti.

Osim edukativnih aktivnosti,  ustanova bi vodila, komemoracije, dokumentaciju i istraživanje.

Nije zanemariv i turistički segment ustanove, kroz individualne i skupne posjete, gdje bi mogli razgledati razne postave, izložbe eksponata, naoružanja, opreme i video prikaze bitke za Zadar i zadarsko zaleđe.

Također, zalagati ćemo se za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa;

Hrvatska do danas nije proglasila isključivi gospodarski pojas, a skoro su sve sredozemne zemlje to učinile. Na Trećoj konferenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora donesena je 1982. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora koja je uvela isključivi gospodarski pojas kao novi specifični pravni režim. Neosporno je da svaka obalna država ima pravo proglasiti svoj isključivi gospodarski pojas, kako na temelju Konvencije, tako i na temelju običajnog međunarodnog prava mora. Zemlje Island i Norveška zbog gospodarskog pojasa odustale su od ulaska u Europsku uniju. Razlog je bio što su te zemlje cijenile što imaju, ponajviše prirodne resurse; Island ribu, a Norveška naftu i ribu.

Proglašenjem gospodarskog pojasa ostvaruje se mogućnost kontrole i bolja uspostava pravila, te da bude što manje otvorenih dijelova mora gdje se ne zna tko koji dio nadzire. Gospodarskim pojasom bi se dala i ekološka zaštita mora, arheoloških nalazišta, i zaštita eksploatacije prirodnih bogatstva. Kada bi se proglasio isključivi gospodarski pojas, Hrvatska mogla dobiti 133 milijuna eura godišnje, tj. 29,3 milijuna više nego sada – oko 222 milijuna kuna.

 

Frane Tokić:

Veliki problem napuštanja ruralnog prostora zadarskog zaleđa vezan je prvenstveno uz nedostatak potpore u stočarskoj i poljoprivrednoj proizvodnji.

Stočarstvo i poljoprivreda se uglavnom vežu za ruralni razvoj, a koji bi trebao biti okosnica u proizvodnji „eko hrane“ s područja Bukovice i Ravnih kotara. Navedenu proizvodnju bitno je vezati uz količinu proizvedenog, a ne uz površinu na kojoj je neki proizvod. Kada smo došli do količina finalnog proizvoda, mora se omogućiti siguran otkup finalnog proizvoda, čime bi uvoz hrane bio znatno smanjen. To će dati jamstvo stanovništvu zaleđa za ostanak na ruralnim područjima.

Također kontroliranjem poticajnih mjera i smanjivanjem zlouporabe, riješio bi se problem ravnopravnosti svih dionika.

U raspodjeli poljoprivrednog zemljišta na prostoru svake lokalne samouprave PRIORITET MORAJU IMATI obitelji koje ostaju živjeti na tom području.

S obzirom da je demografski rast determiniran različitim društvenim pojavnostima, među kojima se ističe gospodarski razvoj, stočarstvo i poljoprivreda su jedna od grana koje su prioritet za opstanak stanovništva zadarskog zaleđa.

Smatramo da je opća demografska kriza koja pogađa hrvatsku državu, gospodarstvo i društvo, najveća prijetnja hrvatskoj budućnosti te se zalažemo za aktivnu populacijsku politiku koja se mora zasnivati na:

• zaustavljanju negativnih demografskih procesa,
• zaustavljanju procesa iseljavanja i
• iniciranju procesa povratka Hrvata koji su se iselili iz zemlje,
• a to, u prvom redu, znači osigurati ekonomski boljitak i viši životni standard naših građana.

 

Ante Fuzul:

Prije 17 godina napravljen je idejni projekt mosta koji od tada stoji u ladici u Zadarskoj županiji. Za 9000 stanovnika Pašmana i Ugljana taj most znači ono što stanovnicima hrvatskog juga znači Pelješki most. Osim što bi time Hrvatska dobila novih 170 km obale, most kao čvrsta poveznica otoka i kopna omogućila bi brži i sigurniji dotok investicija, povećanje kvalitete života na otoku i na kraju zadržavanje postojećih i mogući povratak raseljenih stanovnika.

Meni je kao svakodnevnom svjedoku tih problema stalo da izgradimo most kao prvi korak ka povezivanju većine naseljenih otoka zadarskog arhipelaga.