Savić: Covid dodatak umirovljenicima možda već nakon mirovine u travnju

Savjetnik premijera, Zvonimir Savić, gostovao je u Newsroomu N1 Televeizije gdje je govorio o Mehanizmu za oporavak i otpornost upet kojeg bi Hrvatska trebala dobiti 6,3 milijarde nepovratnog novca.

Savić je naglasio kako Hrvatska nije jedina država koja piše projekt za oporavak i otpornost te da to čine i druge zemlje članice EU. Napomenuo je i kako je rečeno da je Hrvatska jedna od država koje imaju najjaču suradnju s Europskom komisijom.

“Dokument se temelji na provedbi reformi, a njime mogu biti pokrivene investicije u javnom i privatnom sektoru”, rekao je o Mehanizmu oporavka i otpornosti.

“Ne bih govorio o megalomaniji nego o procesu pregovora s Europskom komisijom. Svim državama EU je data mogućnost izrade plana, točno je da su nepovratna sredstva 6,3 milijarde eura. Nije još gotov dokument nego je sve podložno razgovorima, dogovorima, suglasju i Hrvatska mora predložiti da on bude sukladan javnim investicijama koje se traže da budu potpora toj reformi. Taj proces još traje kako i kod nas tako i u drugim državama. Nijedna država još nije završila projekt”, kaže Savić.

Hrvatska može i do avansnih sredstava

Objasnio je i da država mora isplanirati reforme koje želi provesti.

“Cijeli niz godina u Europskoj komisiji postoje specifične preporuke za neku državu pa se gleda što želimo napraviti, primjerice održivi željeznički promet, javna uprava i pravosuđe, skraćivanje sudskih postupaka… Za svaku državu se gleda što se mora napraviti da država bude otpornija na buduće krize, a onda se može razgovarati o iznosima za projekte i investicije”, govori Savić.

Rekao je i kako najmanje 37% nepovratnih sredstava mora biti usmjereno zelenoj tranziciji, a dio mora obavezno biti usmjeren i ka digitalnoj tranziciji.

Da bi dobili sredstva za investicije, imate primjer sustav obrazovanja, ako je naša reforma, reforma sustava obrazovanja odnosno da se provede jednosmjenska nastava tu morate prilagoditi zakonodavstvo, a da bi tako nešto uspjeli provesti potrebne su investicije, čak i gradnja novih škola i dvorana i onda se prati provedba reformi i onda se dobivaju sredstva za reforme”, objasnio je.

Potvrdio je i da svaka država može dobiti najviše 13% avansnih sredstava što je otprilike 6,14 milijardi kuna te je nabrojao u što bi se to uložilo. Nabrojio je 6 tematskih cjelina u koje bi se novac trebao uložiti. To su: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada, zdravstvo i na kraju inicijativa obnove zgrada, što energetski, što nakon potresa.

Mehanizam neće riješiti postojeće probleme

Probleme u zdravstvu ovaj Mehanizam EK neće riješiti, kaže.

“Ovaj plan oporavka i otpornosti neće riješiti sve dubioze, već doprinosi oporavku i otpornosti nekog sustava. Doprinosi stabilnosti i kvaliteti opreme i dijagnostike i obnove bolnica. Ne može ovaj mehanizam riješiti sve, ali cilj je da doprinese kvaliteti. Još jednom ću reći da ovaj mehanizam ne može riješiti nagomilane probleme, ali pomaže efikasnosti sustava i smanjenju troškova. Možemo više reći da je ovo doprinos povećanju efikasnosti”, rekao je Savić.

Naglasio je i kako nije točno da 10% sredstava iz plana oporavka ide privatnom sektoru te da je to potpuno neispravna konstatacija. Dodao je i kako je ljudima iz HUP-a objašnjeno da je nemoguće da sredstva budu podijeljena tako da 50% ide javnom, a 50% privatnom sektoru.

“To nije svrha ovog mehanizma. Svrha je provedba reformi putem javnih ulaganja, a javna ulaganja putem svojih mjera doprinose izravno privatnom sektoru. Gotovo sve investicije u konačnici završe u privatnom sektoru. Ako me pitate koliko to izravno ide, najmanje 30% našeg plana oporavka i otpornosti idu privatnom sektoru.

Ogromna većina sredstava završi u privatnom sektoru ili izravno 30%, što je više nego u dobrom dijelu zemalja s kojima smo stupili u kontakt i uspoređivali. Mislim da je naš stav ispravan, mi od početka pregovora tražimo što veće iznose za gospodarstvo”, veli Savić.

Covid dodatak umirovljenicima

Dodaje i kako smo mi država koja proporcionalno traži najviše sredstava za privatni sektor. Rekao je i kako za privatni sektor postoje drugi mehanizmi financiranja dok ovaj treba gledati kako cjeloviti pristup jačanju otpornosti.

“Obveza je nas kao države je da šaljemo zadnju verziju dokumenta u kojoj moramo dokazati sve reforme, rokove, investicije, rokove kada će biti provedene… To je detaljna komunikacija koja će osigurati da se reforme kroz vrijeme provedu i da na temelju njih možemo dobiti sredstva za javni i privatni sektor”, objašnjava.

Naposljetku je govorio i o covid dodatku za umirovljenike. Rekao je kako još ne može govoriti o konkretnim iznosima jer se stvari tek finaliziraju. “Moguće je da te isplate budu već nakon isplata mirovina u travnju, ali je samo stvar finaliziranja. Mislim da smo ih već obradovali ovim što se o tome razgovara”, zaključio je.