Slavoniji se sprema katastrofa veća od svinjske kuge: Ni ne slutite što je u pozadini

Afrička svinjska kuga slavonskim stočarima donijela je pregršt problema i pitanja, a zajedno s njom među Slavonce uvukao se val nezadovoljstva koji je nedavno rezultirao i prosvjedima u sklopu kojih se problematiziralo poteze koje su po pitanju suzbijanja ove pošasti poduzeli Ministarstvo poljoprivrede, ali i Vlada na čijem je čelu premijer Andrej Plenković.

Politolog upozorava na slojevitu problematiku

Da afrička svinjska kuga i prosvjedi koji su s njom krenuli Plenkovića dovode u nepovoljan položaj posebice sada kada se nalazi u ovom predizbornom periodu, potvrđuju i unutar samog HDZ-a, no za razliku od njih u nedavnom razgovoru za naš portal politolog Anđelko Milardović objasnio je kako je afrička svinjska kuga samo kamenčić u mozaiku puno šire slike koja je znatno sumornija. Prema njegovim riječima to je samo okidač koji će utjecati na rezultate izbora.

”Od 1997. pa do danas pratim što se događa u istočnoj Hrvatskoj. Nakon Domovinskog rata počelo je iseljavanje mlade populacije u Irsku, posljedica toga je pražnjenje prostora, onda penetracija stranih utjecaja, prije svega mađarskog, a ni srpski i ruski nisu daleko”, rekao je Milardović koji smatra da i afričku svinjsku kugu u Slavoniji treba postaviti u geopolitički kontekst pa sagledati utjecaj Mađarske što preko kapitala što preko zemljišta.

”Kad se kaže Mađarske, onda se misli i na mađarskog saveznika, a to je Rusija. Mađarska dijelom odrađuje njihove poslove, pogledajte zemljišta u Slavoniji i Baranji, koja im je sudbina, poljoprivrednih poduzeća, kako se uz pomoć kapitala oslobađa prostor Slavonije i Baranje koji je vojno bio oslobođen.Vraćamo se opet na Mađarsku, njihov kapital, pogledajmo utjecaj OTP banke, pa utjecaj mađarskog kapitala na sport. Tko je vlasnik nogometnog kluba Osijek, tko bi želio kupiti Belje, a sve to jer se na ekonomski način osvaja prostor. Kupuje se zemljište – mađarskim, ruskim, tko zna čijim kapitalom i stvara se pretpostavka za iseljavanje te se domaće stanovništvo osiromašuje. I onda dođe ova bolest – afrička svinjska kuga – kao kap na te procese”, objasnio je politolog nadalje skrećući pažnju i na Plenkovićeva saveznika odnosno saborskog zastupnika mađarske manjine Roberta Jankovicsa kojega je nazvao eksponentom mađarskog interesa.

Milardović propitkuje Plenkovićeve koalicijske partnere

”I kako Jankovics može biti koalicijski partner kad služi mađarskim interesima i kako Milorad Pupovac može biti koalicijski partner, a služi Beogradu? Kako Furio Radin to može biti? Pa zato jer postoji osovina: Beograd – Rim – Budimpešta u Hrvatskom saboru koja drži ovo društvo u šaci”, naglasio je Milardović nakon čijih se riječi doista valja zapitati što nakon godina zapostavljanja, iseljavanja, ali i afričke svinjske kuge predstoji Slavoniji koja se u javnom prostoru uglavnom i spominje usred predizbornih kampanja.

Slavonci sami po sebi kažu da ih nakon rata i onoga što se poslije rata izdogađalo više ništa ne može iznenaditi, no i u samoj Slavoniji svjesni su ne samo beogradskih aspiracija, već i onih mađarskih s kojima je uostalom dobro upoznata i domaća politička elita.

Ne tako davno mađarski premijer Viktor Orban na svojem je Instagramu objavio fotografiju na kojoj se vidi da za mađarsku nogometnu reprezentaciju navija noseći zastavu Velike Mađarske na što su nakon te utakmice između Mađarske i Grčke reagirali hrvatski politički predstavnici koji doduše taj Orbanov potez nisu shvatili pretjerano ozbiljno. “Mislim da ne bi trebao reagirati, nikad nije napao Hrvatsku. Njegove aspiracije prema Hrvatskoj se svode da mjesec dana krstari Jadranom i dođe na večeru”, izjavio je tada Milanović nazvavši Mađare našim najboljim susjedima.

