VIJESTI Najčitanije

Rusija povukla znakovit potez vezan uz nuklearno testiranje, čeka se još samo Putinov potpis: Ima li razloga za brigu? "Prva stvar koju nam to pokazuje jest..."

Rusija povukla znakovit potez vezan uz nuklearno testiranje, čeka se još samo Putinov potpis: Ima li razloga za brigu? "Prva stvar koju nam to pokazuje jest..."

CTBT

Napetosti u cijelom svijetu rastu. Najnoviji potez Moskve njihovu smirivanju zasigurno ne doprinosi, piše Dnevnik.hr.

Ruski parlament usvojio je prošli tjedan posljednju fazu zakona o povlačenju moskovske ratifikacije Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani testiranja nuklearnog oružja (CTBT) i uputio ga predsjedniku Vladimiru Putinu na potpisivanje.

CTBT, dogovoren 1996., zabranjuje "svaku probnu eksploziju nuklearnog oružja ili bilo koju drugu nuklearnu eksploziju" bilo gdje u svijetu, s ciljem smanjenja i konačnog uklanjanja nuklearnog oružja.

Njegova preambula kaže da je usmjerena na potporu razoružanju i neširenju nuklearnog naoružanja ograničavanjem razvoja nuklearnog oružja i zaustavljanjem zemalja u proizvodnji naprednijeg oružja.

Ukupno 187 država potpisalo je sporazum, a 178 ga je ratificiralo u svojim parlamentima.

Od devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje Britanija i Francuska su ga potpisale i ratificirale, Sjedinjene Države, Izrael i Kina su potpisali, ali nisu ratificirali, a Rusija je potpisala i ratificirala, ali sada povlači ratifikaciju, rekavši da "oslikava" stajalište SAD-a.

Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja tek trebaju potpisati ili ratificirati. Sporazum nije pravno valjan dok ga 44 navedene zemlje ne potpišu i ratificiraju - svih devet koje imaju nuklearno oružje i 35 ostalih koje posjeduju nuklearnu energiju i istraživačke reaktore.

Ima li CTBT onda ikakvog praktičnog učinka?

Da, u praksi je sporazum stvorio tabu protiv eksplozivnih nuklearnih pokusa. Nijedna zemlja nije provela takav test od 1990-ih osim Sjeverne Koreje, koja je provela posljednji od svojih šest testova 2017. godine.

Sporazumom je uspostavljena globalna mreža promatračkih postaja koje mogu detektirati zvuk, udarne valove ili radioaktivne padavine od nuklearne eksplozije. Kada bude dovršena, sadržavat će 321 stanicu za praćenje i 16 laboratorija, čiji će domaćini biti 89 zemalja. Otprilike 90 posto toga već je operativno, uključujući Rusiju i Sjedinjene Države.

Što znači ruska promjena stava?

Rusija kaže da ne planira provesti testiranje osim ako to ne naprave Amerikanci.

Ali neki analitičari smatraju da je ruski test sada vjerojatniji. Putin objavljuje ono što Zapad vidi kao nuklearne prijetnje od početka rata u Ukrajini i možda drži testiranja u rezervi u slučaju da ruski položaj u sukobu naglo opadne, kada bi to mogao iskoristiti da upozori Zapad da odstupi. Javno se nije izjasnio smatra li da je test potreban ili ne.

Što bi se postiglo nuklearnim testiranjem?

Ne mnogo u znanstvenom smislu, kažu stručnjaci, jer se detonacije u punom opsegu mogu točno simulirati pomoću testova bez nuklearne lančane reakcije.

I Rusija i Sjedinjene Države imaju napredne istraživačke programe za razumijevanje performansi i ponašanja oružja, rekao je Dylan Spaulding, viši znanstvenik u Union of Concerned Scientists: "Ta vrsta istraživanja ne zahtijeva pravo testiranje, ono zahtijeva računalno modeliranje."

Ali stručnjaci kažu da bi test poslao snažan politički signal.

Andrey Baklitskiy, viši istraživač na Institutu UN-a za istraživanje razoružanja, rekao je da bi svaka država s nuklearnim oružjem to učinila samo u iznimnim okolnostima: "Argument 'možda će naše nuklearne bojeve glave biti malo bolje' nije baš dobar razlog da se to učini".

Treba li biti zabrinut oko nastavka nuklearnog testiranja?

Sigurnosni analitičari kažu da bi nuklearna proba gotovo sigurno potaknula druge zemlje da slijede njihov primjer, uništivši CTBT i pokrenuvši novu utrku u naoružanju.

Borci protiv nuklearnog oružja kažu da bi to moglo uzrokovati štetu okolišu, iako bi se testiranja - za razliku od ranih desetljeća Hladnog rata - provodila duboko pod zemljom.

Ali to bi također ukazivalo na širu nestabilnost. "Ako se nalazimo u svijetu u kojem se testiranja odvijaju, prva stvar koju nam to pokazuje jest da su nuklearni rizici porasli", rekao je James Acton, suvoditelj programa nuklearne politike pri Zakladi Carnegie za međunarodni mir.

"Mislim da je testiranje simptom rastućih napetosti i da bi dodatno pogoršalo te napetosti."

Izvor:Dnevnik.hr/PDN/Foto:Ilustracija

#Vladimir Putin #nuklearno oružje #geopolitika #Rusija

Više iz kategorije: VIJESTI

UBACIO I ZVICERA I ĐUKANOVIĆA Vučić na skupu: 'Pobijedit ću ih sve, uključujući i Plenkovića. Žele raskomadati Srbiju...'

