Strani mediji pišu o raketama koje je kupila Srbija: Geopolitičko balansiranje Vučića
Srbija je kupila kineske hipersonične rakete. Ta vijest privukla je pažnju medija na njemačkom jeziku. Kako se tumači taj potez Beograda, a kako objašnjava brige u susjednim zemljama?
Srbija kupuje kineske rakete koje mogu "dosegnuti veće dijelove Hrvatske, a to izaziva zabrinutost kod susjeda" – tako švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) započinje svoj tekst u kojem objašnjava o kakvom se to naoružanju radi. List navodi da je vijest o kupovini raketa tipa CM-400 osobno na televiziji potvrdio predsjednik Aleksandar Vučić.
"Time, kako piše stručni magazin "The War Zone", Srbija raspolaže raketnim sustavom kakav je u Europi, izuzmemo li Rusiju, jedinstven", nastavlja dopisnik švicarskog lista s Tajvana Patrick Zoll.
Nakon podrobnijeg opisa bojnih karakteristika raketa "Made in China", NZZ nastavlja: "Posebne brige nova je srpska nabavka izazvala u Hrvatskoj. Glavni grad Zagreb je udaljen oko 200 kilometara od srpske granice. To znači da srpski borbeni avion opremljen kineskom raketom može gađati ciljeve u hrvatskoj prijestolnici a da ni ne mora napustiti vlastiti zračni prostor. Ako se računa s većim dometom od 400 kilometara, to znači da beogradsko zračno oružje sa CM-400 može dosegnuti gotovo cijelu Hrvatsku".
Rakete Made in China
NZZ napominje da se, nakon što je Vučić potvrdio kupovinu raketa, hrvatski premijer Andrej Plenković obratio glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu: "Hrvatska je članica NATO-a, Srbija je partnerska zemlja NATO-a".
Švicarski dnevnik dalje navodi da Srbija trenutno raspolaže sa 14 MiG-ova 29 koji su u službi, te da je Beograd prije dvije godine za 2,7 milijardi eura naručio 12 francuskih Rafalea, koji bi trebali biti isporučeni od 2028 godine. "Ne zna se hoće li kineske rakete onda biti montirane na Rafale. Bilo bi iznimno neobično da neki zapadni borbeni avion nosi kinesko oružje", piše NZZ, piše DW.
Srbija je, piše NZZ, testno tržište za plasman kineske vojne opreme u Europi. Kina je posljednjih godina najvažniji opskrbljivač Srbije naoružanjem, dodaju i nastavljaju da Beograd vojnu opremu kupuje i od Rusije, Francuske, Njemačke i Izraela. I po pitanje naoružanja se manifestira geopolitičko balansiranje Vučićeve vlade, zaključuje NZZ.
Geopolitičko balansiranje Beograda
Autor članka David Freches iz ARD-ovog dopisništva u Beču osvrće se također na geopolitičko balansiranje Srbije u kontekstu nabavke vojne opreme. Podsjeća se na pokušaj modernizacije i kadrovskog jačanja Vojske Srbije posljednjih nekoliko godina, u okviru čega se kupuje opremu od više raznih zemalja, te navodi podatak da više od 60 posto nabavki stiže iz Kine:
"Upravo te kupovine na Dalekom istoku uklapaju se u geopolitičko balansiranje Vučića. Pritom on već godinama na jednoj strani koketira s autoritarno vođenim državama poput Kine i Rusije, a na drugoj strani Srbija kao kandidatkinja za ulazak u EU kupuje borbene avione u Francuskoj, te sudjeluje u zajedničkim vojnim vježbama s NATO-om", navodi, piše DW.
ARD prenosi izjavu predsjednika Vučića da Srbija naravno ne namjerava napasti NATO-države, ali i da ta zemlja želi ostati vojno neutralna, odnosno da neće postati članica Sjevernoatlantskog saveza. Kupovina raketa izaziva pažnju, kaže autor ARD-a, ali i napominje da je retorika predsjednika Srbije koja prati taj čin "poznata politička igra". Tagesschau prenosi da "promatrači u tome vide pokušaj Vučića da demonstrira snagu na unutarnjopolitičkom planu".
Dobro poznat narativ
Autor članka podsjeća, naime, da je Vučić Hrvatskoj predbacio da upravlja studentima i građanskim protestima kako bi ga srušili s vlasti, odnosno da je vojna suradnja Zagreba, Tirane i Prištine usmjerena protiv Srbije.
Hrvatska je na sve to, dodaje ARD, reagirala rezervirano: "Nije novost da Vučić opslužuje narativ po kojem Srbiji prijeti opasnost sa svih strana".
