U pripremi novi zakon o mirovinama: Hoće li Hrvati ići u mirovinu tek sa 72 godine?

Tražit ćemo druga rješenja kojima ćemo potaknuti ljude da dulje rade i ostvare veće mirovine. Ne idemo u pooštravanje uvjeta, poručuju u Ministarstvu rada

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava do proljeća iduće godine predložit će prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju nakon što se postojeći u posljednjih četvrt stoljeća mijenjao desetak puta. Zakon će se, kažu, pripremiti prema planu rada Plenkovićeve Vlade, u kojemu je naznačeno nekoliko otprije poznatih promjena: povećanje majčinskog dodatka na mirovinu, nova formula za usklađenje mirovine te uvođenje stalnog dodatka na mirovinu, takozvane 13. mirovine, čija bi visina ovisila o duljini radnog vijeka. Svi ostali elementi i moguće promjene predmet su rasprava, a na stolu se nalazi i analiza Svjetske banke koja je nedavno predočena socijalnim partnerima i pozvanim stručnjacima.

Vlada se u sklopu Nacionalnog programa oporavka obvezala da će 20 godina od početka posljednje velike reforme napraviti analizu mirovinskog sustava te je taj posao povjeren Svjetskoj banci koja je krajem 90-ih i sudjelovala u izradi trostupne mirovinske reforme. Svjetska banka u novom dokumentu tvrdi da će u sljedećim godinama i desetljećima doći do dodatnog pada mirovina u odnosu na plaće ako Hrvatska ne krene u "cjelovitu reformu koja uključuje popularne i nepopularne mjere".

Popularne mjere bile bi nova formula za usklađivanje mirovine, još jedno povećanje najnižih mirovina za tri posto te povećanje dodatka na mirovinu sa 4 do 27 posto na 7 do 30 posto za radničke mirovine. Nepopularne mjere prvenstveno se odnose na produljenje radnog vijeka, no Plenkovićeva Vlada odmah je poručila da je za njih dulji radni vijek završena priča. Hrvatska je već jednom povećavala radni vijek na 67 godina (prvo nakon 2038. godine, a kasnije je ta granica spuštena na 2031. godinu), što je Plenkovićeva Vlada povukla nakon što je više od 700 tisuća građana potpisalo sindikalnu peticiju "67 je previše". Svjetska banka i danas "barata" sličnim izborom godina za prelazak na dulji radni vijek te spominje dvije brzine. U sporoj bi se najprije u razdoblju do 2032. godine za muškarce i do 2038. godine za žene povećala dob za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a onda bi se nakon 2038. postupno povećavao radni vijek za punu starosnu do 67 godina života. Brzi tempo povećanja dobi za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a punu starosnu mirovinu na 66 godina i šest mjeseci trebao bi se odviti u idućih pet godina, do 2030. godine. Nakon brzog starta, kasnije bi se radni vijek povećavao automatizmom, ovisno o produljenju životnog vijeka, otprilike 1,5 mjeseci godišnje. Već bi 2039. godine ljudi odlazili u mirovinu sa 68 godina, a do 2063. godine radili bi do najmanje 72 godine.

Mladi ljudi koji sada ulaze u svijet rada u mirovinu bi odlazili u osmom desetljeću života, a razlika između prijevremene i starosne mirovine u svim bi se varijantama smanjila na samo tri godine! Nadalje, Svjetska banka smatra da dugogodišnji umirovljenici trebaju imati 42 godine staža i 62 godine života, a ne kao sada 60 godina i 41 godinu staža, da bi mogli u mirovinu bez penalizacije. Osim što bi se za početak povećala dobna granica za odlazak u prijevremenu mirovinu na 62 godine, da se pita Svjetsku banku, povećala bi se i penalizacija za raniji odlazak u mirovinu s 0,2 na 0,3 ili 0,4 posto za svaki mjesec kraćeg rada. Za razliku od financijaša, domaće umirovljeničke udruge traže da se postojeća penalizacija ukine s navršenih 65 ili najkasnije 70 godina života. Svjetska banka otvoreno traži da Hrvatska po pitanju radnog vijeka slijedi praksu ostalih zapadnih ekonomija te u simulacijama pokazuje da jedino uz prihvaćanje "nepopularnih" prijedloga Hrvatska može zaustaviti pad mirovina i lagano povećati njihov udio u plaćama.

– Tražit ćemo druga rješenja kojima ćemo potaknuti ljude da ostanu u svijetu rada i tako ostvare veće mirovine. Ne idemo u pooštravanje uvjeta za odlazak u mirovinu i povećanje radnog vijeka. Veća dob neće biti predmet razmatranja – poručuju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, koje planira prvu zakonsku verziju pustiti u javno savjetovanje do kraja ožujka 2025. godine, a do ljeta te godine izglasati novi mirovinski zakon u Saboru. Takvom brzinom nije donesen nijedan novi mirovinski zakon, no nismo imali ni situaciju da se on priprema u razdoblju dvaju važnih izbora, za predsjednika države i lokalnih izbora.

Prema informacijama koje sada iznosi Ministarstvo na čijem je čelu Marin Piletić, nove zakonske promjene trebale bi ići bez najbolnijih dijelova koje je u svojoj analizi spomenula Svjetska banka. Uz već najavljenu promjenu formule za usklađenje, ističu da će biti promjena u korist korisnika invalidskih mirovina, a maknut će se i ograničenja za primjenu prava na bonifikaciju, odnosno povećanje mirovine za ljude koji rade nakon 65 godina života. Sada bonifikaciju mogu dobiti samo radnici koji imaju više od 35 godina staža te ona može iznositi najviše 27 posto za pet godina duljeg rada. Maknulo bi se ograničenje od pet godina.

– Ljudi moraju osvijestiti da mirovinski sustav nije socijalna skrb, već rezultat osobnog doprinosa, ističu u Ministarstvu mirovinskog sustava. Inače, podaci pokazuju da novi umirovljenici rade dulje od starijih generacija te iza sebe imaju između 35 i 36 godina staža, no projekcije za idućih nekoliko desetljeća već spominju radni vijek od prosječnih 50 godina, koliko bi morali raditi današnji dvadesetogodišnjaci. Kad je riječ o mirovinskim stupovima, Svjetska banka istaknula je da za povećanje doprinosa za drugi stup još uvijek nisu stečeni fiskalni uvjeti; od mjere ne treba odustati u budućnosti, no ne preporučuju je za predstojeći ciklus zakonskih izmjena. No zato predlažu da se razmisli o automatskom uključivanju (auto-enrollmentu) radnika u treći mirovinski stup kako bi se 2026. godine izašlo sa zakonskim prijedlogom s takvim rješenjem.