Svjetski dan svjesnosti o opasnosti od mina: zašto je Plenković ukinuo Hrvatski centar za razminiranje?

Danas, na 4. travnja, obilježava se Svjetski dan svjesnosti o opasnosti od mina i pomoći u protuminskom djelovanju. Hrvatski je prostor još uvijek u određenoj mjeri zagađen minama te je ovaj dan prilika za prisjetiti se svih pirotehničara koji izlažu svoje živote kako bi Lijepu našu očistili od mina zaostalih iz Domovinskog rata. Mnogi su od njih branitelji koji su i nakon završetka rata nastavili živjeti u stalnoj životnoj opasnosti.

Iako je problem razminiranja u Hrvatskoj i dalje aktualan, vlada Andreja Plenkovića odlukom o smanjenju broja agencija iz listopada 2018. odlučila ukinuti i Hrvatski centar za razminiranje (HRC) te ga je pripojila MUP-u. U znak neslaganja s takvom odlukom pirotehničari su tada prosvjedovali pred Vladom. Istaknuli su kako će ta odluka znatno usporiti proces razminiranja Hrvatske.

“Od predstavnika Ministarstava unutarnjih poslova nismo dobili ozbiljnu analizu koja bi na bilo koji način pokazala koji su to benefiti do kojih će doći implementacijom ove odluke”, rekao je tada Mario Barjaktarić iz Hrvatskog sindikata humanitarnog razminiranja za Dnevnik.hr.

Tada je također istaknuto kako se HRC znatnim dijelom financirao iz fondova Europske unije te da takav scenarij vjerojatno neće biti moguć kada razminiranje bude u djelokrugu MUP-a, budući da EU u pravilu ne financira državu već neovisne agencije.

“Unija u pravilu ne financira državu već financira neovisne agencije kroz EU projekte i ministarstva ne mogu povlačiti sredstva za svoje potrebe, tako da je to jedan vrlo sklizak teren”, rekao je u listopadu 2018. Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata.

Diljem Hrvatske i danas dolazi do eksplozija zaostalih mina, u nekima su stradali i ljudi

Na krovu zagrebačke Klaićeve bolnice tek je 2013. pronađen jedan neeksplodirani “zvončić”, mina zaostala iz raketiranja Zagreba u svibnju 1995. Srećom, bila je tijekom radova uočena i detonirana u kontroliranim uvjetima. Na krovu šibenske bolnice prije samo nekoliko godina također pronađena neeksplodirana bomba koju je, srećom, jedan od radnika, ujedno i bivši branitelj, na vrijeme uočio te pozvao nadležne službe.

Eksplozije zaostalih mina uzrokovale su i nesreće sa smrtnim ishodima. Prisjetimo se samo djevojčice koja je poginula u selu Bosanka pored Dubrovnika.

Jednako tako, prisutni su i smrtni slučajevi piratehničara koji rade na razminiranju. Jedan od njih bio je Renato Spahija, otac petero djece, koji je poginuo u dobi od 49 godina na minskom polju pored Osijeka.

Sve su to razlozi zbog kojih se problemu razminiranja treba pristupiti ozbiljno, a pitanje je li ukidanje HRC-a bio primjeren pristup tom problemu.

Petir i osiguravanje sredstava za razminiranje iz EU fondova

Novčanu pomoć za razminiranje u velikoj je mjeri kao hrvatska eurozastupnica uspjela osigurati Marijana Petir, koja je u više navrata u Europskom parlamentu upozoravala na problem hrvatskih područja koja su bila zahvaćena Domovinskim ratom.

„Zahvaljujem Europskoj uniji koja je do sada u razminiranje usmjerila preko 100 milijuna EUR-a te tako pomogla Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini s 46 milijuna EUR-a u rješavanju ovog teškog problema. Napominjem da nam je pomoć i dalje potrebna jer je u Hrvatskoj još uvijek 38 000 ha šuma pod minama, a u BiH 120 000 ha,", rekla je Petir u travnju 2018.

Iduće je godine Petir na Odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta uspjela osigurati određeni iznos za razminiranje.

Zalaganje Marijane Petir zasigurno je u velikoj mjeri pridonijelo bržem razminiranju Hrvatske.

No, čini hrvatska vlast dovoljno po tom pitanju?