STIŽU NAM ‘ŽUTO NEBO’ I ‘PRLJAVA KIŠA’! U narednim danima očekuje se neobičan astmosferski fenomen u našim krajevima
PREMJEŠTANJE PIJESKA
Copernicus Atmosphere Monitoring Service (CAMS) europski je servis za praćenje atmosfere koji se koristi za prikupljanje podataka o kvaliteti zraka, emisijama plinova i drugim faktorima koji utječu na atmosferu. Taj servis također prati i prašinu koja se diže u zrak i putuje iz različitih dijelova svijeta. To se prije svega odnosi na pustinju Saharu, piše Dnevno.hr.
Prema dostupnim informacijama, prvo veliko premještanje saharske prašine očekuje se uskoro. Copernicus prati premještanje čestica aerosolne prašine iz Sahare od 20. veljače. Prašina bi mogla stići do središnje i istočne Europe u sljedećih nekoliko dana. Prognoze servisa pokazuju da se prašina tijekom veljače kretala iznad Kanarskih otoka i zapadne Europe.
Tipične su posljedice žuta, narančasta ili crvena boja neba.
Nošena vjetrom, prašina je još uvijek aktivna iznad Sahare, a te epizode mogle bi utjecati na kvalitetu zraka u regijama kroz koje prolaze. Copernicus predviđa da će 21. i 22. veljače oblak prašine prijeći Francusku prije nego se nadvije nad dijelove središnje i istočne Europe, a predviđa se i još jedna epizoda premještanja saharske prašine, ovaj put preko Mediterana, kasnije ovaj tjedan.
Svake godine, u proljeće i ljeto, saharska se prašina diže u zrak i putuje preko Atlantika, utječući na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi u nekim dijelovima Sjeverne i Južne Amerike.
Prirodni fenomen
Premještanje saharske prašine nije neobičan fenomen, ali se očekuje da će ove godine biti posebno intenzivno zbog povoljnih uvjeta vjetra i suše u Sahari. To bi moglo utjecati na kvalitetu zraka u nekim dijelovima Europe, posebno na južnom dijelu kontinenta, kao i na dijelovima Sjeverne i Južne Amerike.
CAMS prati kretanje prašine iz Sahare kako bi predvidio kada će se ona pojaviti u različitim dijelovima svijeta, i kako bi pomogao ljudima da se pripreme za moguće negativne posljedice. To uključuje savjete o tome kako smanjiti izloženost prašini i kako zaštititi dišne puteve.
Osim na ljudsko zdravlje, saharska prašina može utjecati i na sektor energetike.
Atmosferske čestice prašine također mogu imati utjecaj na proizvodnju solarne energije jer odvraćaju solarnu radijaciju i smanjuju proizvodnju energije. Prema tome, važno je točno predvidjeti kretanje i gustoću oblaka prašine kako bi vlasti imale mogućnost poduzeti potrebne mjere za zaštitu javnog zdravlja.
Kisele i prljave kiše
Saharski se pijesak može prenositi atmosferom i završiti na tlu na različite načine, uključujući i pad s kišom. Kada oblaci koji sadrže saharski pijesak putuju preko neke regije, mogu se formirati kišni oblaci. U tom procesu, kapljice kiše formiraju se oko čestica pijeska u oblaku pa pijesak pada na tlo s kišom.
Taj se fenomen naziva “prljava kiša”.
Prljava kiša uzrokovana je česticama koje se nalaze u zraku, uključujući prašinu, čađu i razne kemikalije koje se emitiraju iz industrijskih i drugih izvora. Kada onečišćen zrak dođe u dodir s oblacima, onečišćenje se može prenijeti na kapljice kiše, što dovodi do pojave prljave kiše. Prljava kiša može sadržavati razne štetne tvari, uključujući kiseline, teške metale i druge kemikalije koje mogu biti opasne za ljude, životinje i biljke.
S druge strane, kiselu kišu uzrokuju kiseline u kiši, obično sumporna kiselina i dušična kiselina, koje nastaju kada se plinovi iz izvora zagađenja poput industrijskih postrojenja, transporta i energetskih postrojenja, miješaju s vodom i kisikom u atmosferi. Ove kiseline mogu iritirati oči, pluća i kožu ljudi i životinja, te mogu oštetiti biljke i životinje u vodenim ekosustavima.
Iako su kisela kiša i prljava kiša povezane, ne moraju nužno uvijek zajedno nastati. Na primjer, kiša može biti kisela, ali ne i prljava, ili obratno.