UBACIO I ZVICERA I ĐUKANOVIĆA Vučić na skupu: 'Pobijedit ću ih sve, uključujući i Plenkovića. Žele raskomadati Srbiju...'

Aleksandar Vučić na predizbornom skupu optužio Andreja Plenkovića, Albina Kurtija, Mila Đukanovića i Radoja Zvicera da žele smjenu vlasti i raskomadanje Srbije.

prije 8 min
UBOJSTVO IZ 1995. Anu Pečaver nakon izručenja čeka 15 godina robije! No, može se pokušati i izvući! Evo kako

UBOJSTVO IZ 1995. Anu Pečaver nakon izručenja čeka 15 godina robije! No, može se pokušati i izvući! Evo kako

Ana Pečaver (51) izručena je Hrvatskoj nakon 31 godine bijega. Osuđena na 15 godina zatvora zbog poticanja na ubojstvo iz 1995., sada je u Rijeci. Ima pravo na obnovu postupka.

prije 13 min
Petar Kačić i Tomica Sabo poginuli u žestokoj obrani vukovarskog Sajmišta

Petar Kačić i Tomica Sabo poginuli u žestokoj obrani vukovarskog Sajmišta

Saznajte kako su Petar Kačić i Tomica Sabo, ključni branitelji Sajmišta, poginuli 2. listopada 1991. u žestokim borbama za Vukovar. Priča o hrabrosti i žrtvi.

prije 1 h
Branitelji Bogdanovaca 2. listopada 1991. zaustavili oklopni prodor JNA

Branitelji Bogdanovaca 2. listopada 1991. zaustavili oklopni prodor JNA

Saznajte kako su branitelji Bogdanovaca 2. listopada 1991. herojski zaustavili oklopni prodor JNA, uništivši desetak vozila i obranivši selo u Domovinskom ratu.

prije 1 h
Nadin je 2. listopada 1991. obranjen, poginuli Omer Brzoja i Tonći Šembera

Nadin je 2. listopada 1991. obranjen, poginuli Omer Brzoja i Tonći Šembera

Sjećanje na herojsku obranu Nadina 2. listopada 1991. od napada JNA i pobunjenih Srba. Prisjećamo se poginulih branitelja Omera Brzoje i Tonćija Šembere.

prije 2 h
Virovitica danas obilježava 35 godina od osnutka 127. brigade Hrvatske vojske

Virovitica danas obilježava 35 godina od osnutka 127. brigade Hrvatske vojske

Virovitica obilježava 35 godina od osnutka 127. brigade HV-a, ključne postrojbe Domovinskog rata. Saznajte više o njezinoj povijesti i današnjem programu.

prije 2 h
02. listopada 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Momir Bulatović) – ‘Namjera rata stvoriti Veliku Srbiju bez Hrvata’ Najčitanije

02. listopada 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Momir Bulatović) – ‘Namjera rata stvoriti Veliku Srbiju bez Hrvata’

Analiza agresije srpske vojske na Hrvatsku 1991. i uloge Momira Bulatovića, tadašnjeg predsjednika Crne Gore, u planiranju Velike Srbije bez Hrvata. Spominju se i Milošević, Vučić, Dačić te izostanak optužnica.

prije 2 h
U Đeletovcima obilježena 35. obljetnica okupacije, žrtve i ponosa Srijema

U Đeletovcima obilježena 35. obljetnica okupacije, žrtve i ponosa Srijema

U Đeletovcima je obilježena 35. obljetnica okupacije sjećanjem na progon 900 mještana i ratne zločine. Komemoracija je okupila branitelje, obitelji i djecu, odajući počast žrtvama Domovinskog rata.

prije 13 h
Trideset i pet godina tuge, ponosa i neugasle nade – „Kako smo stajali zajedno u ratu, tako stojimo danas u miru“

Trideset i pet godina tuge, ponosa i neugasle nade – „Kako smo stajali zajedno u ratu, tako stojimo danas u miru“

Obilježena je 35. obljetnica okupacije i stradanja Petrovaca 1991. godine. Sjećanje na žrtve, suživot i herojsku obranu srijemskog sela kod Vukovara.

prije 13 h
Kutli nastupila zastara: Povučena tjeralica, može slobodno u Hrvatsku

Kutli nastupila zastara: Povučena tjeralica, može slobodno u Hrvatsku

Zastara za Miroslava Kutlu: Povučena tjeralica, može slobodno u Hrvatsku. Osuđen zbog zlouporabe ovlasti, Kutle se sklonio u BiH. Saznajte više o slučaju.

prije 13 h
Filipu Zavadlavu pravomoćno  35 godina dugotrajnog zatvora

Filipu Zavadlavu pravomoćno 35 godina dugotrajnog zatvora

Filipu Zavadlavu pravomoćno je potvrđena kazna od 35 godina dugotrajnog zatvora za trostruko ubojstvo u Splitu 2020. godine. Zavadlav najavio ustavnu tužbu.

prije 13 h
Vlada odbila inicijativu 54 zastupnika za opoziv Plenkovića: 'Neuspjeli PR uradak'

Vlada odbila inicijativu 54 zastupnika za opoziv Plenkovića: 'Neuspjeli PR uradak'

Tako glasi druga rečenica očitovanja Vlade, kojeg osobno potpisuje premijer Andrej Plenković. Uz dugotrajno objašnjenje spornih pitanja, napose djelovan...

prije 13 h

Prikazano 12 od 109352 članaka.