“Nisam to vidio, Mađarska se nije kvalificirala, on valjda prati neke druge utakmice, neprihvatljive su teritorijalne pretenzije na Hrvatsku, ali nisam se bavio tuđim šalovima”, rekao je pak kratko premijer Plenković. Kada je o krstarenjima Jadranom riječ, tada valja podsjetiti da se Orban tijekom ljetnog odmora posljednjih godina tradicionalno susreće s hrvatskim predsjednikom Milanovićem, što potvrđuju i fotografije koje su svojevremeno procurile u medijski prostor, a iz kojih nije teško zaključiti kako se radi o prisnom druženju. Iznenađujuće je to za Milanovića koji je svojedobno bivšeg HDZ-ova ministra gospodarstva Tomislava Ćorića nazivao mađarskim potrčkom ne precizirajući na što točno pri tome aludira.

Slavonci sami po sebi kažu da ih nakon rata i onoga što se poslije rata izdogađalo više ništa ne može iznenaditi, no i u samoj Slavoniji svjesni su ne samo beogradskih aspiracija, već i onih mađarskih s kojima je uostalom dobro upoznata i domaća politička elita.

Ne tako davno mađarski premijer Viktor Orban na svojem je Instagramu objavio fotografiju na kojoj se vidi da za mađarsku nogometnu reprezentaciju navija noseći zastavu Velike Mađarske na što su nakon te utakmice između Mađarske i Grčke reagirali hrvatski politički predstavnici koji doduše taj Orbanov potez nisu shvatili pretjerano ozbiljno. “Mislim da ne bi trebao reagirati, nikad nije napao Hrvatsku. Njegove aspiracije prema Hrvatskoj se svode da mjesec dana krstari Jadranom i dođe na večeru”, izjavio je tada Milanović nazvavši Mađare našim najboljim susjedima.

“Nisam to vidio, Mađarska se nije kvalificirala, on valjda prati neke druge utakmice, neprihvatljive su teritorijalne pretenzije na Hrvatsku, ali nisam se bavio tuđim šalovima”, rekao je pak kratko premijer Plenković. Kada je o krstarenjima Jadranom riječ, tada valja podsjetiti da se Orban tijekom ljetnog odmora posljednjih godina tradicionalno susreće s hrvatskim predsjednikom Milanovićem, što potvrđuju i fotografije koje su svojevremeno procurile u medijski prostor, a iz kojih nije teško zaključiti kako se radi o prisnom druženju. Iznenađujuće je to za Milanovića koji je svojedobno bivšeg HDZ-ova ministra gospodarstva Tomislava Ćorića nazivao mađarskim potrčkom ne precizirajući na što točno pri tome aludira.

U Slavoniji će pak reći kako Mađari i danas ondje imaju ogroman utjecaj koji proizlali iz njihovih ulaganja u Slavoniju i Baranju. Nije tajna da je u Osijeku nedavno otvoren stadion koji je financiran mađarskim novcem, no malo je poznato da na slavonsko-baranjskom području djeluje mnoštvo udruga u kojima se okupljaju članovi mađarske nacionalne manjine. Prema riječima naših dobro upućenih sugovornika Mađari su posebno zainteresirani za investiranje po Baranji, a mađarski premijer i njegova vlada u zadnjih par godina izdašno su financijski osnažili mađarske manjine kako po Hrvatskoj, tako i u ostalim susjednim zemljama kako bi na taj način proširili mađarski utjecaj u tim zemljama.

Slavonci propitkuju mađarske investicije

U samom financiranju mađarske manjine na području Slavonije i Baranje naši sugovornici ne vide ništa problematično, no unatoč tome povremeno se propitkuju stoji li iza takvih financiranja ekspanzionistička politika pa u konačnici i teritorijalne pretenzije. Veliki dio Orbanovih sredstava neizravno završava u Hrvatskoj u kojoj se milijuni ne ulažu samo u manjinu već i se tim sredstvima financira kupnja poljoprivrednih zemljišta i nekretnina, a pored toga što su Mađari izgradili osječki stadion oni ulažu i u brojne druge sportske klubove u Baranji, a slično je i u slovenskoj regiji Prekmurje gdje se također financira mađarska manjina, a članovima se među ostalim kupuju i skupi traktori što je navodno česta praksa i na području Slavonije i Baranje.

Model nalik onom osječkom gdje je stadion građen pod palicom Orbanova prijatelja Lorinca Meszarosa primjenjuje se i u Sloveniji gdje u Lendavi u Prekmurju Mađari financiraju NK Naftu i sudjeluju u gradnji stadiona. Treba u kontekstu ove priče napomenuti i to da je Mađarska u zadnjih par godina postala jedan od ključnih vanjsko-trgovinskih partnera u Srbiji u koju su Orbanovi prijatelji također uložili milijune koje ulažu i u Rumunjsku i u Slovačku. Kada je po srijedi Hrvatska situacija je dosta kompleksna, a o tome ponešto govori istraživanje Mađarski novac, Orbanova kontrola koje je otkrilo kako je u Hrvatsku u periodu od 2011-te do 2020-te godine stiglo više od 26 milijuna eura samo za Demokratsku zajednicu Mađara u našoj zemlji čiji je dugogodišnji predsjednik upravo Jankovics koji je inače rođen u Osijeku, a po struci je inženjer informatike.

