Uskoro se uvodi velika promjena za umirovljenike i nije povoljna baš za sve

Vlada Republike Hrvatske je sredinom svibnja usvojila nacrt prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju koji bi na snagu trebao stupiti u srpnju ove godine.

Cilj novog Zakona je povećanje mirovina i nastavak održivosti mirovinskog sustava.

Kako prenosi Dnevno.hr, za usklađivanje mirovina prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena uvodi se stopa 85:15 prema povoljnijem indeksu, čime će se osigurati primjereniji rast mirovina u odnosu na rast plaća i potrošačkih cijena.

Već od 1. srpnja 2025. svi umirovljenici u Hrvatskoj primali bi usklađenu mirovinu po povoljnijem modelu.

Uvodi se i godišnji dodatak na mirovinu za sve korisnike mirovine, čija isplata se očekuje krajem 2025. godine, a koji se veže uz godine mirovinskog staža, čime se dodatno naglašava važnost što duljeg ostanka u svijetu rada.

Vidljivo povećanje

Za bonifikaciju za dulji ostanak u svijetu rada, ukida se uvjet od 35 godina staža i ograničenje od pet godina, što će u prosjeku donijeti povećanje od 40 eura, a predlaže se i ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina, što će u prosjeku donijeti povećanje mirovine od 57 eura za 127.000 korisnika.

Predlaže se i mogućnost rada uz mirovinu u punom radnom vremenu, uz isplatu mirovine nakon navršenih 65 godina života. Nadalje, planirano je i povećanje invalidske mirovine za 218.000 korisnika, jer bi predloženim povećanjem mirovinskog faktora s 0,8 na 0,9 invalidske mirovine rasle za 74 eura.

Također, predlaže se povećanje najniže mirovine na 106 posto sa 103 posto AVM-a, dok se kod obiteljskih mirovina briše uvjet za postojanje izvanbračne zajednice najranije na dan 28. ožujka 2008., a kako bi i izvanbračni partneri mogli koristiti obiteljsku mirovinu.

Ima razlika

Podaci o mirovinama i dalje svjedoče o značajnim razlikama između muškaraca i žena. Prema posljednje dostupnim informacijama, prosječna ženska mirovina za 35 godina staža je oko 100 eura niža od muške koja iznosi oko 690 eura. Uzrok leži u dugogodišnjoj neravnoteži jer su žene bile češće zaposlene na slabije plaćenim poslovima, imale su kraći radni vijek, a ranije su odlazile u mirovinu.