VELIKA SRAMOTA HGZ Bila je to prvoklasna izdaja koja je glasno odjeknula Hrvatskoj: Rojsu su napravili nezamislivo

Idemo se prisjetiti jedne stvari, događaja koji je burno odjeknuo. Na izvanrednoj sjednici održanoj 16. lipnja 2023. godine, Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora (HGZ) donio je većinom glasova odluku o isključenju umirovljenog generala Ljube Ćesića Rojsa iz članstva te udruge. Ova odluka bila je vrhunac višemjesečnih napetosti unutar organizacije i dolazi nakon, kako HGZ navodi, opetovanog kršenja internih pravila, javnog istupanja protiv vodstva te nanošenja štete ugledu udruge.

U priopćenju Hrvatskog generalskog zbora navodi se kako je Rojs prekršio načela propisana Kodeksom i Statutom HGZ-a. Konkretno, spočitava mu se da nije koristio unutarnje mehanizme udruge za rješavanje prijepora, već je u više navrata istupao u medijima s izjavama koje su ocijenjene kao neutemeljene i štetne. Time je, navodi HGZ, izazvao ozbiljne posljedice po ugled i interese udruge.

Na sjednici Upravnog odbora bilo je nazočno 14 od ukupno 19 članova, što je bilo dovoljno za pravovaljano odlučivanje. Od 14 prisutnih, deset ih je glasalo za Rojsovo isključenje, dvoje je bilo protiv, a dvoje suzdržano. Odluka je stupila na snagu odmah po izglasavanju, čime su Ljubi Ćesiću Rojsu prestala sva prava i obveze koje je imao kao član Zbora. Vodstvo HGZ-a naglašava kako organizacija ostaje stabilna unatoč ovom incidentu. U priopćenju se ističe kako HGZ “nastavlja odlučno djelovati u skladu sa svojim statutarnim načelima i planovima rada, u duhu kolegijalnosti, tolerancije i međusobnog uvažavanja, ne prihvaćajući anarhiju i samovolju”.

Sukob unutar HGZ-a

Izbacivanju je prethodio otvoreni sukob između Rojsa i predsjednika HGZ-a, generala Marinka Krešića. Povod je bio sastanak koji je dio vodstva HGZ-a, uključujući Krešića, održao s predstavnicima Udruženja generala Armije BiH u prostorijama Islamskog centra u Zagrebu, neposredno prije Dana državnosti.

Taj je susret izazvao oštre reakcije dijela članstva, koje je tvrdilo da nije bilo ni konzultirano ni informirano o sastanku. Dvanaest generala, među kojima i Rojs, potpisalo je otvoreno pismo u kojem su kritizirali Krešića zbog, kako su naveli, “neprimjerenih kontakata” i “zanemarivanja katoličke simbolike i nacionalne osjetljivosti”.

Također je zatražio ostavke predsjednika Krešića, cijelog Predsjedništva i Upravnog odbora, ustvrdivši da je neodrživo da “pet ljudi odlučuje o svemu, a imamo 120 članova”.

Tko je Ljubo Ćesić Rojs?

Ljubo Ćesić Rojs rođen je 1958. godine u Batinu, u općini Posušje. U Zagreb se doselio 1984. godine gdje je radio kao vozač autobusa u “Croatiabusu”. Upisao je Prometni fakultet 1989., koji je završio deset godina kasnije.

Široj javnosti postao je poznat početkom Domovinskog rata, kad je kao vozač autobusa dovezao hrvatske redarstvenike na Plitvice u travnju 1991. Brzo nakon toga ulazi u Ministarstvo obrane gdje postaje pomoćnik ministra Gojka Šuška. Tijekom rata bio je zapovjednik 66. inženjerijske pukovnije, a njegove su postrojbe gradile ceste koje su omogućile pokretanje akcije Oluja.

Nakon rata, Rojs ostaje aktivan u političkom životu. Bio je saborski zastupnik HDZ-a od 2000. do 2003. godine, a 2005. godine kandidirao se za predsjednika Republike Hrvatske kao nezavisni kandidat, osvojivši 1,85 % glasova. Više puta je bio pod istragama i optužnicama zbog financijskih malverzacija, uključujući slučaj u kojem ga se teretilo da je nogometnom klubu Hrvatski dragovoljac otpisao tri milijuna kuna duga.