Tenzije među mađarskim udrugama

Inače su u Lijepoj našoj dvije najveće udruge mađarske nacionalne manjine upravo Demokratska zajednica Mađara Hrvatske sa sjedištem u Bilju te Savez mađarskih udruga čije je sjedište u Belom Manastiru. Demokratski savez Mađara koalicijski je preko Jankovicsa povezan sa premijerom Plenkovićem te uživa izdašnu financijsku potporu Hrvatske i Mađarske, dok je Savez mađarskih udruga nedavno završio u stečajnom postupku pred osječkim Trgovačkim sudom. Valja reći da su se ove dvije udruge sve do 2017-te godine ravnomjerno financirale iz državnog proračuna, no tada Savjet za nacionalne manjine Vlade RH odlučuje da Demokratska zajednica dobije 2,886.000 kuna, dok Savezu pripada osjetno manji iznos odnosno 678.000 kuna.

Oni koji su upućeni u tematiku podsjećaju pak da je mađarski utjecaj na Hrvatsku do sada najviše bio vidljiv u slučaju mađarskog MOL-a i odnosa po pitanju vlasničke i upravljačke strukture u INA-i, no kada je energetika u pitanju oni ulažu na sve strane pa tako prikriveno financiraju i medije koji se bave energetikom i energetskom politikom Hrvatske. Svojedobno je u razgovoru za Nacional SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula progovarajući o mađarskim investicijama spominjao upravo zastupnika Jankovicsa podsjećajući da je od fundacije BGA u Hrvatsku za razne projekte samo u godini dana izdvojeno 18 milijuna eura.

”Među viđenijim primateljima je manjinski zastupnik koji podržava HDZ-ovu vladu Robert Jankovics. Tako Orbán i u Hrvatskoj mađarsku manjinu pokušava instrumentalizirati za svoje političke ciljeve, a vrijeme će pokazati hoće li se njezini politički lideri tome znati dugoročno othrvati”, govorio je Picula dok je na financiranje tih udruga upozoravao i bivši zastupnik mađarske manjine Deneš Šoja koji je Jankovicsa prozivao i zbog sumnje da je do mandata 2016. godine došao kupovinom glasova, odnosno tako što je plaćao biračima da se prijave kao birači mađarske manjine i da zatim glasaju za njega o čemu je Šoja svojevremeno obavještavao i Plenkovića koji na to nije pretjerano značajno reagirao pa je Jankovics prema njegovim riječima skoro u cijelosti preuzeo financiranje hrvatskih Mađara što se vidi i na području Baranje gdje se uvelike obnavljaju mađarski domovi kulture i razni drugi objekti.

Mađari izravno, ali i preko posrednika ulažu u kupnju poljoprivrednih zemljišta, a pri tome im obilato koristi potpora lokalnih političara. Veliki su novac na područje Slavonije Mađari istresli u mandatu bivšeg osječkog gradonačelnika Ivice Vrkića, a ništa drugačije nije ni sada kada se alfom i omegom ovog dijela zemlje naziva župan Ivan Anušić. Kako su povezani s hrvatskom stranom, tako su Mađari povezani i sa Rusima. Mađarska je još u vrijeme prve ukrajinske krize, ne tako davne 2014., s ruskim Rosatomom potpisala ugovor o gradnji dvaju blokova nuklearne elektrane u Paksu, u koju su Rusi uložili deset milijardi eura. Slučajno ili ne, najveći podizvođač na tom projektu bio je Lorinc Mezsaros, koji je hrvatskoj javnosti poznat kao investitor u novi stadion NK Osijeka.

Kada je o energetici riječ, valja napomenuti da su Mađari s Rusima usred ukrajinskog rata potpisali ugovor o isporuci plina na rok od 15 godina, s tim da se njima plin isporučuje mimo ukrajinskog teritorija. Povezana je Mađarska s Rusima i preko bankarskog sektora, točnije preko ruske banke International Investment Bank, jednako tako Mađarska je u jeku pandemije koronavirusa među prvima dobila ogromne količine ruskog cjepiva Sputnik V. Savezništvo je, dakle, postojano, ali i unosno, baš kao što su unosne mađarske investicije u Hrvatsku. S kojim ciljem te investicije stižu pokazati će vrijeme.